Connect with us

Svijet

Samo na Balkanu? Ratni zločin ima cijenu, evo koliko košta izlazak iz zatvora

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.

To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.

U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.

TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.

No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.

Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.

Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.

“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.

Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.

“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.

Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.

Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.

Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.

U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.

Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.

Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.

Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi ​​u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.

Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu