Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Duhovni poticaj nadbiskupa Zgrablića u Benkovcu: “Radost koju Gospodin želi staviti u našu dušu veća je od nevolja, poteškoća i žalosti koje se javljaju”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić pohodio je župu Rođenja BDM u Benkovcu u petak 31. ožujka na poziv benkovačkog župnika don Anđelka Buljata, u želji da zadnjeg korizmenog petka uputi župljanima duhovne poticaje ususret Velikom tjednu.

Susret je okupio i ovogodišnje krizmanike, prvopričesnike i njihove roditelje. Počeo je pobožnošću Križnog puta u kojem je sudjelovao i nadbiskup Zgrablić, a predvodio ga je župnik Buljat, dok je skupina župljana čitala razmatranja uz postaje.

Potom je nadbiskup u benkovačkoj župnoj crkvi predvodio misno slavlje.

Petak prije Cvjetnice stara liturgija nazivala je žalosni petak, zbog sedam žalosti Blažene Djevice Marije, podsjetio je mons. Zgrablić.

„Usprkos svih naših poteškoća i žalosti, liturgija nam hoće reći da i u takvim trenucima života Bog želi biti radost našeg života. To je veliko blago. Božja radost koju Gospodin želi staviti u našu dušu veća je od nevolja, poteškoća i žalosti koje se javljaju. To je sila i snaga! Radost duha Božjeg u našem srcu nosi nas i u teškim trenucima i nevoljama našeg života“ ohrabrio je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši bogatstvo misli iz Svetog pisma: ‘Ljubim te, Gospodine, kreposti moja’ (Ps 18).

„Ta rečenica je toliko stara, napisana je prije više od 2000 godina. I ta rečenica ponavlja se kroz povijest. Tolike generacije su se izmijenile, u toliko tisuće godine, i ljudi uvijek ponavljaju to iskustvo: ‘Ljubim te, Gospodine, kreposti moja’.

Želio bih da to bude i naše iskustvo danas. Da to što su proživjele tolike generacije prije nas, to iskustvo biblijskog pjesnika koji je to napisao prije više od dva tisućljeća, postane i naše iskustvo“ potaknuo je mons. Zgrablić.

Pitanje „kako ljubiti Gospodina koga ne vidimo, ne možemo ga dodirnuti, kako nam se na prvi pogled čini“ nadbiskup je razmatrao istaknuvši prvenstvo i  dragocjenost Božje ljubavi u odnosu na čovjeka i prema nama ljudima.

„Da bismo mogli ljubiti Gospodina, da nas ta misao potrese i dodirne, najprije trebamo znati da nismo mi ti koji Gospodina prvi ljubimo. Nego je ljubav Božja prva krenula prema nama! Bog nas prvi ljubi“ poručio je nadbiskup, rekavši da  i pobožnosti Križnog puta i u Velikom tjednu osobito vidimo koliko nas Bog ljubi.

„Bog nas ljubi ponajprije time što uopće postojimo. Bog je svakoga od nas želio. Slikovito rečeno, Bog je u jednom trenutku postojanja, preko naših roditelja, svakome od nas izrekao: Tebe hoćuTebe želim. Evo te. Evo ti dio mene. Ja sam život. Mi smo život“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da imamo iskustvo života, ali ono je neizrecivo i nadvisuje nas.

„To što smo primili neshvatljivo je našem razumu i srcu; ne zato što ne postoji i jer je daleko, nego zato što nas nadilazi.

Najprije spoznajmo da postojimo, jer bilo je vrijeme kad nas nije bilo. Netko je htio da mi budemo. I taj nama nije nepoznat. Taj nije neki stranac. Taj koji je svakoga od nas htio, koji nas je stvorio iz ljubavi, taj nas ljubi.

Koliko nas Bog ljubi upoznali smo upravo po osobi Isusa Krista. Možemo slutiti da nas taj, Stvoritelj, voli, hoće i želi, kad mi postojimo.

Ali, nismo mogli ni slutiti koliko Bog ljubi čovjeka dok nije došao Krist na ovaj svijet. Krist koji je prihvatio muku, trpljenje, patnje, razapinjanje na križu, smrt – da svakome od nas kaže, Ljubim teGledaj koliko si ti dragocjen u mojim očima. Gledaj što sam ja spreman za tebe učiniti – ja koji sam Gospodar tvoga života.

Ja koji sam ti dao život, ja sam spreman to za tebe učiniti. Ne moraš biti drugačiji. Ne moraš biti bolji. Ne postavljam ti nikakve uvjete kakav trebaš biti. Ja te ljubim neizmjernom ljubavlju“ utješio je nadbiskup, poručivši: „Bog nam po Isusu Kristu govori: Ljubim te toliko da sam spreman sebe toliko poniziti, toliko postati malen, iako sam Gospodar Neba i zemlje. Spreman sam prihvatiti trpljenje, patnju, da bih smekšao tvoje srce. Da bi ti otvorio svoje srce“ tim je riječima mons. Zgrablić opisao oplijenjenost Sina Božjega za čovjeka, otajstvo muke koje razmatramo u korizmi i osobito u Velikom tjednu.

Trpljenje i smrt koje je Isus podnio za otkupljenje čovjeka, iz konkretne, odjelotvorene ljubavi prema nama, dokaz su onoga što nam Isus kaže: ‘Ako meni ne vjerujete, vjerujte mojim djelima’.

„Ako ne vjerujemo Božjoj riječi, da vjerujemo onome što nam je Bog pokazao u svome Sinu Isusu Kristu. Otvorimo se toj milosti i dobroti Božjoj, toj ljubavi koja nam dolazi ususret, toj ljubavi koja nas zove i toliko privlači“ potaknuo je mons. Zgrablić. Naglasio je da je u srcu čovjeka prisutna čežnja za dobrom.

„Kad sagriješimo, ne osjećamo se dobro jer nas dobro privlači, jer nas Bog zove, jer na taj način Bog govori u našoj nutrini.

Gospodin te najviše traži u tvojim poteškoćama, u tvojim nevoljama i grijesima. U tvojoj grešnosti Gospodin viče u dubini tvoga srca, ali ne na uho, jer bi drugi mogli čuti; nego u tvojoj nutrini, da ga samo ti čuješ.

Bog svakom čovjeku progovara kao da nema nikoga drugoga na ovom svijetu, osim tebe. Da se čovjek ne bi zbunio, da ne bi mislio da Bog nekome drugome govori. Nego, Bog tebe zove, zove tebe osobno. To je način kako Bog progovara“ poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo i poželio da čujemo vapaj Gospodina našem srcu. „Čujmo da nas On traži i zove, da spoznamo da smo mu toliko blizu – to je tajna koja će se otkriti u trenutku naše smrti. Ali Bog nam je već toliko blizu da se u njemu samo trebamo naći. I samo trebamo reći, Ja te ljubim.

Bog ništa ne očekuje od nas, nego da ga ljubimo. Ali ne zato jer on to sebično želi, nego – Ljubav nema nikakvog interesa, nego dobro onoga koga ljubimo“ Prema tome, ako Bog nas ljubi, njegov jedini interes je naše dobro“ istaknuo je mons. Zgrablić.

A naše dobro sastoji se u tome da nas ta Božja ljubav nosi. „Ona je snaga. Ono što voliš, to te nosi! Ljubav te nosi! Gospodin želi da se otvorimo toj ljubavi, da je možemo ljubiti.

Ali mi nekad mislimo da nemamo nikakve osjećaje za ljubiti. Kako ljubiti Gospodina, a ne osjećaš ništa u svom srcu?

U našem životu nije bitan osjećaj. Osjećaji se mijenjaju. Nekad nam je netko manje ili više drag. Ljubav kao osjećaj je nešto što je prolazno. Naši osjećaji se mijenjaju. Osjećaji nemaju toliko snage da nas ispune do kraja.

Osjećaj je znak kojeg imamo prema nekome. Ali, ljubav prema Gospodinu je najprije naša krepost.

‘Ljubim te Gospodine, kreposti moja’. Krepost je čvrsti stav naše volje, našeg opredjeljenja, našeg htijenja. Kad kažemo, ja to hoćuJa hoću tu ljubav. Ja želim Gospodinu uzvratiti na tu ljubav. Tada otvaramo naše srce da ta krepost, milosti koje nam Gospodin želi dati po toj kreposti, da uđu u naše biće.

Kada ljubav u Bogu postane živa prema nama, ona postane ljubav prema bližnjemu. Ljubav nikoga ne isključuje. Gospodin sve jednako ljubi i želi da svi uđu u njegovu ljubav“ rekao je mons. Zgrablić, naglasivši da Gospodin nikoga ne ljubi više zato što je na nekoj većoj službi ili dužnosti, pa i u Crkvi. Bog ne ljubi više svećenika ili biskupa od ikoje druge osobe na svijetu. Božja ljubav je sveobuhvatna i osobno upućena svakome, personalizirana, za svakog pojedinca na križu žrtvovana.  

„Gospodin je dao svoj život i za zločinca. Ljubimo Gospodina ako ljubimo jedni druge. Ako čvrstim stavom naše volje, našom krepošću, našim htijenjem i našim opredjeljenjem činimo dobro i živimo kako je Krist živio“ poručio je mons. Zgrablić.              

Predslavitelj je podsjetio kako je i sv. Mala Terezija rekla da se ljubav ne sastoji u osjećajima, nego u djelima. A to znači činiti dobro i prema osobama koje nam nisu drage, koje nama ne čine dobro.

„To je prigoda da rastemo u ljubavi – to je naš kršćanski poziv i poslanje. Tada kao da nam se srce sve više širi. To mijenja naš život, oslobađamo sebe naše sebičnosti, kada stane više Boga u naše srce.

Gospodin je snaga u našim križevima i poteškoćama s onima s kojima živimo, s osobama s kojima nam je teško – da Božjom ljubavlju, ne samo našom naravi, nego Božjim duhom i mi ljubimo jedni druge“ ohrabrio je nadbiskup, poželjevši da u tom duhu proživimo i Veliki tjedan: „da prihvaćamo Božju ljubav i s njom surađujemo“.      

Mons. Zgrablić podsjetio je da je bio u Benkovcu prije više od 30 godina, prije Domovinskog rata. Tada je benkovački župnik bio don Šime Torbarina kojemu je mons. Zgrablić kao tadašnji odgojitelj u zadarskom sjemeništu ‘Zmajević’ došao pomagati.

Župnik Buljat zahvalio je nadbiskupu na poticajima i na susretu sa župnom zajednicom koja je pastoralno živa, a nastanjuju je i prognani zbog rata iz Vojvodine i BiH.

Nadbiskup je istaknuo da je Crkva sveopća, zato se i zove katolička, i da u njoj nema stranaca ni domaćih. Crkva je zajednički dom ljudi bez obzira na njihovo porijeklo. U Crkvi i u župi uvijek se svi trebaju osjećati kao da su u svom vlastitom domu. Skladno zajedništvo vjernika u benkovačkoj župi to potvrđuje.

U bogatoj duhovnoj stvarnosti u Benkovcu koji je bio pogođen stradanjem u Domovinskom ratu, dragocjeno je i djelovanje zajednice molitelja sv. Josipa osnovane prije dva mjeseca. Skupinu od 12 muškaraca koji su se nazvali Bratovština sv. Josipa župnik Buljat blagoslovio je uz ovogodišnji blagdan sv. Josipa dok su stajali pred oltarom. Ti muškarci okupljaju se svake srijede na molitvu u benkovačkoj župnoj crkvi. Kad su bile misije u župi, nastala je i molitvena zajednica Društvo Srca Isusova i Marijina koja je ostala u molitvenom zajedništvu i nakon mise koju je predvodio nadbiskup Zgrablić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu