Svijet
Ovo je šest država EU koje još uvijek nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju
Femicidi, obiteljsko nasilje, uhođenje na internetu: cilj Istanbulske konvencije je spriječiti i eliminirati nasilje nad ženama. Većina članica EU-a i druge europske nacije već su je ratificirale, dok druge tek trebaju na to pristati, piše Europska novinska redakcija čiji je dio i Hina.
Tjedan uoči Međunarodnog dana žena, Europski parlament ponovno je pozvao cijelu EU da što prije ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja.
Svaka treća žena u EU-u već je doživjela fizičko ili seksualno nasilje pa je potrebna brza ratifikacija, upozorilo je nekoliko eurozastupnika.
Nekoliko zemalja koje su već ratificirale dokument također su redefinirale domaće zakone kako bi zaštitile žene. Ostalima još nedostaje nacionalni plan provedbe Konvencije.
Vijeće Europe izradilo je Istanbulsku konvenciju 2011. godine. Od 10 država koje su prve ratificirale Konvenciju, njih osam su bile članice Vijeća Europe. Zemlje su se potpisivanjem obvezale spriječiti, procesuirati i eliminirati nasilje nad ženama.
Stupila je na snagu 1. kolovoza 2014., a EU ju je potpisala 13. lipnja 2017.
Gotovo šest godina nakon potpisivanja Konvencije, EU je još uvijek nije ratificirala jer šest članica – Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka – odbijaju to učiniti u Vijeću EU-a.
No Europski sud pravde (ECJ) presudio je 2021. da Unija može nastaviti s ratifikacijom i bez jednoglasnosti.
Poljska, koja je ratificirala Konvenciju 2015., sada je pokušava opozvati i smatra je “štetnom” jer zahtijeva da škole uče djecu o rodu.
Turska se povukla iz Konvencije 2021.
Unatoč ratu, Ukrajina je prošle godine uspjela ratificirati Istanbulsku konvenciju, prvi međunarodni ugovor koji postavlja pravno obvezujuće standarde za sprječavanje nasilja nad ženama.
Progresivni zakoni u Španjolskoj i Sloveniji
Slovenija i Španjolska ratificirale su Istanbulsku konvenciju 2015., odnosno 2014. te redefinirale zločine silovanja i seksualnog nasilja kako bi prihvatile koncept “da znači da”.
Odnosno, ako osoba jasno ne izrazi svoju volju da bude seksualno aktivna, to se mora smatrati kao “ne”. Stoga u novom zakonu upotreba sile nije nužan uvjet za kažnjavanje agresivnosti.
Prema izvješću Europskog ženskog lobija iz 2020., Španjolska je od ratifikacije napredovala u području prevencije i procesuiranja zločina protiv žena. Država je povećala financijsku potporu pogođenim ženama i osigurala sigurna utočišta.
U skladu sa smjernicama Istanbulske konvencije, Španjolska je postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je službeno zabilježila sve vrste femicida 2022. godine. Unatoč tome, iskorjenjivanje nasilja nad ženama još uvijek je izazov u toj zemlji. Prošle godine je ubijeno 45 žena u rodno uvjetovanom nasilju.
Slovenija nije imala većih problema s poštivanjem Konvencije. Kada je poljska vlada sredinom 2020. počela ispitivati mogućnost povlačenja iz Konvencije, slovenska vlada tada nije vidjela potrebu za tim. Prema izvješću za 2021. skupine stručnjaka Grevio Vijeća Europe, odgovorne za praćenje provedbe Konvencije, Slovenija je napredovala u uspostavi pravnog, institucionalnog i političkog okvira.
No Slovenija bi trebala više pažnje posvetiti ženama iz ranjivih skupina i poboljšanju prikupljanja podataka, a kaznenopravni sustav treba snažnije djelovati protiv svih oblika nasilja nad ženama. Obiteljsko nasilje nad ženama značajno je poraslo u pandemiji covida-19. U 2020. godini bilo je 10 slučajeva femicida. Prema posljednjim podacima, svaka peta žena u Sloveniji doživjela je neki oblik nasilja.
Njemačka nema nacionalni akcijski plan
Istanbulska konvencija stupila je na snagu u Njemačkoj 1. veljače 2018. No u zemlji nedostaje na tisuće skloništa za žene kako bi se Konvencija mogla provoditi prema smjernicama.
U najnovijem izvješću Grevia o Njemačkoj iz listopada 2022. navodi se da dosad nije postojao nacionalni akcijski plan. Skloništa i savjetovališta za žene vrlo su neravnomjerno raspoređena i nedostaje ih u ruralnim područjima.
Međutim, stručnjaci su pozdravili određene pomake u njemačkom kaznenom pravu. To je uključivalo, primjerice, eksplicitnu kriminalizaciju zlostavljanja putem tehnologije kao što je internetsko uhođenje ili neovlašteno fotografiranje intimnih dijelova tijela.
U Italiji otpor prema rodnim temama
Italija je 2013. bila peta zemlja koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju.
Prema izvješću Grevia iz 2020., talijanski su zakoni u puno slučajeva “inovativni”, ali se prečesto ne provode učinkovito i jednako u cijeloj zemlji. Osim toga, izvješće je izazvalo razne zabrinutosti glede ravnopravnosti spolova, prikupljanjem podataka na sudovima i slučajevima skrbništva nakon što su žene postale žrtve obiteljskog nasilja
U izvješću se navodi da zemlja mora “osigurati odgovarajuće financijske i ljudske resurse” za provedbu postojećih zakona i politika. Politike bi se trebale koordinirati i nadzirati “između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti”. Osim toga, stručnjaci pozivaju na uspostavu osnovnih i specijaliziranih usluga za žene žrtve nasilja koje bi trebale biti dostupne u cijeloj zemlji.
Grevio ističe “otpor u pogledu ravnopravnosti spolova” u Italiji. To se moglo vidjeti u školama i na sveučilištima kroz delegitimizaciju rodnih studija. Neki su gradovi “cenzurirali” događaje u javnim knjižnicama usmjerene na podizanje svijesti o rodnim pitanjima.
Hrvatska: Kontroverzni proces ratifikacije
Kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, Istanbulska konvencija izazvala je podjele u hrvatskom društvu.
Hrvatska je potpisala sporazum 22. siječnja 2013., a Hrvatski sabor ratificirao 13. travnja 2018. No ratifikacija je uzdrmala vladajuću stranku desnog centra – Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).
Premijer Andrej Plenković pokušao je umiriti kritičare, u i izvan stranke, tako što je u zakon umetnuta izjava da je Konvencija suglasna s Ustavom Republike Hrvatske i da ne sadrži takozvanu rodnu ideologiju.
Protivnici, uglavnom krugovi bliski Katoličkoj Crkvi, isticali su da se Istanbulska konvencija zlorabi kako bi se u hrvatsko zakonodavstvo, obrazovanje i medije uvela “rodna ideologija”, odnosno odvajanje roda od biološkog spola. Drugi su isticali da znanost razlikuje spol i rod.
Aktivisti za prava žena smatraju da se Istanbulska konvencija u Hrvatskoj ne provodi adekvatno. Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru prošlog studenog rekli su da je sustav neadekvatan jer suci ne znaju što je rodno uvjetovano nasilje. Posebno su bili kritični prema sudskim postupcima koji izriču simbolične kazne za obiteljsko nasilje.
Drugi problem je što žene teško odlučuju na prijavu nasilnog partnera jer strahuju da im se neće vjerovati. Odluče li ipak prijaviti, često to učine godinama nakon razvoda braka i tada su često suočene sa sumnjama je li se nasilje uopće dogodilo. Psihološko nasilje nad ženama također se često ne priznaje.
Izaslanstvo GREVIO-a bilo je u evaluacijskom posjetu Hrvatskoj od 17. do 21. listopada 2022., a objava izvješća o Hrvatskoj planira se tijekom ove godine.
Bugarska mijenja zakone, ali odbija ratificirati Konvenciju
Bugarski Ustavni sud donio je 2018. godine odluku u kojoj se navodi da Istanbulska konvencija unapređuje pravne koncepte koji se odnose na pojam roda, a koji nisu spojivi s temeljnim načelima bugarskog ustava.
U skladu s tom odlukom, Bugarska nije podržala dva nacrta odluka Vijeća da se Istanbulska konvencija ratificira na razini EU-a.
Bugarska vlada i civilno društvo aktivno su radili na sprječavanju oblika nasilja nad ženama i pružanju zaštite i potpore žrtvama, tvrdi službena Sofija.
Bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u prosincu da je izdano ukupno 3085 zaštitnih naloga prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji između 1. siječnja i 31. listopada 2022. U tih 10 mjeseci 2656 žena, 349 muškaraca i 873 djece bili su žrtve nasilja u obitelji koje je počinilo 2.713 muškaraca i 283 žene.
U studenom je bugarsko ministarstvo pravosuđa predstavilo nacrt zakona s izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojim se predviđa pokretanje nacionalnog informacijskog sustava i nacionalnog registra slučajeva nasilja u obitelji.
Bosna i Hercegovina: Sva četvrta žena je žrtva obiteljskog nasilja
Bosna i Hercegovina je među prvim zemljama u Europi ratificirala Istanbulsku konvenciju, već 2013. Međutim, Konvencija nije u potpunosti ugrađena u pravni okvir zemlje, iako su neki dijelovi uključeni u entitetske zakone.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH zadužena je za provedbu Konvencije i osiguranje jedinstvenog sustava prevencije i zaštite žrtava nasilja, bez diskriminacije na osnovu entiteta, kantona ili općine u kojima žrtve žive. BiH trpi posljedice ustavne podjele jurisdikcije u zemlji. To rezultira različitim praksama što uzrokuje nejednakost u ostvarivanju prava na zaštitu.
Prema izvješću Agencije za ravnopravnost spolova BiH, svaka četvrta žena je žrtva obiteljskog nasilja. Sve češće nasilno ponašanje završava femicidom, a kao takvo nije zakonski priznato.
Svaka druga žena iznad 15 godina doživjela je neki oblik fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti