Connect with us

Hrvatska

Nestaje Jadran koji smo znali, stiglo 46 novih vrsta riba

Objavljeno

-

Unsplash

Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju. Zato stručnjaci upozoravaju kako “nestaje Jadran koji smo znali”.

“Ribolovstvo i naši riblji resursi su imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje,” rekao je u razgovoru za Hinu Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.

Gdje zabraniti ribolov?

U većini mediteranskih zemlja, uključujući i Hrvatsku, plava riba je glavni dio cjelokupnog izlova, ribarska industrija boji se da će zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen, a administrativne mjere su ili drastične ili zakašnjele.

“Odavno sam upozoravao da će stanje plave ribe u Jadranu, srdele i inćuna, doći na niske grane. Kada se to desilo EU je tražio drastično smanjenje ulova pa čak i zaustavljanje. Tada su počele mjere koje više ne funkcioniraju”, kaže Soldo.

Predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se još nije izmrijestila.

Puko smanjenje količine ulova bez da omogućite razmnožavanje (mriješćenje) danas više ne funkcionira. Nije isto ulovite li 50.000 tona ribe koja se već izmrijestila ili 50.000 tona male nedorasle ribe. Bavimo se vatrogasnim mjerama umjesto da budemo preventivni, smatra Soldo.

On zagovara da se u hrvatskom gospodarskom pojasu u potpunosti zabrani za ribolov jer je to područje jedno od glavnih mrijestilišta u Jadranu.

Većina naše ribarske flote ne ide u to područje, obzirom da nam se više od 94 posto flote sastoji od brodica manjih od 12 metara, kojima je toliko udaljavanje od obale zabranjeno pa takva odluka ne bi pogodila našu industriju.

Većina morskih resursa bi se u tom području nesmetano obnavljala, a kako im je prirodni nagon da krenu prema istočnoj (hrvatskoj) obali, to bi značilo da naša flota štedi na gorivu, koje je danas najveći trošak u ribarstvu, i čeka veću količinu odraslih primjeraka te time ostvaruje veći profit.

Unsplash / Ilustracija

Soldo također upozorava da invazivne (doseljeničke) vrste riba mijenjaju prirodni okoliš Jadranskog mora.

“Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodni okoliš”, upozorava Soldo.

Invazivna vrsta širi se zbog nedostatka morskih pasa

Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.

Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru vatrenjača uočena kod Visa na dubini od 15 metara u kolovozu 2021. te u kolovozu ove godine kod Račišća na otoku Korčuli.

Širenje vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika, olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, to jest morskih pasa koje se prekomjerno izlovljava.

“Vatrenjača prelijepo izgleda, ali treba voditi računa da njezin ubod može čak biti smrtonosan. Ipak, može se pripremati za hranu bez ikakvog straha”, objašnjava Dulčić.

Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domicilne vrste riba, a neke od njih predstavljaju opasnost i po zdravlje ljudi.

“Jedan od primjera je kamena riba u istočnom Sredozemlju. Njezin ubod može biti fatalan. Jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača, koju zbog brzog osvajanja Mediterana nazivaju i ‘lesepsijski sprinter’”, kaže Dulčić.

Budući da je sudjelovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzotičnih riba u Sredozemnom moru iz 2021. kaže da je u 20 godina, od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u cijelom prethodnom stoljeću.

Unsplash / Ilustracija

Invazivne vrste riba mijenjaju demografsku strukturu riblje populacije. U istočnom Sredozemlju neke vrste pridošlica su uspostavile svoje populacije.

“Za Jadran je znakovito da se nazočnost i brojnost doseljenika uglavnom odnosi na područja srednjeg i južnog dijela jer postoji temperaturna barijera u odnosu na sjeverni dio”, objašnjava Dulčić.

Pad biomase riba u tropskim regijama

Ako dođe do značajnijih promjena u temperaturi mora, vrlo skoro možemo očekivati loš scenarij sa stanjem bioloških resursa u Jadranskom moru.

Najnovija istraživanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje koje klimatske promjene donose u zemljama u razvoju, gdje se očekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine

“U nekim tropskim regijama taj će pad iznositi 30 ili 40 posto, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda”, upozorava Dulčić.

Svijest o potrebi održivog gospodarenja ribljim fondom u Hrvatsko je zasad niska. Podizanje svijesti je nužnost, inače bi mogli trajno zakasniti u očuvanju ribljih resursa u našem moru, ističu stručnjaci.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.

Promjena vremena uz naoblačenje

Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.

Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.

Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

-

By

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu