Connect with us

magazin

POČINJE MEAT ME 4.0 / Janjetina je najbolja baš u Dalmaciji, a dr. sc. Marina Krvavica će objasniti i zašto

Objavljeno

-

Četvrto izdanje zadarskog Festivala mesa Meat Me počinje u utorak, 10. listopada i traje punih pet dana. Format Meat Me 4.0 sličan je prijašnjim festivalima: sve se događa na prostoru Stare pijace na Poluotoku, svaki dan nosi drugu kulinarsku mesnu temu, a jela pripremaju poznati zadarski i gostujući kuhari u veliku pomoć učenika zadarske Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole. Uz svakodnevne nastupe zadarskih DJ-, dva dana će obilježiti i večernji koncerti, najprije grupe Elemental u petak, a u subotu grupe Silente. Radno vrijeme Festivala je dvokratno, od 11 do 14 i od 18 do 23, te u petak i subotu do 24 sata.

Sve počinje feštom od janjetine, najpoznatije dalmatinske mesne namirnice koja je ove godine dobila europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Zato će gošća Meat Me Festivala biti dr. sc. Marina Krvavica s Veleučilišta Knin koja je bila voditeljica projekta zaštite te osobite vrste mesa. U svojim je istraživanjima dr. sc. Krvavica dokazala da se dalmatinska janjetina po mnogim svojim svojstvima, prvenstveno kemijskom sastavu, razlikuje od janjetine drugih područja, da je jednostavno bolja od drugih i da je razlog tome specifična ispaša koju ovca pramenka ima u Dalmaciji. Nije slučajno Dalmacija dobila ime po ovci, delmi. 

U kratkom razgovoru dr. sc. Krvavica je objasnila specifičnosti mesa dalmatinske janjetine.

– Dalmatinski pašnjaci obiluju brojnim biljnim vrstama bogatim aromatskim i antioksidativnim spojevima, od kojih se neki gotovo nepromijenjeni ugrađuju u tkiva životinje, a znatno utječu na poboljšanje arome mesa.

– Zahvaljujući čemu?
– Brojni su čimbenici, a najzanimljiviji su među njima hlapljivi terpeni koji se kao svojevrsni ‘biljni markeri’ koriste za dokazivanje veze između specifičnih svojstava životinjskog proizvoda i zemljopisnog područja uzgoja životinja.


– Što onda dalmatinska janjetina ima, a nemaju druge, čak ni u priobalju pa i na sjevernim otocima?
– Dalmatinska janjetina sadrži znatno manji udio masti i ima nijansu tamniju boju mesa, a posebna specifičnost je udio hlapljivih terpena u mesu koji opada s povećanjem nadmorske visine i udaljenosti ovčjih pašnjaka od mora.

– Mediteranska i otočna janjetina imaju poseban okus zbog ispaše. Kako to da je dobiju i janjci uzgojeni samo na mlijeku?
– Još je Plinije u 1. stoljeću posebno hvalio janjetinu s otoka Brača uzgojenu, prema njemu, na savršenim pašnjacima. Rezultati naših istraživanja o udjelu terpena u aromi profila pojedinih vrsta janjetine to i potvrđuju. Terpeni u mesu janjadi uzgojene isključivo na ovčjem mlijeku dospiju upravo iz majčina mlijeka.

– U istraživanju spominjete i ‘Odu janjetine’ zadarskog arheologa Zdenka Brusića. Zašto?
– Istražujući lokalitete na kojima su živjela stara plemena Ilira, pokojni prof. Brusić pronašao je dokaze da su ti prastanovnici Dalmacije prije više od 8000 godina, janjetinu najčešće pripremali stavljanjem trupa na kolac i pečenjem na otvorenoj vatri, puno prije dolaska Turaka.


Na Meat Me 4.0 se ipak janjetina neće peći na ražnju, ali će o ovoj temi puno šire dr. sc. Krvavica govoriti u utorak, na otvorenju Festivala. Toga dana će poznati zadarski chef i profesor kuharstva Josip Vrsaljko pripremati dva jela od janjetine: tradicionalni janjeći ragu s bobom, graškom i krumpirom, jedno od najtipičnijih dalmatinskih jela „na žlicu” te jedan od svojih autorskih radova – sous vide janjeći hrbat sa slavnim ovčjim sirom s otoka Paga.

Zbog dalmatinske janjetine i Meat Me Festivala u Zadar će doći i talijanski stručnjak za meso Fabrizio Nonis, koji će jednu od epizoda svoje emisije Beker on Tour posvetiti upravo Zadru i ovoj manifestaciji.

Festival će se nastaviti s jelima od drugih mesnih namirnica poput peradi i divljači te iznutrica. Baš zbog jela od iznutrica na festival stiže ekipa iz jednog od najpopularnijih zagrebačkih restorana Tač. Baš je prije nekoliko dana Tač dobio osobito priznanje: po izboru magazina Dobra hrana restoran Vesne i Tihomira Miletića proglašen je najboljim tradicionalnim restoranom u Hrvatskoj. Ovo svima poznato mjesto zagrebačkog i hrvatskog ugostiteljstva najlakše je opisati kao živi salon hrvatske nacionalne kuhinje jer u svojoj ponudi pokriva svu raznolikost gastronomije naše zemlje, a u Zadru će pripremati mnogima omiljene tripice te brizle.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Večeras u Kino Zoni započinje Ciklus Jima Jarmuscha uz kultni film „Čudnije od raja“

Objavljeno

-

By

Večerašnji program Kino Zone u Polivalentnoj dvorani Providurove palače donosi projekciju kultnog filma „Čudnije od raja“ (Stranger Than Paradise) redatelja Jima Jarmuscha, s početkom u 20 sati. Projekcija ujedno označava početak posebnog Ciklusa posvećenog jednom od najvažnijih autora američkog nezavisnog filma, a uvodnu riječ održat će Rajko Petković, izvanredni profesor s Odjela za anglistiku Sveučilišta u Zadru.

Jarmuschev drugi dugometražni film prati sitnog njujorškog prevaranta Willieja koji nevoljko prima mladu rođakinju Evu iz Mađarske. Njihov odnos, isprva obilježen distancom i neprijateljstvom, postupno se razvija kroz niz svakodnevnih, gotovo banalnih situacija, da bi se priča nastavila putovanjem od New Yorka do Clevelanda i Floride. U tom naizgled jednostavnom zapletu krije se suptilna i melankolična studija odnosa, identiteta i osjećaja nepripadanja .

„Čudnije od raja“ smatra se jednim od ključnih filmova američke nezavisne kinematografije osamdesetih godina te jednim od presudnih trenutaka u razvoju „indie“ scene. Film je po izlasku 1984. godine oduševio kritiku i publiku, osvojivši prestižne nagrade poput Zlatne kamere u Cannesu i Zlatnog leoparda u Locarnu, a kasnije je proglašen i filmom godine od strane Nacionalnog društva američkih filmskih kritičara .

Posebnost filma leži u njegovom radikalno minimalističkom pristupu: snimljen u crno-bijeloj tehnici, strukturiran kroz niz dugih kadrova odvojenih crnim prijelazima, svedenog dijaloga i suptilnog, apsurdnog humora. Takav stil, kako ističe analiza u priloženom PDF-u, stvara hipnotičnu atmosferu i naglašava osjećaj otuđenosti likova, čija se međusobna dinamika razvija kroz sitne geste i tišine, a ne kroz klasičnu dramsku radnju .

Film istovremeno funkcionira kao „road movie“, ali i kao njegova dekonstrukcija, priča o putovanju koja više naglašava prazninu i stagnaciju nego promjenu. Jarmusch kroz likove autsajdera i stranaca donosi osebujnu viziju Amerike, promatrane iz perspektive distance i ironije, spajajući utjecaje europskog art-filma, underground scene i popularne kulture u jedinstven autorski izraz.

U glavnim ulogama nastupaju John Lurie, Eszter Balint i Richard Edson, umjetnici iz njujorške alternativne scene, čime film dodatno učvršćuje svoj status autentičnog nezavisnog projekta nastalog iz DIY kulture osamdesetih .

Iz Kino Zone pozivaju publiku da ne propusti početak ciklusa posvećenog Jimu Jarmuschu i priliku za gledanje jednog od najutjecajnijih i najposebnijih filmova američke kinematografije.

*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Nastavi čitati

magazin

NOVI TREND / “Lažni” matičari preuzimaju svadbe: Saznajemo zašto ih budući bračni parovi toliko obožavaju

Objavljeno

-

By

Nova vrsta matičara sve je popularnija u Hrvatskoj. Takozvani simbolični matičari nude personalizirane govore, fleksibilnost oko tematike i ležerniji pristup. No dok jedni u njima vide slobodu izražavanja, službeni matičari upozoravaju da se zbog toga nalaze u neugodnoj situaciji.

Gdje se danas susreću tradicija i novi trendovi, istražila je Viktorija Kristić.

Na prvi pogled sve izgleda kao klasično vjenčanje, mladoženja, mlada, matičar i ono najvažnije pitanje, uzimate li. No možda nije odmah očito da iza tih svečanih riječi ne stoji uvijek i pravna težina.

“Neka vam ovo ‘da’ danas bude prvo od mnogih ‘da’ koje ćete reći jedno drugome. ‘Da’ za ljubav, ‘da’ za izazove, ‘da’ za sve ono što vam život donese, a nadajmo se da će to biti samo najbolje”, poručuje simbolična matičarka tijekom ceremonije.

Poanta simboličnog matičara, objašnjava Katarina Drvodelić, jest održavanje ceremonije prilagođene mladencima, posebno ako se vjenčanje održava na zanimljivoj lokaciji ili atraktivnoj destinaciji.

“Uglavnom žele da bude opušteno, ležerno…”

“Poanta simboličnog matičara je da vam održi ceremoniju, dakle na vašem vjenčanju, posebice ako ste na nekakvoj zanimljivoj lokaciji, na nekakvom imanju ili nekoj ljepšoj destinaciji, da održi romantičnu ceremoniju i proslavu vašeg ulaska u brak. U smislu, ceremonija koja vrlo sliči i pravom vjenčanju kod matičara ili čak i onom u crkvi, nekakva kombinacija svega toga, s onim glavnim dijelovima, razmjenom prstenja, zavjetima ako to mladenci žele, čak i potpisivanjem ako se na to odluče”, kaže Katarina Drvodelić, simbolična matičarka.

Uloga simboličnog matičara prvenstveno je upoznati mladence i njihovu priču te sve to pretočiti u romantičan, prigodan govor. Parovi pritom sami biraju stil i tematiku ceremonije.

“Pa dosta mladenaca ima različite teme vjenčanja, pa tu znaju biti, sad karikiram, Harry PotterLord of the Rings, razna fantasy vjenčanja. Čak sam imala jedno cosplay vjenčanje, to je isto bilo jako zanimljivo. Ali što se tiče nekakvih konkretnih zahtjeva, u pravilu su svi poprilično jednostavni. Zapravo, obožavam kad imam neke malo zanimljivije teme ili nešto, ali uglavnom žele da bude opušteno, ležerno, nježno”, dodaje Drvodelić.

Cijene za službene matičare premašuju i tisuću eura

Simbolični matičar pritom je i financijski pristupačnija opcija. Ovisno o ceremoniji i lokaciji, cijena se kreće oko 400 eura, dok se za službenog matičara na terenu plaća i više od tisuću eura. Drvodelić je gotovo u potpunosti popunjena za ovu godinu, a trend angažiranja simboličnih matičara, čini se, i dalje raste.

Ipak, reakcije javnosti su podijeljene.

“Ma o tome neću čut uopće!”, kaže jedna građanka.

“Pa to je glupost čista, što sad reći na tu glupost…”, dodaje drugi sugovornik.

“To je onaj koji me uveo u brak s dotičnom tamo, slagao me, prevario me (smijeh). Srećom da nismo u pravom braku, na kraju me čovjek spasio”, našalio se treći.

Kada je riječ o službenom “da”, stvari ipak izgledaju drugačije jer je brak prije svega pravni čin.

“Miješaju nas s glumcima i to je neugodno. Nitko ne voli da se njegov posao ponižava. Matičar to radi, to mu je u opisu posla i onda ispadne takav članak. Kada je riječ o ljubavi i poštovanju, kada dođete na teren, razgovarate s mladencima ili partnerima, dogovorite način sklapanja braka ili životnog partnerstva i imate jedan srdačan pristup. Mislim, mi smo uvijek srdačni. Nema tu razlike”, ističe Kristina Horvatić, voditeljica Odsjeka za matičarstvo.

Dodaje kako je problem nastao kada su se u medijima pojavili članci o pijanim matičarima na svadbama, pri čemu nije bilo jasno da je riječ o simboličnim, odnosno lažnim matičarima.

“Policajac ne smije biti lažan, trgovac nije lažan. Mislim, hoću reći, tu se petlja. Znam da je možda riječ o cijeni, ali s druge strane, ne vjenčavate se stalno”, kaže Horvatić.

I dok službeni matičari upozoravaju na potrebu zaštite profesije i jasnijeg pravnog okvira, činjenica je da izgovoriti sudbonosno “da” u simboličnoj ceremoniji nije zakonski obvezujuće, pa na kraju sve ostaje na izboru mladenaca.

Nastavi čitati

magazin

Ako kupujete sir i ovo piše na pakiranju, znači da ste kupili lažnjak prepun štetnih tvari

Objavljeno

-

By

Ilustracija / Unsplash

Dok se neki sirevi lako mogu napraviti kod kuće, drugi zahtijevaju više pažnje, stručnosti i vremena.

Sir je prilično jednostavna namirnica. Popis njegovih sastojaka je kratak: svatko može napraviti sir kod kuće koristeći uglavnom mlijeko.

Sir je vjerojatno najbolji način da se mlijeko, kao hranjiva i zdrava namirnica, sačuva. Velik broj vrsta sira svjedoči o njegovoj popularnosti. Dok se neki sirevi lako mogu napraviti kod kuće, drugi zahtijevaju više pažnje, stručnosti i vremena. Primjerice, parmezan (Parmigiano-Reggiano) dozrijeva do tri godine, dok je za camembert potreban poseban soj plijesni – Penicillium camemberti – i kontrolirani uvjeti za postizanje njegove prepoznatljive teksture i okusa.

Neke vrste sira mogu biti prilično skupe. I, kao i mnogi drugi popularni i skupi proizvodi, često se krivotvore. Evo nekoliko savjeta kako prepoznati „lažni” sir od pravog.

Camembert

Camembert je jedan od najpopularnijih sireva u Francuskoj i ima velik broj obožavatelja diljem svijeta. Zbog toga postoje i njegove „kopije”.

Camembert de Normandie – pravi camembert – mora biti napravljen od nefiltriranog sirovog mlijeka s najmanje 38% masti, koje potječe od krava hranjenih travom i sijenom u sjevernoj francuskoj regiji Normandiji. Riječ je o proizvodu koji polako nestaje: danas samo oko 1% sireva proizvedenih u Francuskoj nosi PDO oznaku (zaštićena oznaka izvornosti).

Camembert ima karakterističnu kremastu unutrašnjost prekrivenu korom. Pravi sir ima blago smeđe mrlje na kori – snježno bijela kora upućuje na industrijsku verziju. Također, gusti, kremasti centar sira postaje mekši što duže stoji na poslužavniku, dok brie postaje tečniji. Kada kupujete camembert, potražite PDO oznaku na pakiranju.

Parmezan

Prije svega: ako proizvod nosi naziv „parmezan” na pakiranju (i proizveden je u Italiji), to ne znači nužno da je pravi. Pravi parmezan zove se „Parmigiano-Reggiano” i nosi PDO oznaku. Naziv „parmezan” može se koristiti za druge vrste sira izvan Italije. Ako želite pravi parmezan, izbjegavajte naribane varijante. Razlog: mogu sadržavati previše celuloze (drvenih vlakana).

Parmezan se obično prodaje u blokovima koje sami možete naribati. Čak i ako kupite blok sira koji nosi naziv „parmezan”, možda ćete dobiti sir poput pecorina (od ovčjeg mlijeka) ili neki drugi tvrdi zreli sir.

Procesirani „sir”

Na kraju, treba spomenuti vrstu „sira” koju bi svaki ljubitelj sira trebao izbjegavati: procesirani sir. To je možda najgora stvar koja se može dogoditi mlijeku. Procesirani sirevi često sadrže mlijeko samo djelomično, uz dodatak biljnog ulja, prehrambenih boja, emulgatora i šećera.

Najgori primjeri procesiranog sira mogu sadržavati samo 51% pravog sira. Postoje i „sirni analozi”, proizvodi koji izgledaju i imaju okus sira, ali ne sadrže prave sastojke.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu