Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA MEDITERATRI Umjesto pesticida i insekticida štetnike u poljoprivredi moraju loviti kukci predatori

Objavljeno

-

Na Sveučilištu u Zadru u ponedjeljak je održana završna konferencija projekta MEDITERATRI (Neonikotinoidi i bakar u mediteranskoj poljoprivredi – učinci na neciljanu faunu beskralješnjaka kroz trofičke interakcije).

Riječ je o projektu koji je razmatrao alternative za ukidanje neonikotinoida,  najčešće korištenih insekticida u svijetu, zbog utvrđenog štetnog djelovanja na druge organizme u poljoprivredi. Najveći problem je štetan učinak na vrste koje nisu cilj djelovanja pesticida, a neophodne su za očuvanje ekosustava (gujavice, ptice, pčele), kao i korisnih vrsta u biološkom suzbijanju štetnih organizama kao što su predatori beskralješnjaci (kornjaši trčci i pauci).

– Radi se o važnoj temi bioraznolikosti, čije ugrožavanje nije aktualno samo posljednjih desetljeća, ali smo postali svjesniji njezine važnosti. Nadam se da će ovaj projekt biti mala kap pomoći tome da se svi skupa osvijestimo o problemima koji se događaju i da ih počnemo svi zajedno rješavati, rekao je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić.

Sudionicima završne konferencije videolinkom su se obratili pročelnica Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Sandra Radić Brkanac, članica Gospodarskog savjeta PMF-a izv. prof. dr. sc. Inga Urlić, zatim Marina Pavlović sa sveučilišnog dobra „Baštica“ i Tome Škaulj , predstavnik Vinarije Škaulj iz Nadina, a na svojim OPG-ovima snimljeni su Nadežda Deša i Josip Ražov, na čijim su se imanjima radila istraživanja.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi trofičke odnose („tko koga jede“) analizom probavila predatora beskralješnjaka, utvrditi potencijalne vektore za prijenos pesticida putem ishrane te izravan utjecaj primjene određenih pesticida na preživljavanje i raznolikost predatora i plijena.

U istraživanjima su sudjelovali istraživači unutar projektnog tima s Prirodoslovno-Matematičkog Fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zadru i Gradskog Muzeja Varaždin, vanjski suradnici s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Cardiff Univerziteta iz Velike Britanije, Masaryk Univerziteta iz Češke te domaći vinogradari, vinari i maslinari koji su pomogli u provođenju terenskog dijela istraživanja.

Predavanja na temu biološke raznolikosti i projekta potom su održali prof. dr. sc. Sven Jelaska, izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos, dr. sc. Mišel Jelić, doktorand na Masarykovom sveučilištu Domagoj Gajski i dr. sc. Lucija Šerić Jelaska.

– Praćenje i zaštita kukaca bili su rascjepkani i nedovoljno financirani, pa je MEDITERATRI ispunio tu prazninu u jednom dijelu.  Nakon dugo vremena osvježene su informacije o mreži prehrane beskralježnjaka poljoprivrednih sustava, barkodiranjem se razjasnila varijabilnost vrsta te otvorila mogućnost povezivanja sa srodnim istraživanjima. Moramo se jače angažirati oko biološke raznolikosti. S prekidanjem upotrebe pesticida danas nećemo vidjeti pomaka u biološkoj raznolikosti, to su dugotrajni procesi i u profitabilnom kapitalističkom društvu teško je pomiriti te poglede, istaknuo je dr. Kos.

Dr. Jelić objasnio je način barkodiranja kukaca, u kojemu su barkodovi slični trgovačkima, s tim da su u različitim bojama, svaka boja predstavlja par nukleotida.

– Kukaca je popisano 900 tisuća vrsta, a smatra se da ih ima 30 milijuna vrsta. Raznolikost je najveća u tropima, ali nije zanemariva ni u našem području. Za ekosustav i kruženje tvari u okolišu su jako značajne gujavice, kojih u svijetu ima 670 vrsta, a u Hrvatskoj ih je zabilježeno čak 68. Naše područje je centar raznolikosti tipa Octodriloides, koji je razvio prilagodbu na velebitski krš, rekao je Jelić.

Rezultati će uvelike doprinijeti procjeni rizika primjene i širenja neonikotinoida i bakra u ekosustavu te znanju o održivosti beskralješnjaka predatora kao ključne skupine u integriranoj i ekološkoj zaštiti bilja u poljoprivredi.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu