Svijet
Samo na Balkanu? Ratni zločin ima cijenu, evo koliko košta izlazak iz zatvora
Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.
To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.
U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.
TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.
No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.
Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.
Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.
“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.
Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.
“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.
Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.
Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.
Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.
U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.
Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.
Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.
Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.
Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.
Svijet
Japan odustaje od politike pacifizma i počinje izvoziti oružje, Kina zgrožena
Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.
Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.
Objava u utorak označava prekretnicu u odmicanju Tokija od pacifizma koji je oblikovao poslijeratnu obrambenu politiku te također dolazi u vrijeme pojačanih napetosti u regiji.
To znači da će Japan sada moći prodavati ubojito oružje u 17 zemalja s kojima ima obrambene sporazume, uključujući Sjedinjene Države i Veliku Britaniju.
Zabrana prodaje oružja zemljama uključenima u sukob ostat će na snazi. Vlasti u Tokiju kažu da će dopustiti iznimke “u posebnim okolnostima”.
“U sve opasnijem sigurnosnom okruženju, nijedna zemlja ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost”, napisala je japanska premijerka Sanae Takaichi u utorak na X-u.
Kinezi odlučno protiv
Kina je rekla da je “ozbiljno zabrinuta” zbog onoga što je opisala kao “nepromišljenu militarizaciju” Japana.
“Kina će ostati vrlo oprezna i odlučno se protiviti (tom potezu)”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova na redovitoj konferenciji za medije u utorak.
Nova pravila o izvozu oružja objavljena su dok su japanske snage samoobrane sudjelovale u godišnjim vojnim vježbama Sjedinjenih Država i Filipina. Japan se prvi put pridružio ratnim vježbama kao jedna od strana, a ne samo kao promatrač.
Kina se protivi vježbama i tvrdi da će iste produbiti podjele u regiji. Vojne vježbe održavaju se u dijelovima Filipina koji se nalaze u blizini voda i otoka na koje Peking polaže pravo, uključujući Tajvan.
Revizija pacifističkog sustava
Desetljećima je pacifizam bio dio japanskog identiteta, ali se taj način razmišljanja postupno mijenjao.
Prije 12 godina je tadašnji premijer Shinzo Abe ublažio opću zabranu prodaje vojne opreme. Omogućio je zajednički razvoj oružja sa saveznicima, a obrambenoj industriji osigurao pristup novim tržištima i tehnologiji.
Njegov nasljednik Fumio Kishida je 2023. otišao korak dalje i dopustio izvoz gotovog ubojitog oružja, prvi put od Drugog svjetskog rata.
Premijerka Takaichi, koja je na dužnost stupila u listopadu 2025., podržava reviziju pacifističkog ustava. Iako nije precizirala predložene promjene, mnogi smatraju da to znači izmjenu članka 9. kojim se Japan odriče rata.
Svijet
Meloni oštro kritizirala švicarsku bolnicu zbog računa obiteljima žrtava požara
Talijanska premijerka Giorgia Meloni oštro je danas kritizirala švicarsku bolnicu zbog navodnog pokušaja naplate troškova obiteljima nekih od žrtava razornog požara koji je na Staru godinu izbio u baru u alpskom skijalištu Crans-Montana. U katastrofi je poginula 41 osoba, većinom tinejdžeri, a još 115 ih je ozlijeđeno.
“Razgovarala sam s našim veleposlanikom. Švicarske vlasti su nas uvjerile da je riječ o pogrešci i da obitelji neće morati ništa platiti”, napisala je Meloni u objavi na društvenoj mreži X. “Ipak, zatražila sam od veleposlanika da ovo pitanje prati s najvećom pozornošću jer bi bilo gnjusno da takvi troškovi padnu na teret žrtava ili Italije.”
Meloni je također navela da je jedna bolnica u Sionu tražila 70.000 eura za pacijente koji su bili hospitalizirani samo nekoliko sati, što je nazvala “uvredom povrh nanesene boli”.
Istraga u tijeku
Požar je buknuo u ranim jutarnjim satima 1. siječnja u baru Le Constellation, u otmjenom odmaralištu, dok su gosti slavili dolazak Nove godine. Zbog tragedije je pokrenuta kaznena istraga protiv devet osoba.
Među osumnjičenima su i francuski vlasnici bara, supružnici Jacques i Jessica Moretti, koji se suočavaju s optužbama za ubojstvo iz nehaja, nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja i izazivanje požara iz nehaja. Državni odvjetnici i odvjetnici oštećenih strana već su ih dva puta opširno ispitali.
Diplomatske napetosti
Slučaj je izazvao i diplomatske napetosti nakon što su u siječnju Meloni i talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izrazili “snažno ogorčenje” odlukom da se Jacques Moretti pusti uz jamčevinu. Italija je tada povukla svog veleposlanika u Švicarskoj kako bi se “utvrdile daljnje mjere koje treba poduzeti”.
Potpredsjednik Švicarskog saveznog vijeća Ignazio Cassis na to je odgovorio kako “razumije bol, jer to je i naša bol”, dodavši da je s Tajanijem potvrdio “spremnost Švicarske i Italije da se međusobno podrže u ovoj zajedničkoj tragediji”.
Tužitelji vjeruju da je požar izbio kada su boce šampanjca s upaljenim prskalicama podignute preblizu stropu u podrumu bara, što je zapalilo zvučno izolacijsku pjenu. Dodatno ogorčenje javnosti izazvala je informacija koju je općina otkrila 6. siječnja, a prema kojoj u baru od 2019. godine nije proveden godišnji sigurnosni pregled.
Svijet
Europska zemlja upozorila svoje građane: “Budite spremni”
Savezna vlada pokrenula je kampanju kako bi pomogla građanima da se pripreme za izvanredne situacije. Kućanstva diljem Belgije pozivaju se da budu spremna samostalno funkcionirati najmanje 72 sata, primjerice u slučaju velikog nestanka struje ili prekida interneta.
Inicijativa, pokrenuta danas (utorak, 21. travnja), dio je četverogodišnjeg plana Nacionalnog kriznog centra za jačanje otpornosti javnosti uslijed rastućih geopolitičkih napetosti i prirodnih katastrofa, piše VRT.
Dužnosnici ističu da se izvanredne situacije mogu dogoditi “bilo gdje i bilo kada“. Građane se potiče da preuzmu aktivniju ulogu u pripremi za krizne situacije. Cilj je podići svijest i naučiti ljude kako brzo i učinkovito reagirati.
Prva faza kampanje usmjerena je na pomoć građanima u pronalaženju pouzdanih informacija tijekom krize. Građane se poziva da se prijave na vladin sustav BE-Alert i prate službene komunikacijske kanale u kriznim situacijama. Glasine i dezinformacije često se šire poput požara tijekom izvanrednih događaja.
Savezni ministar unutarnjih poslova Bernard Quintin kaže da su se rizici od rata i prirodnih katastrofa povećali posljednjih godina. Ipak, naglasio je da cilj kampanje nije izazivanje panike, već podizanje svijesti među građanima. Biti spreman zajednička je odgovornost, poručio je ministar.
Komplet za hitne situacije
Građane se potiče da kod kuće imaju pripremljen komplet za hitne situacije. Savezna vlada savjetuje kućanstvima da osiguraju zalihe dovoljne za tri dana. To uključuje vodu, nekvarljivu hranu, osnovne medicinske potrepštine, baterijske svjetiljke, baterije, gotovinu i higijenske proizvode. Građane se također potiče da pripreme manju “torbu za hitne slučajeve“ u slučaju da moraju brzo napustiti dom. Ona bi trebala sadržavati osnovne stvari poput hrane, vode, važnih dokumenata, punjača za telefon i pribora za prvu pomoć.
Kampanja će se s vremenom proširiti i na dodatne rizike, uključujući nuklearne incidente. Uključit će i lokalne vlasti kako bi smjernice bile primjenjive u svakodnevnom životu. Vlasti ističu da će, poboljšanjem pripremljenosti građana, hitne službe moći bolje usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija tijekom krize.
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska3 dana prijeUčenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Iskoristite sunce: Uskoro stiže novo pogoršanje vremena






