Connect with us

Hrvatska

MMF predviđa rast hrvatskog gospodarstva od 2,4 posto, evo što sve savjetuju

Objavljeno

-

Pexels

Hrvatsko gospodarstvo ove će godine porasti 2,4 posto, dok će prosječna inflacija biti 7,5 posto, navodi se u priopćenju MMF-a nakon što je njegov Izvršni odbor zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, i dodaje da bi kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje.

MMF je tako revidirao naviše svoje ranije prognoze, budući da je u izjavi Misije na kraju posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama 23. svibnja bio predviđen rast hrvatskog gospodarstva od 2,2 posto u ovoj godini, a u travanjskim prognozama od 1,7 posto.

Izvršni odbor MMF-a zaključio je konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom bez formalne rasprave, navodi se u priopćenju MMF-a od četvrtka.

Izvršni odbor MMF-a ističe da je Hrvatska ove godine postala 20. članica europodručja, što dokazuje da je ostvarila velik napredak od pridruživanja EU-u 2013., a uvođenje eura poboljšalo je državni rejting, olakšalo pristup tržištima kapitala i u velikoj mjeri uklonilo tečajni rizik.

U 2022., potaknut domaćom potražnjom i turizmom, gospodarski rast je u 2022. iznosio 6,2 posto. Fiskalna pozicija znatno se poboljšala zabilježivši mali višak, a javni dug znatno se smanjio, na 69 posto BDP-a, što je ispod razine na kojoj je bio prije pandemije. Međutim, zbog snažnog porasta cijena energije i hrane inflacija potrošačkih cijena dosegnula je potkraj godine najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, stoji u priopćenju.

No, ove godine se očekuje da će slaba inozemna potražnja, pooštravanje uvjeta financiranja te i nadalje velika globalna neizvjesnost ublažiti stopu rasta na 2,4 posto. Predviđa se da će se rast od 2024. postupno oporavljati prema potencijalnoj stopi rasta.

Prema projekcijama MMF-a, inflacija će se smanjivati na prosječno 7,5 posto u 2023., i snižavati do ciljane stope inflacije ESB-a od 2 posto krajem 2025. Izgledi i nadalje podliježu velikoj neizvjesnosti, ističe se u priopćenju te dodaje da je uvođenje eura imalo je vrlo ograničen utjecaj na inflaciju.

Ti izgledi i nadalje podliježu velikoj neizvjesnosti, a rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Negativni rizici uključuju intenziviranje rata koji Rusija vodi u Ukrajini, ponovni snažan porast cijena roba iinflacije, snažniju globalnu ili regionalnu recesiju i strože uvjete financiranja od očekivanja. S druge strane, uvođenje eura i ulazak u schengensko područje mogli bi dati jači poticaj turizmu, trgovini i ulaganjima. Za inflaciju, pak, prevladavaju rizici usmjereni na gore, ističe se u priopćenju MMF-a.

Potrebno ukinuti mjere ograničavanja ciejna energije i porezna rasterećenja

Kako dalje ističe Izvršni odbor MMF-a, kratkoročna fiskalna politika treba poduprijeti pooštravanje monetarne politike i ne pridonositi povećanju agregatne potražnje. Zamjećuju, naime, da na tržištu rada nedostaje radne snage, temeljna je inflacija još uvijek povišena, a uvođenje eura ublažilo je učinak pooštravanja monetarne politike ESB-a. Stoga se ekspanzivnom fiskalnom politikom stvara rizik za poticanje domaće potražnje i inflacije te ugrožavanje konkurentnosti Hrvatske. Potrebno je ukinuti široko rasprostranjene mjere, osobito gornje granice cijena energije i porezna rasterećenja, navode.

Najvažnije je nastaviti fiskalnu konsolidaciju koja ujedno pogoduje rastu i u srednjoročnom razdoblju, i to poboljšanjem porezne politike, smanjenjem rigidnosti potrošnje i povećanjem njezine učinkovitosti, kaže se dalje u priopćenju.

Pritom navode da s obzirom na vrlo rigidnu proračunsku potrošnju u Hrvatskoj i potrebu za daljnjim smanjenjem javnoga duga, svaka bi porezna reforma trebala sačuvati izvore prihoda i ujedno poboljšati strukturu poreznog sustava s ciljem smanjenja distorzija te podržavanja pravednosti i rasta.

Suvremeni porez na imovinu i ublažavanje povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma pridonijelo bi smanjenju potražnje za stambenim nekretninama, povećanju ponude i poticanju participacije radne snage. Pojednostavljen i transparentan sustav plaća u javnom sektoru u kojemu se nagrađuje zaslužnost i produktivnost pridonio bi poboljšanju javnih usluga i povećao učinkovitost tog sektora.

Napominju i da povećanje troškova za zdravstvo i mirovine uzrokovano starenjem stanovništva zahtijeva da se obnove napori za produženje radnog vijeka i odlučno riješe dospjele neplaćene obveze u zdravstvenom sektoru.

Osim toga, poboljšanje praćenja i korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu smanjit će potencijalne fiskalne rizike i maksimalno uvećati doprinos tih poduzeća rastu. Navode i da je potrebno nastaviti poduzimati napore kako bi se osnažio sustav upravljanja javnim ulaganjima, uključujući uspostavu snažne središnje koordinacijske funkcije u Ministarstvu financija.

Fiskalni sustav trenutačno je stabilan, a bankovni sustav i nadalje profitabilan, dobro kapitaliziran i vrlo likvidan, naglašava se u priopćenju.

U MMF-u kažu i da je nastavak provedbe strukturnih reformi ključan je za ostvarenje pune koristi od uvođenja eura i podupiranje konvergencije dohodaka. Hrvatske vlasti trebale bi nastaviti svoju pohvalnu i odlučnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prioriteti su povećanje produktivnosti, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i pronalaženje najboljih rješenja s obzirom na starenje i smanjenje broja stanovnika.

Trenutačni nedostatak radne snage na tržištu rada nudi priliku za provedbu daljnjih reformi na tržištu rada. Potrebne su ambicioznije reforme, uz sredstva iz fondova EU-a, u cilju rješavanja relativno niske produktivnosti poduzeća i neučinkovite raspodjele resursa, navodi se, između ostalog, u priopćenju.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu