ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / MISA VEČERE GOSPODNJE U KATEDRALI Nadbiskup Zgrablić: “Isus nas ‘pere’ od ovozemaljskoga da bi nas proslavio nebeskim”
Misu Večere Gospodnje u spomen ustanovljenja svete euharistije i svećeništva, s obredom pranja nogu 12 predstavnika župa, na Veliki četvrtak, 6. travnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Misa večere Gospodnje na Veliki četvrtak predstavlja ulazak u dvoranu Posljednje večere i sudjelovanje u velikom daru kojeg je Isus ostavio svojim učenicima kako bi ostao s njima do svršetka svijeta, rekao je nadbiskup.
„To je trenutak u kojem se za nas ponazočuje cijelo Kristovo vazmeno otajstvo koje je započelo posljednjom Kristovom večerom, nastavilo se njegovom gorkom mukom i smrću na križu, a zaključilo slavnim uskrsnućem“ rekao je mons. Zgrablić. Stoga i liturgijsko slavlje Večere Gospodnje „neće završiti na uobičajeni način s ‘Idite u miru’, nego u tišini i molitvi“, a sutradan se nastavlja „ponovno tišinom i molitvom u obredima Velikog petka. Tako ćemo u tišini, sabranosti i molitvi dočekati veličanstveni događaj Isusova uskrsnuća u Vazmenoj noći“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je razmatrao značenje geste Isusove posljednje večere koju evanđelist Ivan opisuje riječima: „Isus je znao da je došao njegov čas“ (Iv 13, 1).
„Ovaj izraz ‘čas’ vrlo je bremenit svojim sadržajem u Ivanovom evanđelju. Cijeli Isusov život bio je iščekivanje i priprema za ovaj trenutak. Još na početku svoga evanđelja i na početku Isusovog javnog djelovanja, kod prvog znamenja koje je Isus učinio u Kani Galilejskoj, sv. Ivan nam donosi Isusove riječi koje je rekao svojoj majci: ‘Još nije došao moj čas’ (Iv 2, 4). No sada je došao taj ‘čas’. Poput trudne žene. Ovaj ‘čas’ nosi u sebi život i trudna žena zna kada dolazi čas, vrijeme rađanja. Cijela trudnoća priprema je za rađanje novog života. Cijeli Isusov život i djelovanje bilo je poput vremena ‘trudnoće’, a sada je došao čas trudova i rađanja novog života, rađanje spasenja za sve u svijetu“ rekao je zadarski nadbiskup.
Nadbiskup je pojasnio i što za nas znači Isusov prijelaz k Ocu o kojemu sv. Ivan kaže: „Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio“(Iv 13, 1).
Večernja liturgija na Veliki četvrtak je „sveti čin u kojem smo mi na sakramentalan način sudionici Posljednje večere. Mi smo Isusovi učenici okupljeni na večeru koju nam je on pripravio. Mi smo učenici kojima večeras Isus ‘pere noge’ jer nas čisti od svake prašine, ovozemaljskoga, koje se nakupilo na našim nogama i koja nas snažno vuče prema ovoj zemlji. Isus nas ‘pere’ od ovozemaljskoga da bi nas proslavio nebeskim, ljubavlju Oca i Sina. Stoga, mi se prepoznajemo večeras u učenicima, mi smo ti ‘njegovi’ koje do kraja ljubi, mi smo ti kojima on večeras pere noge, čisti od ovozemaljskoga, o kojima nam govori sv. Ivan. Mi smo ti za koje se Isus žrtvuje. Ovo je naš ‘čas’“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

Propovjednik je istaknuo i tzv. Velikosvećeničku Isusovu molitvu s Posljednje večere koja počinje riječima: „Oče, došao je čas: proslavi Sina svoga da Sin proslavi tebe i da vlašću koju si mu dao nad svakim tijelom dade život vječni svima koje si mu dao. A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinitog Boga i koga si poslao – Isusa Krista (Iv 17 ,1 – 3)“.
„Dakle, Isusov ‘čas’ sastoji se u proslavi Oca i Sina i u daru vječnog života svima koji su njemu povjereni. Ova proslava Oca i Sina i život vječni su u uskoj međusobnoj povezanosti. Slava Oca i Sina je u njihovom jedinstvu ljubavi života vječnoga. Isusov ‘čas’ trenutak je našeg uključenja u njihov slavni život po daru života vječnoga. Isusov ‘čas’ koji je započeo uključuje i svakoga od nas“ naglasio je mons. Zgrablić.
Čovjek duboko čezne za životom i ima otklon od smrti. „Kada Isus govori o životu vječnom u kontekstu svoje smrti i svoga ‘časa’, o onom životu po kojem se proslavlja Otac i Sin, onda govori o autentičnom životu, istinskom, životu u kojem se ispunjavaju i sve čežnje za životom ljudskog srca; onaj život koji je u punini. Život kojega prekida smrt nije u punini život. Kad govori o životu vječnom, Isus ne misli samo na život poslije smrti, nego na život koji se može oduprijeti smrti i koji može i mora započeti već na ovome svijetu. Samo ako sada živimo autentičnim životom, punim životom, životom kojega ni smrt ne može prekinuti, onda već živimo punim, vječnim životom“ poručio je nadbiskup.

Kako ostvariti takav život kazuje nam Isus: „A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga i istinitog Boga i koga si poslao – Isusa Krista“ (Iv 17, 3).
„Isus kaže da se život vječni sastoji u ‘poznavanju’ Boga i Isusa Krista. ‘Poznavanje’ o kojem govori Isus nije jednostavni čin razuma i znanja, nije informacija. Ponajprije, to je poznavanje koje nas u sebe uključuje, a to je međusobni odnos. Naš život je suodnos. Nitko sebi život nije dao. Naš život nastaje u odnosu osoba. Kad umre neka nama draga osoba, ta smrt je bolna jer prekida naš suodnos koji je veza života i ljubavi.
U svetopisamskom smislu, ‘poznavati’ je usko povezano s trenutkom početka života u trenutku začeća. Knjiga Postanka kaže: „Čovjek pozna svoju ženu Evu, a ona zače i rodi…“ (Post 4, 1). Poznavanje je suodnos života: dar i primanje; prijenos života. Tako i naš život: samo u suodnosu s onim koji je Život, naš život može opstati. Samo onaj koji je izvor Života i moj suodnos s njime može me voditi u život i preko smrti. Samo ako smo povezani s Besmrtnim i mi možemo živjeti“ poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši Ivanovu riječ: „Isus je Uskrsnuće i Život“.
„Samo ako smo s njime povezani, On nas može nositi preko noći smrti u dan koji nema zalaza, u vječnost. Poznavanje Boga tako postaje život vječni. Naš život postaje autentičan, pravi, puni život, vječni život, poznavajući Onoga koji je izvor svakog života i po kojemu i u kojemu sve postoji“ istaknuo je nadbiskup.

Euharistija je nebeska gozba u kojoj blagujemo Tijelo i Krv Kristovu, da bismo u Kristu živjeli. „Vrijeme je to našeg suumiranja i suuskrišavanja s Kristom na vječni život. Euharistija je naš ‘čas’ u kojem srastamo s Isusom Uskrslim“ rekao je predslavitelj, potaknuvši da „sve dublje upoznajemo Isusa koji je slika Boga živoga, da živimo u zajedništvu i dijalogu s njime“.
„Naučimo od Isusa ispravno i autentično živjeti. Budimo njegovi svjedoci. Budimo, po Isusovu primjeru, ljudi koji jedni drugima peremo noge, a ne ljudi koji se jedni na druge nabacujemo blatom. Imajmo udjela u načinu Isusovog života, kako bismo imali udjela i u njegovom vječnom, proslavljenom životu“ potaknuo je mons. Zgrablić. Poželio je da nam u tome pomogne Marija koja je bila najbliže Isusu: „začela ga i nosila pod svojim srcem sve do časa rođenja; pohranjivala je u svoje srce sve događaje Isusova života i o njima prebirala u srcu“.
Nakon mise, nadbiskup je prenio Sveto Otajstvo u tzv. ‘Božji grob’ u pokrajnjoj lađi katedrale. Katedralni zbor sv. Stošije pod vodstvom mo Žana Morovića predvodio je pjevanje pučkog napjeva Gospin plač, a puk je bio u molitvi i klanjanju pred ‘Božjim grobom’.
I.G.








ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






