Hrvatska
Hrvatsku je zahvatila nova epidemija, na liječenje ćemo potrošiti milijarde
Hrvatski građani najdeblji su u Europskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta nas godišnje 1,7 milijarde eura, istaknuto je u srijedu na 7. konferenciji o debljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
“Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Europe, kako muškarci tako i žene”, izjavila je, uoči konferencije, Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti vezane uz debljinu.
“To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno”, upozorila je Musić Milanović.
Ustvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu živimo i koje nas tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije.
Konferencija je održana povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, a ove je godine bila posvećena mladim ljudima, promjenama navika i ponašanja.
Upitana stimulira li Vlada debljanje time što štiti cijene namirnica koje debljaju poput carskog mesa, bijelog brašna i ulja, Musić Milanović je rekla da se svaku hranu može koristiti, samo je pitanje umjerenosti.
Debljina je bolest i rizični čimbenik za brojne druge bolesti – kardiovaskularne, bolesti lokomotornog sustava, mentalnog zdravlja i pojedinih vrsta karcinoma.
Problemu debljine u “Štamparu” se pristupa multidisciplinarno, imaju tri savjetovališta s nutricionistom, kineziologom, liječnikom i psihoterapeutom.
Ministarstvo zdravstva prošle je godine pokrenulo radnu skupinu za izradu prijedloga akcijskog plana za prevenciju debljine.
Izaslanica Ministarstva Ivana Portolan Pajić izvijestila je da još traje usuglašavanje akcijskog plana nakon čega slijedi e-Savjetovanje te se očekuje da će biti donesen polovinom ove godine.
Praćenjem debljine trebala bi se više baviti primarna razina zdravstvene zaštite, rekao je ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Centar Ino Protrka.
Na tom tragu Dom zdravlja Centar ove je godine pokrenuo dva projekta za prevenciju debljine, u dijabetološkom centru spojili su nutricionista, farmakologa i dijabetologa, a planiraju uvesti i tjelovježbu na liječnički recept.
Psihijatar Veljko Đorđević zaključio je da se nekada govorilo o debljini kao estetskom problemu, no danas znamo da je to zdravstveni problemu i jedan od vodećih uzroka smrtnosti.
“Pretilost je smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život”, poručio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




