Connect with us

Hrvatska

Koga nadziru tajne službe u Hrvatskoj?

Objavljeno

-

Unsplash / Ilustracija

Visokoobrazovani muškarci između 30 i 50 godina čine većinu koja se obraća Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija sa sumnjama od toga da ih tajne službe motre na ulici i prisluškuju telefone do toga da ih netko gleda kroz televizor i šalje im vibracije.

Razlozi zbog kojih nam se građani obraćaju su različiti, otkriva Zdravka Čufar Šarić, koja u drugom mandatu predsjeda Vijećem, tijelom koje ne provjerava postoje li ili ne objektivni razlozi za određene mjere tajnog prikupljanja podataka, nego jesu li one poduzete u skladu sa zakonom.

Građani nam se obraćaju sumnjajući da ih se motri na ulici, da im se prisluškuje telefon ili mobitel, ali i da ih netko gleda kroz televizor, šalje im nekakve vibracije, navodi Čufar Šarić i ističe kako Vijeće ozbiljno preispituje sve sumnje, pa i one koje se doimaju neobičnima.

Nije bilo nezakonitosti ili nepravilnosti 

Podaci iz Izvješća o radu za 2022. govore da se Vijeće prošle godine bavilo s 12 zahtjeva građana koji sumnjaju u zakonitost rada sigurnosno-obavještajnih agencija, ali da sumnje nisu potvrđene.

Vijeće nije utvrdilo nezakonitosti ili nepravilnosti u radu, kaže njegova predsjednica.

U četiri zahtjeva građani su iskazali sumnju u moguće nezakonitosti ili nepravilnosti u tajnom prikupljanju podataka, u dva zahtjeva u provedbu sigurnosnih provjera, a polovica zahtjeva uopće se nije odnosila na rad agencija, pa se Vijeće oglasilo nenadležnim.

Od pet zahtjeva temeljem kojih je Vijeće provelo neposredan nadzor nad radom Sigurnosno-obavještajne (SOA) i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) u čak četiri predmeta te agencije nisu uopće postupale.

Vijeću se obratio i jedan zastupnik

Zbog zaštite klasificiranih podataka i osobnih podataka podnositelja, predsjednica Vijeća nije mogla iznijeti puno više detalja o radu toga tijela od onoga što stoji u Izvješću.

Ipak, otkriva da im se prošle godine političari nisu obraćali sa svojim sumnjama, no u prethodnim godinama obratio im se jedan zastupnik, ali Vijeće nije bilo nadležno postupati u njegovu slučaju. Vijeću su se između ostalih obraćali i članovi različitih udruga te novinari.

O imenima ne govori i naglašava kako svi građani koji se obraćaju Vijeću mogu biti sigurni da će njihovi osobni podaci ostati tajna.

Objasnila je i kako se Vijeću može obratiti svaki građanin koji smatra da su mu postupanjem sigurnosnih agencija na neki način ugrožena prava, primjerice ako smatra da ga se nezakonito prisluškuje ili prati.

Uz zahtjeve građana, Vijeće zaprima i zahtjeve državnih tijela i pravnih osoba, koji se mogu podnijeti isključivo u pisanom obliku, elektroničkom poštom, pismom ili osobno.

Zahtjevi moraju sadržavati ime i prezime, datum rođenja ili OIB te vlastoručni potpis podnositelja.

Ne razmatraju se anonimne predstavke

Vijeće anonimne predstavke ne razmatra, nego ih dostavlja saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji može poduzeti daljnje korake i zatražiti postupanje Vijeća, kaže Čufar Šarić.

Tumači kako su ime, prezime i adresa podnositelja potrebni radi njegove identifikacije i dostave odgovora.

Opisala je i kako Vijeće postupa sa zaprimljenim zahtjevima.

Svaki se razmatra i dodjeljuje radnoj skupini od tri člana Vijeća, koja obavlja neposredan nadzor u SOA-i ili VSOA-i, ako se radi o vojnoj osobi.

Radna skupina provjerava dokumente te obavlja razgovore s djelatnicima agencija kako bi se utvrdilo je li bilo postupanja prema podnositelju i je li to postupanje zakonito.

U posljednjem koraku, Vijeće traži pisano očitovanje agencija o navodima iz zahtjeva, a po njegovu zaprimanju, donosi odluku o zakonitosti eventualnog postupanja agencija.

Podnositelja se obavještava je li bilo postupanja sigurnosno-obavještajnih agencija prema njemu te ako je jest je li ono bilo po zakonu ili su kršena ljudskih prava.

Kada bi se utvrdile nezakonitosti u radu agencija, Vijeće je o tome dužno obavijestiti i predsjednika Republike, Sabora, Vlade i saborskog Odbora za unutarnju politiku te glavnog državnog odvjetnika.

„Do sada nismo utvrdili nezakonitosti u postupanju agencija, no u jednoj situaciji smo obavijestili nadležne institucije o mogućoj nepravilnosti koja, po ocjeni Vijeća, nije rezultirala kršenjem ljudskih prava“, naglašava Čufar Šarić.

Sve manje obraćanja Vijeću

Broj predmeta na kojima je Vijeće prošle godine radilo jednak je onome iz 2018. kada je Vijeće ponovno imenovano nakon što tri godine nije postojalo, ali i bitno manji od broja predmeta kojima se bavilo od 2019. do 2021.

Izvješća pokazuju da je u 2019. Vijeće radilo na 27 pritužbi o mogućim nezakonitostima li nepravilnostima u radu agencija, godinu poslije na 28, a u 2021. godini na 22 zahtjeva.

To su zahtjevi koji su upućivani u godinama kada Vijeće nije postojalo, pa smo ih s odmakom vremena obrađivali, kaže Čufar Šarić i priznaje da su u tri godine, kako Vijeća nije bilo, građani izgubili naviku obraćati mu se.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu