Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a, za HRT je napravio analizu zime u Hrvatskoj, a donosi i veliku prognozu za proljeće i ljeto.

Analiza zime

Prema ocjeni Copernicusa, službe za klimatske promjene Europske Unije, protekla je zima u Europi bila druga najtoplija od 1979. godine. Bila je neznatno toplija od zima 2006.-2007. i 2015.-2016. te hladnija samo od zime 2019.-2020., koja je do sada bila najtoplija. 

Najveće je pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od srednjaka za razdoblje 1991.-2020. zabilježeno u istočnoj Europi te na sjeveru Skandinavije, a manje negativno odstupanje bilo je samo u dijelu Norveške i Švedske, na zapadu Rusije te na Islandu i na jugu Grenlanda.

Što se oborine tiče, velik je dio Starog kontinenta imao veću ukupnu sezonsku količinu od prosječne u razdoblju 1991.-2020., što uključuje i naše krajeve. Manjak je oborine u odnosu na klimatološke srednje vrijednosti zabilježen u dijelu jugoistočne i jugozapadne te zapadne Europe, kao i ponegdje u Skandinaviji, piše Mikec.

DHMZ-ova ocjena zime u Hrvatskoj

Prema klimatološkoj ocjeni DHMZ-a, zima 2022.-2023. u Hrvatskoj je prema temperaturnim prilikama bila u kategorijama “toplo” i “vrlo toplo”, a prema oborinskim u većini je krajeva bilo “kišno” i “vrlo kišno”, samo na sjeveru i jugu Jadrana “normalno”. 

Gledano po mjesecima, prosinac je bio zamjetno topliji nego što je uobičajeno, siječanj je također bio topliji, ali uz manje pozitivno odstupanje nego u prosincu, a u veljači je srednja mjesečna temperatura bila uglavnom oko klimatološki srednjih vrijednosti. Višak je oborine zabilježen u većini područja u prosincu te posebno u siječnju, a u veljači je veći dio Hrvatske prema oborinskim prilikama bio u kategoriji “normalno”.

Sinoptički gledano, u prosincu i siječnju u naše je krajeve uglavnom pritjecao relativno topao i vlažan zrak s Atlantskog oceana ili sa Sredozemlja, odnosno sa zapada i jugozapada. Bilo je pritom povremenih hladnih prodora, posebice u siječnju. 

U veljači je pak dominantno na vrijeme djelovala anticiklona i u takvim je okolnostima do nas stizao i iznad nas se zadržavao razmjerno hladan i vlagom siromašan zrak sa sjeverozapada i sjevera kontinenta. Stoga je u veljači, i to u njezinom prvom dijelu, bilo uvjeta za jedini pravi val hladnoće ove zime. A snježne su se epizode, u gorskoj Hrvatskoj izražene, dogodile početkom posljednjih deset dana siječnja te na samom kraju veljače.

U službenim je dugoročnim prognozama za zimu bila isticana velika vjerojatnost za barem manje pozitivno odstupanje temperature u odnosu na klimatološki normalne vrijednosti. Zima je, eto, bila toplija od prosjeka, čak i izraženije nego što je prognozirano. 

No to i nije iznenađenje zna li se kakva je pouzdanost dugoročnih prognoza. Što se oborine tiče, za prosinac i siječanj prognozirana je – i dogodila se – veća ukupna mjesečna količina oborine od prosječne.

Najnovija prognoza za proljeće 

Prema najnovijim trenutačno dostupnim dugoročnim prognostičkim izračunima, velika je vjerojatnost za nastavak trenda iznadprosječne topline – svi bi mjeseci do kraja ljeta trebali biti barem malo topliji od prosjeka. Neki i više!

Ožujak je već u svojoj prvoj polovini prilično topliji nego što je uobičajeno, a podjednako će vrlo vjerojatno biti i u nastavku mjeseca. I preostala dva proljetna mjeseca – travanj i svibanj – vjerojatno će obilježiti iznadprosječna toplina. 

No u drugoj polovini proljeća izglednije je još promjenjivije vrijeme od dosadašnjeg – u dijelu travnja te osobito svibnja postoji povećana vjerojatnost za češće dolaske vlažnog zraka u naš dio Europe. U takvim okolnostima može biti više dana s oborinom, moguće i s većom količinom u nekim dijelovima Hrvatske. 

I naravno, kako je to već uobičajeno tijekom proljeća, nije isključen ni poneki slabije ili jače izraženi hladni prodor koji bi u travnju ili početkom svibnja u kopnenom području mogao uzrokovati pojavu mraza – za biljke jako opasnog i štetnog. Hoće li, kada i gdje biti moguć – pravodobno će se najaviti, prognozira Mikec.

Najnovija prognoza za ljeto 

Što se pak ljeta tiče, iznadprosječna toplina u cijeloj Hrvatskoj još je vjerojatnija nego tijekom proljeća. Pritom je u lipnju povećana vjerojatnost za manje pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od klimatološki srednjih vrijednosti nego u srpnju i kolovozu. 

Uz to, u barem dijelu lipnja moglo bi biti više dana s kišom, vjerojatno najčešće s lokalnim pljuskovima, i to osobito u unutrašnjosti Hrvatske.

Na kraju, ponovno valja podsjetiti na još uvijek nedovoljnu pouzdanost ovakvih vrsta prognoza, i to zbog raznih čimbenika u sustavu atmosfere, oceana i tla, odnosno cjelokupnog Zemljinog sustava, zaključuje Mikec.