ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Susret hrvatskih i krakovskih rektora na Sveučilištu u Zadru
Na Sveučilištu u Zadru danas je započeo 3. sastanak članova Rektorskoga zbora Republike Hrvatske i Kolegija rektora krakovskih sveučilišta. Ovaj susret tradicionalno okuplja čelnike hrvatskih sveučilišta te sveučilišta velikog, nekada glavnog poljskog grada. Prvi susret održan je u Krakowu 2015. godine, drugi u Osijeku 2018., a nakon zastoja zbog pandemije treći se održava upravo u Zadru.
– Sretna sam da ste izabrali našu instituciju za domaćina. Došli ste na sveučilište koje je ponosno na povijest visokog obrazovanja dužu od 600 godina, s najstarijim tragovima visokog obrazovanja u Jugoistočnoj Europi, u grad gdje su znanost, obrazovanje, povijest, kultura i turizam prirodno povezani. Moderno sveučilište osnovano je 2002. godine, kao prvo integrirano sveučilište u Republici Hrvatskoj, s 5.500 studenata i 600 zaposlenika. Član smo europske alijanse EU-CONEXUS te se veselimo novim mogućnostima za povezivanje i prijateljstvo. Naša vrata uvijek će vam biti širom otvorena, poručila je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.
Druženje hrvatskih i poljskih rektora započelo je sinoć misom u crkvi sv. Šime, na poljskom i hrvatskom jeziku, a predvodio ju je rektor Papinskog sveučilišta Ivana Pavla II. prof. dr. Robert Tyrała, uz koncelebraciju rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića i ostalih svećenika.
Zahvalu na dobrodošlici jutros je uputio počasni konzul RH u Krakowu Paweł Włodarczyk, a uime Rektorskog zbora predsjednik prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.
– Susret u Zadru prilika je za nastavak suradnje koja je krenula prije osam godina. I ove godine raspravljat ćemo o smjeru u kojem idu naše obrazovne obrazovne institucije, znanstvenim istraživanjima i kompletnom sustavu obrazovanja. Poljaci imaju dugu akademsku tradiciju, od njih možemo puno naučiti o integraciji u europsko obrazovanje. Ovakvi susreti prilika su i da potvrdimo kako je kvaliteta obrazovanja visoka i u jednoj i u drugoj državi, istaknuo je Lakušić.
Treći sastanak hrvatskih i krakovskih sveučilišta prilika je za rasprave o temama od zajedničkog interesa te za obnavljanje postojeće ili dogovor o budućoj suradnji. Jedan od najznačajnijih trenutaka bit će potpisivanje Memoranduma razumijevanja u svrhu produbljivanja suradnje akademika, intelektualaca i znanstvenika s hrvatskih visokih učilišta i institucija visokog obrazovanja u Krakowu.
– Hrvatska i Poljska imaju dugu povijest odnosa, a posebice u ovom vremenu kada se susrećemo s brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu. Mi smo u Domovinskom ratu u jednom trenutku imali 600 tisuća izbjeglica, dok je kroz Poljsku do sada prošlo 12 milijuna izbjeglica iz Ukrajine. Način na koji su Poljaci primili izbjeglice u svoje domove, njihova gostoljubljivost i solidarnost pokazatelj su kakvi bi odnosi trebali biti u Europskoj uniji, istaknuo je hrvatski veleposlanik u Poljskoj Tomislav Vidošević.
Kratke prezentacije uoči početka stručnih predavanja održali su Staša Skenžić iz Ministarstva znanosti i obrazovanja i Posebni Savjetnik ministra vanjskih poslova Karlo Kolesar. Sudionici su danas izlagali o novoj poljskoj reformi sveučilišta, fleksibilnom i personaliziranom visokom obrazovanju, studentima iz istočnoeuropskih zemalja, europskim savezima, ocjenjivanju kvalitete znanstvene djelatnosti itd.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Tomislav Josip Mlinarić sutra će predstaviti inicjjativu CDIO (Conceive – Design – Implement – Operate), kojom se identificira i razrađuje kritična potreba za obrazovanjem studenata koji su sposobni zamisliti (engl. consive), projektirati (engl. design), implementirati (engl. implement) i upravljati (engl. operate) složenim inženjerskim proizvodima, procesima i sustavima s dodanom vrijednošću u modernom, timskom okružju. Nakon predavanja o porukama pape Ivana Pavla II. Sveučilištima, susret završava potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





