ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / SVEČANO OTVORENA SUNČANA ELEKTRANA OBROVAC Plenković: “Ovo je važna poruka prilagodbe novom vremenu i energetskoj strategiji RH!”
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić pustili su danas u trajni rad Sunčanu elektranu Obrovac, koja je s instaliranom snagom od 8,7 MW priključnom od 7,35 MW trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj u komercijalnom pogonu.
Sunčana elektrana Obrovac, vrijednosti 6,9 milijuna eura, izgrađena je na području bivše tvornice glinice. S godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh moći će zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. Na površini od 117.137 m2 ugrađeno je 27.544 fotonaponskih modula domaćeg proizvođača.
„Sunčana elektrana Obrovac gdje se sada nalazimo, zajedno sa Stankovcima, obnovljivi su izvori kojima se zajedno može opskrbiti preko pet tisuća domaćinstava. To je važna poruka prilagodbe novom vremenu i energetskoj strategiji Republike Hrvatske. U krizi koju smo prošli zajedno, HEP je kao glavna državna elektroenergetska kompanija imao zaista ogromnu ulogu i omogućio Vladi da donosi odluke koje su ograničile cijene struje za naše građane i gospodarstvo. Zahvaljujem HEP-u koji je na svoja pleća uzeo veliki teret naših aktivnosti. Pokazalo se koliko je važno imati ovakvu kompaniju u stopostotnom vlasništvu države. Odlukama o dokapitalizaciji HEP-u ćemo omogućiti i daljnja ulaganja, poput ovih koje danas obilazimo u zadarskoj županiji. Vlada će pomagati HEP-u, ne samo da investira u obnovljive izvore, nego da bude snažna hrvatska, ali i regionalna kompanija“, izjavio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Nakon Vjetroelektrane Korlat, snage 58 MW, puštene u rad 2021. godine te Sunčane elektrane Stankovci od 2,5 MW koja je u pogonu od 2022., SE Obrovac je treća HEP-ova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Zadarskoj županiji, realizirana u skladu s razvojnom strategijom HEP 2030. To je i ukupno sedma po redu HEP-ova sunčana elektrana u pogonu i jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 MW koje će HEP pustiti u rad u 2023. godini. Nakon SE Obrovac, HEP će u Međimurju uskoro svečano otvoriti SE Donja Dubrava, snage 9,9 MW, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Do kraja ljeta, HEP će u pogonu imati još dvije sunčane elektrane, čime će njihov broj zaokružiti na deset.
„Za razliku od nekadašnje tvornice glinice koja je postala simbolom svih neuspješnih i propalih ulaganja u bivšoj državi, ova je sunčana elektrana izgrađena na njenim ostacima, primjer nečega sasvim suprotnog – ekološki neupitne te ekonomski opravdane i uspješne investicije. Takvi su i ostalih 60 projekata obnovljivih izvora energije koje imamo u planu, ukupne snage više od 1.500 megavata i procijenjene vrijednosti oko 1,6 milijardi eura. Bez zelene energije i sigurne opskrbe energijom nezamisliv je opstanak i razvoj turizma. Polazeći od toga,danas, uoči nove turističke sezone, mogu poručiti da HEP prati i pratit će energetske potrebe turističkih područja. Samo u ovoj godini ulaganja u mrežu u hrvatskom priobalju iznosit će više od 60 milijuna eura“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
Većina planiranih projekata obnovljivih izvora energije nalazi se na priobalnom području, od čega u Zadarskoj županiji njih 11, ukupne snage 660 MW i procijenjene vrijednosti 700 milijuna eura. Među njima se ističe sunčana elektrana Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW te investicijske vrijednosti oko 80 milijuna eura, čiji se početak izgradnje planira iduće godine. Za dvije sunčane elektrane, Sukošan, snage 45 MW i Kruševo od 17 MW, u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole.
Usporedno uz ulaganje u obnovljive izvore, HEP ulaže i u jačanje distribucijske i prijenosne mreže radi prihvata proizvodnje iz sve većeg broja obnovljivih izvora u sustavu, od kojih se značajan dio nalazi upravo u priobalju. Jedno od najvećih aktualnih ulaganja na zadarskom području je transformatorska stanica 110/10(20) kV (kilovolta) Zadar Istok u Bibinjama, gdje će završiti današnji program HEP-a u Zadarskoj županiji. Na događaju u TS Zadar Istok predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, predstavnicima Vlade, Zadarske županije i Grada Zadra predstavit će aktualna i planirana ulaganja HEP-a u distribucijsku mrežu. TS Zadar istok će nakon dovršetka kabelskog raspleta koji je u realizaciji, omogućiti kvalitetnije napajanje luke Gaženica, istočnog dijela Zadra te zadarskih otoka. Vrijednost investicije u trafostanicu i kabelski rasplet iznosi 11,4 milijuna eura. U protekle tri godine Elektra Zadar je godišnje ulagala oko 15 milijuna eura u unapređenje distribucijske mreže, a s istom razinom ulaganja nastavit će i u idućem razdoblju. Osim TS Zadar Istok, među realiziranim ulaganjima ističe se rekonstrukcija TS 110 kV Biograd i zamjena više podmorskih kabela.
Sredstva za nastavak ciklusa polaganja podmorskih kabela za sigurnu energetsku vezu hrvatskih otoka s kopnom osigurana su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. U 13 dionica podmorskih kabela ukupne duljine 116 kilometara, za sigurno energetsko povezivanje otoka s kopnom, uložit će se 30 milijuna eura. Tim projektom ojačat će se neposredna energetska veza s kopnom za 11 otoka: Goli otok, Rab, Susak, Vis, Ist, Dugi otok, Ugljan, Vrgadu, Lastovo, Mljet i Kaprije, a posredno za još toliko otoka. Ukupno je Planom oporavka za financiranje projekata u distribucijskoj mreži odobreno 230 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u priobalju.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





