Hrvatska
Koga nadziru tajne službe u Hrvatskoj?
Visokoobrazovani muškarci između 30 i 50 godina čine većinu koja se obraća Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija sa sumnjama od toga da ih tajne službe motre na ulici i prisluškuju telefone do toga da ih netko gleda kroz televizor i šalje im vibracije.
Razlozi zbog kojih nam se građani obraćaju su različiti, otkriva Zdravka Čufar Šarić, koja u drugom mandatu predsjeda Vijećem, tijelom koje ne provjerava postoje li ili ne objektivni razlozi za određene mjere tajnog prikupljanja podataka, nego jesu li one poduzete u skladu sa zakonom.
Građani nam se obraćaju sumnjajući da ih se motri na ulici, da im se prisluškuje telefon ili mobitel, ali i da ih netko gleda kroz televizor, šalje im nekakve vibracije, navodi Čufar Šarić i ističe kako Vijeće ozbiljno preispituje sve sumnje, pa i one koje se doimaju neobičnima.
Nije bilo nezakonitosti ili nepravilnosti
Podaci iz Izvješća o radu za 2022. govore da se Vijeće prošle godine bavilo s 12 zahtjeva građana koji sumnjaju u zakonitost rada sigurnosno-obavještajnih agencija, ali da sumnje nisu potvrđene.
Vijeće nije utvrdilo nezakonitosti ili nepravilnosti u radu, kaže njegova predsjednica.
U četiri zahtjeva građani su iskazali sumnju u moguće nezakonitosti ili nepravilnosti u tajnom prikupljanju podataka, u dva zahtjeva u provedbu sigurnosnih provjera, a polovica zahtjeva uopće se nije odnosila na rad agencija, pa se Vijeće oglasilo nenadležnim.
Od pet zahtjeva temeljem kojih je Vijeće provelo neposredan nadzor nad radom Sigurnosno-obavještajne (SOA) i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) u čak četiri predmeta te agencije nisu uopće postupale.
Vijeću se obratio i jedan zastupnik
Zbog zaštite klasificiranih podataka i osobnih podataka podnositelja, predsjednica Vijeća nije mogla iznijeti puno više detalja o radu toga tijela od onoga što stoji u Izvješću.
Ipak, otkriva da im se prošle godine političari nisu obraćali sa svojim sumnjama, no u prethodnim godinama obratio im se jedan zastupnik, ali Vijeće nije bilo nadležno postupati u njegovu slučaju. Vijeću su se između ostalih obraćali i članovi različitih udruga te novinari.
O imenima ne govori i naglašava kako svi građani koji se obraćaju Vijeću mogu biti sigurni da će njihovi osobni podaci ostati tajna.
Objasnila je i kako se Vijeću može obratiti svaki građanin koji smatra da su mu postupanjem sigurnosnih agencija na neki način ugrožena prava, primjerice ako smatra da ga se nezakonito prisluškuje ili prati.
Uz zahtjeve građana, Vijeće zaprima i zahtjeve državnih tijela i pravnih osoba, koji se mogu podnijeti isključivo u pisanom obliku, elektroničkom poštom, pismom ili osobno.
Zahtjevi moraju sadržavati ime i prezime, datum rođenja ili OIB te vlastoručni potpis podnositelja.
Ne razmatraju se anonimne predstavke
Vijeće anonimne predstavke ne razmatra, nego ih dostavlja saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji može poduzeti daljnje korake i zatražiti postupanje Vijeća, kaže Čufar Šarić.
Tumači kako su ime, prezime i adresa podnositelja potrebni radi njegove identifikacije i dostave odgovora.
Opisala je i kako Vijeće postupa sa zaprimljenim zahtjevima.
Svaki se razmatra i dodjeljuje radnoj skupini od tri člana Vijeća, koja obavlja neposredan nadzor u SOA-i ili VSOA-i, ako se radi o vojnoj osobi.
Radna skupina provjerava dokumente te obavlja razgovore s djelatnicima agencija kako bi se utvrdilo je li bilo postupanja prema podnositelju i je li to postupanje zakonito.
U posljednjem koraku, Vijeće traži pisano očitovanje agencija o navodima iz zahtjeva, a po njegovu zaprimanju, donosi odluku o zakonitosti eventualnog postupanja agencija.
Podnositelja se obavještava je li bilo postupanja sigurnosno-obavještajnih agencija prema njemu te ako je jest je li ono bilo po zakonu ili su kršena ljudskih prava.
Kada bi se utvrdile nezakonitosti u radu agencija, Vijeće je o tome dužno obavijestiti i predsjednika Republike, Sabora, Vlade i saborskog Odbora za unutarnju politiku te glavnog državnog odvjetnika.
„Do sada nismo utvrdili nezakonitosti u postupanju agencija, no u jednoj situaciji smo obavijestili nadležne institucije o mogućoj nepravilnosti koja, po ocjeni Vijeća, nije rezultirala kršenjem ljudskih prava“, naglašava Čufar Šarić.
Sve manje obraćanja Vijeću
Broj predmeta na kojima je Vijeće prošle godine radilo jednak je onome iz 2018. kada je Vijeće ponovno imenovano nakon što tri godine nije postojalo, ali i bitno manji od broja predmeta kojima se bavilo od 2019. do 2021.
Izvješća pokazuju da je u 2019. Vijeće radilo na 27 pritužbi o mogućim nezakonitostima li nepravilnostima u radu agencija, godinu poslije na 28, a u 2021. godini na 22 zahtjeva.
To su zahtjevi koji su upućivani u godinama kada Vijeće nije postojalo, pa smo ih s odmakom vremena obrađivali, kaže Čufar Šarić i priznaje da su u tri godine, kako Vijeća nije bilo, građani izgubili naviku obraćati mu se.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Sport4 dana prijeFIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
-
Hrvatska4 dana prijeNova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
-
magazin2 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom






