ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Duhovni poticaj nadbiskupa Zgrablića u Benkovcu: “Radost koju Gospodin želi staviti u našu dušu veća je od nevolja, poteškoća i žalosti koje se javljaju”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić pohodio je župu Rođenja BDM u Benkovcu u petak 31. ožujka na poziv benkovačkog župnika don Anđelka Buljata, u želji da zadnjeg korizmenog petka uputi župljanima duhovne poticaje ususret Velikom tjednu.
Susret je okupio i ovogodišnje krizmanike, prvopričesnike i njihove roditelje. Počeo je pobožnošću Križnog puta u kojem je sudjelovao i nadbiskup Zgrablić, a predvodio ga je župnik Buljat, dok je skupina župljana čitala razmatranja uz postaje.
Potom je nadbiskup u benkovačkoj župnoj crkvi predvodio misno slavlje.
Petak prije Cvjetnice stara liturgija nazivala je žalosni petak, zbog sedam žalosti Blažene Djevice Marije, podsjetio je mons. Zgrablić.
„Usprkos svih naših poteškoća i žalosti, liturgija nam hoće reći da i u takvim trenucima života Bog želi biti radost našeg života. To je veliko blago. Božja radost koju Gospodin želi staviti u našu dušu veća je od nevolja, poteškoća i žalosti koje se javljaju. To je sila i snaga! Radost duha Božjeg u našem srcu nosi nas i u teškim trenucima i nevoljama našeg života“ ohrabrio je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši bogatstvo misli iz Svetog pisma: ‘Ljubim te, Gospodine, kreposti moja’ (Ps 18).
„Ta rečenica je toliko stara, napisana je prije više od 2000 godina. I ta rečenica ponavlja se kroz povijest. Tolike generacije su se izmijenile, u toliko tisuće godine, i ljudi uvijek ponavljaju to iskustvo: ‘Ljubim te, Gospodine, kreposti moja’.
Želio bih da to bude i naše iskustvo danas. Da to što su proživjele tolike generacije prije nas, to iskustvo biblijskog pjesnika koji je to napisao prije više od dva tisućljeća, postane i naše iskustvo“ potaknuo je mons. Zgrablić.

Pitanje „kako ljubiti Gospodina koga ne vidimo, ne možemo ga dodirnuti, kako nam se na prvi pogled čini“ nadbiskup je razmatrao istaknuvši prvenstvo i dragocjenost Božje ljubavi u odnosu na čovjeka i prema nama ljudima.
„Da bismo mogli ljubiti Gospodina, da nas ta misao potrese i dodirne, najprije trebamo znati da nismo mi ti koji Gospodina prvi ljubimo. Nego je ljubav Božja prva krenula prema nama! Bog nas prvi ljubi“ poručio je nadbiskup, rekavši da i pobožnosti Križnog puta i u Velikom tjednu osobito vidimo koliko nas Bog ljubi.
„Bog nas ljubi ponajprije time što uopće postojimo. Bog je svakoga od nas želio. Slikovito rečeno, Bog je u jednom trenutku postojanja, preko naših roditelja, svakome od nas izrekao: Tebe hoću. Tebe želim. Evo te. Evo ti dio mene. Ja sam život. Mi smo život“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da imamo iskustvo života, ali ono je neizrecivo i nadvisuje nas.
„To što smo primili neshvatljivo je našem razumu i srcu; ne zato što ne postoji i jer je daleko, nego zato što nas nadilazi.
Najprije spoznajmo da postojimo, jer bilo je vrijeme kad nas nije bilo. Netko je htio da mi budemo. I taj nama nije nepoznat. Taj nije neki stranac. Taj koji je svakoga od nas htio, koji nas je stvorio iz ljubavi, taj nas ljubi.
Koliko nas Bog ljubi upoznali smo upravo po osobi Isusa Krista. Možemo slutiti da nas taj, Stvoritelj, voli, hoće i želi, kad mi postojimo.
Ali, nismo mogli ni slutiti koliko Bog ljubi čovjeka dok nije došao Krist na ovaj svijet. Krist koji je prihvatio muku, trpljenje, patnje, razapinjanje na križu, smrt – da svakome od nas kaže, Ljubim te! Gledaj koliko si ti dragocjen u mojim očima. Gledaj što sam ja spreman za tebe učiniti – ja koji sam Gospodar tvoga života.
Ja koji sam ti dao život, ja sam spreman to za tebe učiniti. Ne moraš biti drugačiji. Ne moraš biti bolji. Ne postavljam ti nikakve uvjete kakav trebaš biti. Ja te ljubim neizmjernom ljubavlju“ utješio je nadbiskup, poručivši: „Bog nam po Isusu Kristu govori: Ljubim te toliko da sam spreman sebe toliko poniziti, toliko postati malen, iako sam Gospodar Neba i zemlje. Spreman sam prihvatiti trpljenje, patnju, da bih smekšao tvoje srce. Da bi ti otvorio svoje srce“ tim je riječima mons. Zgrablić opisao oplijenjenost Sina Božjega za čovjeka, otajstvo muke koje razmatramo u korizmi i osobito u Velikom tjednu.

Trpljenje i smrt koje je Isus podnio za otkupljenje čovjeka, iz konkretne, odjelotvorene ljubavi prema nama, dokaz su onoga što nam Isus kaže: ‘Ako meni ne vjerujete, vjerujte mojim djelima’.
„Ako ne vjerujemo Božjoj riječi, da vjerujemo onome što nam je Bog pokazao u svome Sinu Isusu Kristu. Otvorimo se toj milosti i dobroti Božjoj, toj ljubavi koja nam dolazi ususret, toj ljubavi koja nas zove i toliko privlači“ potaknuo je mons. Zgrablić. Naglasio je da je u srcu čovjeka prisutna čežnja za dobrom.
„Kad sagriješimo, ne osjećamo se dobro jer nas dobro privlači, jer nas Bog zove, jer na taj način Bog govori u našoj nutrini.
Gospodin te najviše traži u tvojim poteškoćama, u tvojim nevoljama i grijesima. U tvojoj grešnosti Gospodin viče u dubini tvoga srca, ali ne na uho, jer bi drugi mogli čuti; nego u tvojoj nutrini, da ga samo ti čuješ.
Bog svakom čovjeku progovara kao da nema nikoga drugoga na ovom svijetu, osim tebe. Da se čovjek ne bi zbunio, da ne bi mislio da Bog nekome drugome govori. Nego, Bog tebe zove, zove tebe osobno. To je način kako Bog progovara“ poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo i poželio da čujemo vapaj Gospodina našem srcu. „Čujmo da nas On traži i zove, da spoznamo da smo mu toliko blizu – to je tajna koja će se otkriti u trenutku naše smrti. Ali Bog nam je već toliko blizu da se u njemu samo trebamo naći. I samo trebamo reći, Ja te ljubim.
Bog ništa ne očekuje od nas, nego da ga ljubimo. Ali ne zato jer on to sebično želi, nego – Ljubav nema nikakvog interesa, nego dobro onoga koga ljubimo“ Prema tome, ako Bog nas ljubi, njegov jedini interes je naše dobro“ istaknuo je mons. Zgrablić.
A naše dobro sastoji se u tome da nas ta Božja ljubav nosi. „Ona je snaga. Ono što voliš, to te nosi! Ljubav te nosi! Gospodin želi da se otvorimo toj ljubavi, da je možemo ljubiti.
Ali mi nekad mislimo da nemamo nikakve osjećaje za ljubiti. Kako ljubiti Gospodina, a ne osjećaš ništa u svom srcu?
U našem životu nije bitan osjećaj. Osjećaji se mijenjaju. Nekad nam je netko manje ili više drag. Ljubav kao osjećaj je nešto što je prolazno. Naši osjećaji se mijenjaju. Osjećaji nemaju toliko snage da nas ispune do kraja.
Osjećaj je znak kojeg imamo prema nekome. Ali, ljubav prema Gospodinu je najprije naša krepost.
‘Ljubim te Gospodine, kreposti moja’. Krepost je čvrsti stav naše volje, našeg opredjeljenja, našeg htijenja. Kad kažemo, ja to hoću. Ja hoću tu ljubav. Ja želim Gospodinu uzvratiti na tu ljubav. Tada otvaramo naše srce da ta krepost, milosti koje nam Gospodin želi dati po toj kreposti, da uđu u naše biće.
Kada ljubav u Bogu postane živa prema nama, ona postane ljubav prema bližnjemu. Ljubav nikoga ne isključuje. Gospodin sve jednako ljubi i želi da svi uđu u njegovu ljubav“ rekao je mons. Zgrablić, naglasivši da Gospodin nikoga ne ljubi više zato što je na nekoj većoj službi ili dužnosti, pa i u Crkvi. Bog ne ljubi više svećenika ili biskupa od ikoje druge osobe na svijetu. Božja ljubav je sveobuhvatna i osobno upućena svakome, personalizirana, za svakog pojedinca na križu žrtvovana.
„Gospodin je dao svoj život i za zločinca. Ljubimo Gospodina ako ljubimo jedni druge. Ako čvrstim stavom naše volje, našom krepošću, našim htijenjem i našim opredjeljenjem činimo dobro i živimo kako je Krist živio“ poručio je mons. Zgrablić.

Predslavitelj je podsjetio kako je i sv. Mala Terezija rekla da se ljubav ne sastoji u osjećajima, nego u djelima. A to znači činiti dobro i prema osobama koje nam nisu drage, koje nama ne čine dobro.
„To je prigoda da rastemo u ljubavi – to je naš kršćanski poziv i poslanje. Tada kao da nam se srce sve više širi. To mijenja naš život, oslobađamo sebe naše sebičnosti, kada stane više Boga u naše srce.
Gospodin je snaga u našim križevima i poteškoćama s onima s kojima živimo, s osobama s kojima nam je teško – da Božjom ljubavlju, ne samo našom naravi, nego Božjim duhom i mi ljubimo jedni druge“ ohrabrio je nadbiskup, poželjevši da u tom duhu proživimo i Veliki tjedan: „da prihvaćamo Božju ljubav i s njom surađujemo“.
Mons. Zgrablić podsjetio je da je bio u Benkovcu prije više od 30 godina, prije Domovinskog rata. Tada je benkovački župnik bio don Šime Torbarina kojemu je mons. Zgrablić kao tadašnji odgojitelj u zadarskom sjemeništu ‘Zmajević’ došao pomagati.

Župnik Buljat zahvalio je nadbiskupu na poticajima i na susretu sa župnom zajednicom koja je pastoralno živa, a nastanjuju je i prognani zbog rata iz Vojvodine i BiH.
Nadbiskup je istaknuo da je Crkva sveopća, zato se i zove katolička, i da u njoj nema stranaca ni domaćih. Crkva je zajednički dom ljudi bez obzira na njihovo porijeklo. U Crkvi i u župi uvijek se svi trebaju osjećati kao da su u svom vlastitom domu. Skladno zajedništvo vjernika u benkovačkoj župi to potvrđuje.
U bogatoj duhovnoj stvarnosti u Benkovcu koji je bio pogođen stradanjem u Domovinskom ratu, dragocjeno je i djelovanje zajednice molitelja sv. Josipa osnovane prije dva mjeseca. Skupinu od 12 muškaraca koji su se nazvali Bratovština sv. Josipa župnik Buljat blagoslovio je uz ovogodišnji blagdan sv. Josipa dok su stajali pred oltarom. Ti muškarci okupljaju se svake srijede na molitvu u benkovačkoj župnoj crkvi. Kad su bile misije u župi, nastala je i molitvena zajednica Društvo Srca Isusova i Marijina koja je ostala u molitvenom zajedništvu i nakon mise koju je predvodio nadbiskup Zgrablić.
Ines Grbić













































































ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






