ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ODRŽAN SVEMIRSKI LOV NA BLAGO ZA MALE ISTRAŽIVAČE / Djeca učila o kraterima na Veneri, roverima na Marsu, kroz teleskope gledala Sunčeve pjege…
Više od 200 djece, svemirskih istraživača svih uzrasta, jutros je na Poluotoku tragalo za blagom. Riječ je o predaktivnosti ususret Noći istraživača, koja se ove godine održava 29. rujna, a cilj joj je upoznati mlade s istraživačima te ih potaknuti da se u svojim vrtićima, školama i predavaonicama posvete proučavanju svijeta oko sebe.
Jutrošnja ekspedicija zamišljena je na način da su polaznici vrtića Sunce i Školjkica i more laganom šetnjom polazili od mosta te na različitim postajama, u dvorištu palače Cedulin, Narodnom trgu, HNK Zadar, Stupu srama, sve do Gospe od zdravlja, gledali pokuse koje su za njih pripremili učenici osnovnih škola Šimuna Kožičića Benje, Ive Mašine i Bartola Kašića.
– Svemirski lov na blago osmislili su sami učenici i studenti, kako bi podijelili svoje znanje o planetima. Polaznici vrtića nešto će naučiti od učenika osnovnih škola, oni nešto od srednjoškolaca, srednjoškolci od studenata i tako će sve aktivnosti biti povezane u jednu, jednako kao što kroz projekt BlueConnect plavetnilo neba povezuje sve zemlje Europske Unije, rekla ja na početku obilaska rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.
– Cilj je da senzibiliziramo djecu za znanost i učenje, jer kroz njega postaju snažniji i prodorniji. Razbijamo koncept strogog učitelja i učenika koji ovise o njima, jer se oni obrazuju neformalno i informalno, a ne samo u učionicama. Drugi cilj je osloboditi učenike i pokrenuti ih prema inovativnosti i poduzetnosti.
Već na štandu kod Gradske lože polaznici vrtića mogli su se upoznati s kraterima na Veneri, iz kojih bi sukljala lava kada bi u njih ulijevali vodu. Bilo je tu i zanimljivih modela Solarnog sustava, pa čak i pravih astronauta odjevenih u skafandere. Učenici Bartola Kašića demonstrirali su kako se planeti okreću oko Sunca i koliko traje dan na svakome od njih.
Kod HNK dočekala ih je poznata Zemlja, kod Arheološkog muzeja Jupiter s prikazom oluje u boci, a kod knjižare Znanje Mars, na kojemu su se okušali u spuštanju rovera na površinu planeta. Nije se radilo o slučajnosti, jer je učenik OŠ Šimuna Kožičića Benje Marino Kosović, jedan od demonstratora pokusa, ne državnom natjecanju iz astronomije sudjelovao s maketom rovera izrađenom od jednostavnih svakodnevnih predmeta – papirnate čaše, slamki, najlonske vrećice…
– Na ideju za izradu makete rovera došao sam gledajući kanal NASA-e. Volim prirodne znanosti, posebno astronomiju i nadam se da ću jednoga dana biti molekularni astrofizičar, rekao nam je Marino, a mi ne sumnjamo da će u tome i uspjeti.
Zadnji planet Neptun bio je smješten u parku kod Gospe od Zdravlja, nakon čega su predškolci na Pozdravu suncu teleskopima mogli promatrati Sunčeve pjege. U projektu su sudjelovali i učenici Pomorske škole su sa svojim profesorom izračunali brzinu kretanja planeta i njihov položaj.
Predaktivnost Svemirski lov na blago za male istraživače nastala je suradnjom Sveučilišta u Zadru, Pomorske škole Zadar, Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje, Osnovne škole Bartola Kašića, Katoličke osnovne škole Ivo Mašina, DV Sunce i DV Školjkica i more. Sveučilište u Zadru sudjeluje u provedbi projekta Reconnect science with the blue society – BLUE CONNECT financiranog iz programa HORIZON-MSCA.2022-CITIZENS-01-01, ukupne vrijednosti 314.073,78 €. Glavni cilj projekta je prezentacija istraživanja i znanosti na razumljiv način te poticanje uključivanja šire javnosti, a prvenstveno djece i mladih u znanost. Na taj način se želi povezati različite dionike kako bi istražili i pokušali iznaći rješenja za različite izazove s kojima se susreće mediteranska regija.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





