Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADARSKA VINA U DIOKLECIJANOVOM PODRUMU / IX. FESTIVAL VINA I DELICIJA Znatiželju izazvala vina Galac i Dugovrst kojih nema!

Objavljeno

-

Uz Svrdlovinu, Dugovrst i kupažu Galca predstavljena i vina od muškatnih sorti

Galac je  pitko, „vatreno vino“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana, rekao je na radionici o  starim  sortama zadarskog kraja profesor Edi Maletić. Kako uz Galac revitalizirati i Dugovrst?

Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija završenom jučer u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu najviše znatiželje izazvala su vina kojih još nema na tržištu.  To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti iz zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof. dr. sc. Edi Maletić.

Radi se o morfološki i genetički o unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.

„Desetak panja Galca uspjeli smo zasad  pronaći u starom vinogradu  Denisa Jusupa u Briševu“, otkriva Maletić. Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne. „Nisam iznenađen“, kaže Maletić. Radi se o pitkom, „vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.

Do sadnica  Galca iz njemačkog Heppenheima

S ciljem da se sorta obnovi Maletić je već poduzeo bitne korake.  Prvo, izabrao je loze sa pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal  za razmnožavanje. U planu je podizanje  matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1000 i više sadnica za  zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je Maletić.

U projektu  revitalizacije Galca  kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga  Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.

Rijetki od okupljenih  na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje.  „Mi smo portulacima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje  autohtone sorte“, pojasnio je Maletić.  Suradnja se nastavlja.

Spašavanje bijele Dugovrsti

Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele  kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac.  kolekcionirala u tzv. „bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu  i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije  na Baštici pokušalištu (imanju) Sveučilištu u Zadru.  Radi se o sorti koja unatoč  visokim  prinosima daje odlične  sladore  pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti  Maletić vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača. 

Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve  (berba 2019.),  kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.)   iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže  iz Pogradine. 

Kako najbolje prodati vino?

Govoreći o trenovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer  kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka  čija su populacija bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih  projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.

Zadarska županija, kao i cijela  zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira  Maletić,  turistima  ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači sa malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno sa vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.

A kod naših starih sorti, kako reče profesor Maletić,  priča ima napretek.  

Nedjeljko JUSUP/ Foto:N.J.

Profesor Edi Maletić na radionici o starim sortama zadarskog kraja

Izostali ugostitelji i distributeri

Deveti festival vina i delicija u Dioklecijanovim podrumima okupio je 58 izlagača sa 400 etiketa vina  iz Hrvatske i susjedne BiH. Pozornost je privukla i radionica o muškatu, jednoj od najstarijih sorti koja se pojavila prije 10.000 godina. Voditelj radionice  dr. sc. Goran Zdunić, znanstvenik iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša istaknuo je kako se muškatne sorte (Muškat bijeli, Muškat žuti, Muškat ottonel, Muškat ruža…) odlikuju najintezivnijim mirisima. Sorta je i dobila ime  po pčelama koje je privlačila loza specifičnog mirisa. Prekrasne arome dolaze do punog izražaja u desertnim vinima i pjenušcima.

Na radionici su predstavljena muškatna vina Kraljevskih vinograda iz Petrčana i PZ Masvin iz Polače.„Ovo se ne pije nego srče s pupka“, duhovito je prokometirao dr. Radoslav Bobanović, nazdravljajući okupljenima sa svojim poluslatkim Muškatom žutim (berba 2021).

Uz spomenute na ovogodišnjem Festivalu vina i delicija u Dioklecijanovom podrumu svoja vina su izložilla su još četiri vinara sa zadarskog područja: Vinarija Karaba iz Pakoštana,  Vina Vinketa Nadin), Vinarija Bora (Islam Grčki) i Velebna (Poličnik). 

Festival je dobro zamišljen, ali vrijeme održavanja nije pogođeno, prokomenirali su vinari. Među posjetiteljima nisam vidio ni jednog distributera, ugostitelja ni hotelijera. Oni su svoje vinske liste za ovu godinu već zaključili, rekao je  Bobanović sugerirajući organizatorima da termin održavanja festivala  premjeste u kasnu jesen ili na početak godine. Najkasnije do veljače.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu