ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKA VINA U DIOKLECIJANOVOM PODRUMU / IX. FESTIVAL VINA I DELICIJA Znatiželju izazvala vina Galac i Dugovrst kojih nema!
Galac je pitko, „vatreno vino“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana, rekao je na radionici o starim sortama zadarskog kraja profesor Edi Maletić. Kako uz Galac revitalizirati i Dugovrst?
Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija završenom jučer u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu najviše znatiželje izazvala su vina kojih još nema na tržištu. To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti iz zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof. dr. sc. Edi Maletić.
Radi se o morfološki i genetički o unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.
„Desetak panja Galca uspjeli smo zasad pronaći u starom vinogradu Denisa Jusupa u Briševu“, otkriva Maletić. Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne. „Nisam iznenađen“, kaže Maletić. Radi se o pitkom, „vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.
Do sadnica Galca iz njemačkog Heppenheima
S ciljem da se sorta obnovi Maletić je već poduzeo bitne korake. Prvo, izabrao je loze sa pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal za razmnožavanje. U planu je podizanje matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1000 i više sadnica za zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je Maletić.
U projektu revitalizacije Galca kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.
Rijetki od okupljenih na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje. „Mi smo portulacima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje autohtone sorte“, pojasnio je Maletić. Suradnja se nastavlja.
Spašavanje bijele Dugovrsti
Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac. kolekcionirala u tzv. „bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije na Baštici pokušalištu (imanju) Sveučilištu u Zadru. Radi se o sorti koja unatoč visokim prinosima daje odlične sladore pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti Maletić vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača.
Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve (berba 2019.), kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.) iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže iz Pogradine.
Kako najbolje prodati vino?
Govoreći o trenovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka čija su populacija bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.
Zadarska županija, kao i cijela zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira Maletić, turistima ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači sa malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno sa vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.
A kod naših starih sorti, kako reče profesor Maletić, priča ima napretek.
Nedjeljko JUSUP/ Foto:N.J.

Profesor Edi Maletić na radionici o starim sortama zadarskog kraja
Izostali ugostitelji i distributeri
Deveti festival vina i delicija u Dioklecijanovim podrumima okupio je 58 izlagača sa 400 etiketa vina iz Hrvatske i susjedne BiH. Pozornost je privukla i radionica o muškatu, jednoj od najstarijih sorti koja se pojavila prije 10.000 godina. Voditelj radionice dr. sc. Goran Zdunić, znanstvenik iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša istaknuo je kako se muškatne sorte (Muškat bijeli, Muškat žuti, Muškat ottonel, Muškat ruža…) odlikuju najintezivnijim mirisima. Sorta je i dobila ime po pčelama koje je privlačila loza specifičnog mirisa. Prekrasne arome dolaze do punog izražaja u desertnim vinima i pjenušcima.
Na radionici su predstavljena muškatna vina Kraljevskih vinograda iz Petrčana i PZ Masvin iz Polače.„Ovo se ne pije nego srče s pupka“, duhovito je prokometirao dr. Radoslav Bobanović, nazdravljajući okupljenima sa svojim poluslatkim Muškatom žutim (berba 2021).
Uz spomenute na ovogodišnjem Festivalu vina i delicija u Dioklecijanovom podrumu svoja vina su izložilla su još četiri vinara sa zadarskog područja: Vinarija Karaba iz Pakoštana, Vina Vinketa Nadin), Vinarija Bora (Islam Grčki) i Velebna (Poličnik).
Festival je dobro zamišljen, ali vrijeme održavanja nije pogođeno, prokomenirali su vinari. Među posjetiteljima nisam vidio ni jednog distributera, ugostitelja ni hotelijera. Oni su svoje vinske liste za ovu godinu već zaključili, rekao je Bobanović sugerirajući organizatorima da termin održavanja festivala premjeste u kasnu jesen ili na početak godine. Najkasnije do veljače.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SKUPŠTINE TZ GRADA ZADRA: Tek jedan posto više turista ove godine! Građani pozvani na konstruktivne kritike
Danas je održana 4. sjednica Skupštine Turističke zajednice grada Zadra na kojoj su članovi usvojili Izmjene i dopune Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2025. godinu, kao i prijedlog Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2026. godinu.
Program rada s financijskim planom Turističke zajednice grada Zadra za 2026. godinu izrađen je sukladno odrednicama Zakona o turističkim zajednicama, Statuta Turističke zajednice grada Zadra, u suradnji s TZ Zadarske županije te smjernicama i uputama Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.
Iz izglasane dokumentacije za 2025. godinu, izmjenama i dopunama Programa rada s financijskim planom 2025. godine predviđaju se ukupni prihodi s prenesenim prihodom iz prethodne godine u iznosu od 3.460.000,00 eura, dok se ukupni rashodi planiraju u iznosu od 3.135.000,00 eura. Programom rada s financijskim planom za 2026. godinu predviđaju se ukupni prihodi u iznosu 3.030.000,00 eura, a ukupni rashodi u iznosu 2.965.000,00 eura.
Grad Zadar, s pripadajućim mjestima, za razdoblje siječanj-listopad 2025. godine, prema podacima sustava eVisitor bilježi 1% više noćenja (ukupno 2.524.137) i 1% više dolazaka (ukupno 671.103) u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Prema podacima turističkog prometa emitivnih tržišta, najveći broj ostvarenih noćenja bilježe turisti iz sljedećih država: Njemačka (378.415), Hrvatska (315428), Poljska (267.531), Austrija (182.362), Slovenija(129.123), Ujedinjena Kraljevina (96.084), Slovačka (91.928), Italija (84.948) i Mađarska (72.927).
U strukturi ukupnog broja turista prema vrsti smještaja zabilježen je visok udjel broja turista u hotelskom smještaju s 30%, zatim slijede objekti u domaćinstvu s 43%, ostali ugostiteljski objekti za smještaj u vlasništvu firmi i obrta 10%, u kampovima bilježimo 7%, u nekomercijalnom smještaju 6% i u nautici 4 %.
TZ grada Zadra poziva sve sugrađane na daljnju suradnju i konstruktivne kritike kako bi čim uspješnije zajednički razvijali destinaciju na dugoročno održiv način i na zadovoljstvo svih Zadrana. Provedbom strateškog dokumenta Plana upravljanja destinacijom u kojem su građani pozvani sudjelovati nastojati ćemo razvijati destinaciju koja je ugodna stanovnicima, a istovremeno i privlačna posjetiteljima.
Turistička zajednica grada Zadra koristi priliku svim građanima poželjeti ugodne, zdrave i blagoslovljene blagdane!
ZADAR / ŽUPANIJA
UDRUGA ZARATINIĆI / „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno
Udruga ZARATINIĆI, koja okuplja roditelje djece i mladih s teškoćama u razvoju, organizator je i inicijator Adventića „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno. Evo najave:
“Suorganizatori događanja su Centar za pružanje usluga u zajednici Mocire i Dječji vrtić Latica.
Ovaj poseban adventski susret osmišljen je kao mjesto zajedništva, radosti i inkluzije, gdje se susreću djeca, roditelji i šira zajednica.
Posjetitelje očekuje raznolik i prigodan program:
kreativne i likovne radionice
zajedničko kićenje božićnih borova
topli napitci
kobasice i fritule
Posebni gosti Adventića su Spider-Man (Maximilian Bindernagel Vujnović) i Leo Rados, koji će dodatno razveseliti naše najmlađe posjetitelje.
Datum: 19. prosinca 2025.
Vrijeme: početak u 15:00 sati
Lokacija: dvorište Dječjeg vrtića Latica, Asje Petričić 5 D, Zadar
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, da se zajedno proveselimo i podsjetimo koliko smo snažni kada smo zajedno. Neka nas ovo predblagdansko vrijeme nadahne da gradimo zajednicu koja njeguje inkluziju, razumijevanje i dobrotu — za svako dijete i svaku obitelj.
Realizacija Adventića „Naša priča“ ostvarena je uz podršku: Grada Zadra, Zadarske županije, Geek Cluba, Javne vatrogasne postrojbe Zadar, Nasada d.o.o., Tržnice Zadar, Maraske, MK Beštije, Pekarne Golub, Konjičkog kluba Zadar i Foto studija Ogi.
Dođite i budite dio naše priče!”







