Svijet
Samo na Balkanu? Ratni zločin ima cijenu, evo koliko košta izlazak iz zatvora
Postoji odgovor na pitanje koliko košta počiniti ratni zločin u Bosni i Hercegovini, jer ako je netko osuđen na, primjerice, 12 mjeseci, tu kaznu može otkupiti po cijeni od 100 KM po danu.
To je propisano u Kaznenom zakonu BiH, a iako se postavlja pitanje kako netko može dobiti tako malu kaznu za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu, činjenica da ne mora odslužiti niti jednu dan u zatvoru još je pogubniji.
U Bosni i Hercegovini je kroz posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom. Slobodu su svi oni kupili za 36.500 KM.
TRIAL International, koji se bavi zaštitom prava žrtava, već duže vrijeme upozorava na ovu pojavu i poziva odgovorne da onemoguće otkupljivanje kazne za ratne zločine.
No, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, točnije radno tijelo tog doma, dva puta je dalo negativno mišljenje na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH, kojima bi se ovo pitanje pravednije uredilo, što zbog čega je zakon završio u saborskoj proceduri.
Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u tom domu Saša Magazinović, koji je u razgovoru za Fenu kazao kako se one ne vode nikakvim političkim ciljevima, već zdravim razumom i velikim suosjećanjem za žrtve i njihove obitelji.
Magazinović kaže da je namjera ovih izmjena bila da se onemogući otkupna kazna, a ima i razloga za pitanje kako dolazi do toga da se kriminalcima izriče tako nevjerojatno mala zatvorska kazna, a kada ih se i osudi, imaju je pravo financijski otkupiti.
“Dakle, može se reći da ratni zločini u BiH imaju svoju cijenu, a ona je dosta niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može promatrati s pozicije koristi ili štete bilo kojoj etničkoj skupini u Bosni i Hercegovini, jer su pripadnici sva tri konstitutivna naroda iskoristili ovu mogućnost kako bi izbjegli izdržavanje zatvorske kazne za zločin koji su počinili”, dodaje Magazinović.
Kada se pročitaju neke presude, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedino logično da se Kazneni zakon izmijeni na način da onaj tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.
“Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali o njemu će se nastaviti rasprava u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se to pitanje riješi. Također, nastavit će se zagovaranje nevladinog sektora”, kaže.
Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na temelju zahtjeva Komisije UN-a za eliminaciju diskriminacije žena, koji je 2020. donio odluku kojom se od BiH zahtijeva da osuđenim počiniteljima ratnih zločina onemogući mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom.
Iz TRIAL Internationala BiH ranije je Feni rečeno da mogućnost i praksa zamjene zatvorskih kazni novčanim kaznama šalje obeshrabrujuće poruke žrtvama ratnih zločina.
Iako su državni zastupnici na kraju odbili ove zakonske izmjene, Magazinović kaže da je rasprava o tome pokazala pravne nelogičnosti, Ministarstvo pravosuđa je dalo pozitivno mišljenje, a o tome su pokrenute rasprave unutar pravosudnih institucija.
U mišljenju Ministarstva pravosuđa BiH navodi se da je opravdano podržati amandman predviđen Nacrtom zakona, s obzirom na to da Sud BiH nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ove vrste kaznenog djela.
Sud je to mogao učiniti, kažu u Ministarstvu, poštujući odredbe članka 48. Kaznenog zakona, jer on nalaže da se počinitelj kaznenog djela kazni u granicama propisanim zakonom za to kazneno djelo, vodeći računa o svrsi kaznenog djela. kazne i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude niža ili viša.
Također su naveli da je predloženi amandman podržala radna skupina koju je formiralo Ministarstvo za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, a što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde. za 2024.
Prema Magazinovićevim riječima, jedno od pitanja na koje treba obratiti pažnju jeste kako je moguće da se osumnjičenicima sudi po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a to je u ovom slučaju Kazneni zakon ZKP-a Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a zatim im omogućiti otkup kazne, što je omogućeno Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine. Također, potrebno je mijenjati entitetske zakone.
Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko Distrikta predviđa isti iznos za otkup kazne zatvora po danu, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da se jedan dan zatvora isplati 50 KM, ako je je kazna manja od 12 mjeseci.
Svijet
Nakon ciklone Éowyn, dolazi novi polarni val: Kad stiže i što očekivati?
Polarni vrtlog, ciklona bomba, prizemna mlazna struja, mlazna struja brzine 400 km/h nad Atlantikom, snijeg na Floridi, polarna hladnoća u Americi, temperaturni maksimumi u Australiji – sve nabrojano opisuje trenutačno vrijeme na Zemlji. Naš meteorolog Bojan Lipovšćak objašnjava što se događa u atmosferi i prognozira kakvo nas vrijeme čeka narednih dana.
U atmosferi Zemlje pojave su međusobno povezane i slijede jedna drugu predvidivim redoslijedom. Danas ciklona na polarnoj fronti Éowyn, imenovali su ju meteorolozi irske i britanske meteorološke službe, prelazi preko zelenog otoka i nastavlja svoj put prema jugozapadu Škotske uz udare vjetra od rekordnih 183 km/h koliko je izmjereno na postaji Mace Head upet ujutro. Srednja brzina vjetra je 135 km/h.
Prema klasifikaciji Saffir–Simpson ljestvice koja se primjenjuje na tropske ciklone – uragane ciklona na polarnoj fronti Éowyn bila bi ciklona klase 2. Do sad nije zaživjela klasifikacija ciklona polarne fronte pa ovaj podatak navodimo samo za usporedbu.
Brzine vjetra u cikloni Éowyn usporedive su s brzinom udara orkanskih zimskih bura na Jadranu kada na udare vjetar zapuše i do 165 km/h.
Prizemni tlak zraka u središtu ciklone naglo pada. Ako je pad tlaka veći od 24 hPa u roku od 24 sata onda u meteorološkoj terminologiji govorimo o eksplozivnom razvoju ciklone te se upotrebljava i termin ciklona bomba. Éowyn u potpunosti zadovoljava taj naziv, pad tlaka u središtu ciklone bio je i veći od 50 hPa u 24 sata.
Polarna fronta – zona sukoba i razdvajanja polarnog hladnog zraka i toplog zraka umjerenih geografskih širina kolijevka je rođenja Éowyn.
Hladna zračna masa prodrla je iz polarnih širina nad američko kopno sve do Meksičkog (u novogovoru Američkog) zaljeva uzrokujući usput i obilan snijeg tako da se snježna granica spustila na jug do Floride. Nailaskom na toplo more Atlantika na mjestu sukoba toplog i hladnog zraka dolazi do pojave vala – vrtloga koji se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere uz polarnu frontu povezana je polarna mlazna struja koja na visini od 10 do 12 km iznad tla struji od zapada prema istoku brzinom od 200 do 260 km/h. Zbog jakog prodora polarnog hladnog zraka nad američko kopno došlo je do ubrzanja mlazne struje te ona trenutačno nad Atlantikom puše brzinom do 390 km/h. Mlazna struja pospješuje razvoj prizemne ciklone.
Nakon Éowyn novi val na polarnoj fronti razvija se nad zapadnim Atlantikom te prognoziramo da će za tri do četiri dana, kao nova razvijena ciklona, doputovati do zapadne obale Europe. Ovaj puta mjesto nailaska na europsko kopno bit će južnije te će zahvatiti sjevernu obalu Portugala, Biskajski zaljev i obalu Francuske.
Svijet
Italija priprema povratak na nuklearnu energiju
Italija namjerava do kraja 2027. godine dovršiti plan kojim bi se ponovno dopustilo korištenje nuklearne energije i ukinula zabrana uvedena prije gotovo 40 godina, potvrdio je ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin u intervjuu za dnevni list Il Sole 24 Ore.
Nuklearne elektrane zabranjene su u Italiji nakon referenduma 1987. i 2011. godine, a vlada sada radi na propisima koji bi dokinuli zabranu upotrebom novih tehnologija za nuklearnu energiju. Mali i sofisticirani modularni reaktori mogli bi pomoći u dekarbonizaciji najvećih zagađivača okoliša u talijanskoj industriji, uključujući proizvodnju čelika, stakla i pločica, smatraju u vladi premijerke Giorgije Meloni.
“Italija je spremna ponovo koristiti nuklearnu energiju, a ta ključna odluka neće zamijeniti obnovljive izvore, već će ih nadopuniti i osigurati uravnotežen i održiv energetski miks”, rekao je ministar Fratin. Prvi nacrta zakona bit će dostavljen vladi na usvajanje unutar iduća dva tjedna, dodao je Fratin.
Talijanska državna tvrtka upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj
Italija procjenjuje da bi 11 posto udjela nuklearne energije u energetskom miksu smanjilo troškove dekarbonizacije gospodarstva do sredine stoljeća za 17 milijardi eura. U energetskom i klimatskom planu (PNIEC) njezin udio procijenjen je na do 22 posto, napominje ministar energetike.
Italija je sačuvala ključno stručno znanje u nuklearnom sektoru. Državna energetska tvrtka Enel upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj, a energetska kompanija Eni ulaže u projekt razvoja reaktora nuklearne fuzije u Sjedinjenim Državama.
Italija je pregovara s nekoliko kompanija, uključujući američku energetsku grupu Westinghouse i francuski EDF, koji bi mogli preuzeti ulogu mogućih partnera državnoj tvrtki u gradnji sofisticiranih nuklearnih reaktora. Enel, Ansaldo i proizvođač oružja Leonardo rade pak na uspostavi državne tvrtke za gradnju nuklearnih reaktora.
Svijet
Rusija odbacuje ideju o mirovnim snagama NATO-a u Ukrajini
Rusija je u četvrtak odbacila ideju da zemlje članice NATO saveza šalju mirovne snage u Ukrajinu u slučaju sporazuma o primirju u rusko-ukrajinskom ratu, upozorivši da bi takav potez mogao dovesti do “nekontrolirane eskalacije”. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je zamisao posve neprihvatljiva za Rusiju. Na brifingu za medije, komentirala je nedavne izjave britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa da bi njihove zemlje mogle poslati vojnike za mirovne snage u Ukrajini.
Pistorius je u intervjuu za novine 18. siječnja rekao da će Njemačka, najveći partner NATO-a u Europi, “očito imati ulogu za odigrati” te da će se o tom pitanju pravovremeno raspravljati.
Starmer pak je dva dana ranije kazao da Britanija razmatra ideju o mirovnim snagama s drugim saveznicima te dodao “da će odigrati svoju ulogu u potpunosti”.
Rusija tvrdi da je otvorena za dijalog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je rekao da namjerava brzo okončati rat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se želi sastati s Trumpom, u utorak je rekao da je najmanje 200.000 europskih mirovnih snaga potrebno kako bi se spriječio novi ruski napad nakon bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
NISTE SVE KUPILI? Evo kako danas rade zadarske trgovine i shopping centri…
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
FOTOGALERIJA / Predstavljanje monografije Mladena Masara “PD Paklenica – 125 godina planinarstva na zadarskom području”
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
Večeras u Providurovoj predstavljanje knjige “Sjećanja” Nevenke Benini