ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “TAKE IT SLOW” Gostima s cruisera moramo približiti Ravne kotare, ali ni sami o njima ne znamo dovoljno
Sveučilište u Zadru organiziralo je u petak u Putničkoj luci Gaženica edukativno događanje na temu “Kruzing turizam u Zadru i Zadarskoj županiji”. Obilazak putničke luke i predavanja održani su u okviru projekta “Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow” koji je sufinanciran u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. – 2020, a kojim se, između ostalog, nastoji razviti pametan i učinkovit okvir za upravljanje, marketing i promociju u turizmu te omogućiti transfer tehnologija i znanja dionicima na lokalnoj, regionalnoj i EU razini.
O kruzing turizmu studentima, profesorima, turističkim vodičima i drugim zainteresiranim uzvanicima govorili su generalna direktorica Zadar Cruise Port Rebeka Pevec, koja je studente na početku i provela putničkom lukom, voditelj službe koncesija Lučke uprave Zadar Marin Slavić, direktor turističke agencije Terra travel Tomislav Fain i izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.
– U svijetu je sve veći interes za Zadrom kao odredištem cruisera, ali ostaje nam golemi prostor za poboljšanja, prostor za kreiranje proizvoda i usluga na koje bi putnici mogli trošiti. Gosti su cruisera prosječno u sedam dana posjete pet gradova i potroše 750 dolara, što znači da u svakom gradu u prosjeku u tih 8-10 sati potroše oko 150 dolara. Trebamo se potruditi da im u tom kratkom vremenu ponudimo sve što možemo, kako bi se oni jednog dana vratili u privatnom aranžmanu, istaknula je Pevec.
– Grad Zadar i Zadarska županija imaju veliki potencijal postati prepoznatljiva i važna destinacija u kruzing industriji na Jadranu i Mediteranu, a jedan od načina, ističe Krce-Miočić, je spojiti Zadar sa zaleđem, Ravnim kotarima, koji je još uvijek nisu turistički dovoljno valorizirani.
Turistima s kruzera najlakše je ponuditi već poznate ture, koje više ne nude ništa novo i uzbudljivo. Mi im možemo ponuditi bogatstvo izleta, čime ćemo osigurati disperziju turista u destinaciji. Ravne kotare možemo podignuti samo suradničkim pristupom, da svi radimo na promociji naše nematerijalne baštine, koju ni sami dovoljno ne poznajemo. Turisti moraju znati da tridesetak kilometara od Zadra imaju tišinu, priliku za odmor od gradske gužve, istaknula je Krce Miočić.
S time se složio i direktor Terra Travela Tomislav Fain, koji je rekao da je često razlog „igranja na sigurno“ taj da je tako najjednostavnije raditi. Međutim, činjenica je da i gosti obično idu na sigurno, pa tako od 60 izleta koje imaju u ponudi velika većina njih odabire šest najčešćih. Kornate ne treba ni reklamirati, dok je odlazak na gospodarstvo na kojemu su radili s domaćinima u dvije godina odabralo samo šest turista u jednoj turi.
– Takve stvari morali bismo promovirati, pozvati predstavnike kruzing kompanija, pokazati im u tjedan dana što sve nudimo u našem zaleđu, pa bi oni takve ture možda preporučivali svojim putnicima, rekao je Fain.
Marinko Slavić govorio je o značenju same putničke luke, koja je omogućila šestorostruko povećanje gostiju s cruisera u proteklih deset godina.
– U 2013. godini imali smo 31 tisuću putnika, što su bile maksimalne brojke s obzirom na ograničenja u kapacitetu i gazu. U 2019. imali smo rekordnu godinu sa 180 tisuća putnika s cruisera, a i sama Putnička luka Gaženica, kada se pridodaju trajekti i ostale linije, ruši sve rekorde s 571 tisućom vozila i 2,6 milijuna putnika. Zamislite što bi se samo događalo da smo ih sve iskrcali na Poluotok kao ranije, rekao je Slavić.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Zadar u bojama obljetnice “Maslenice”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica
Svečanim programom u Zadru obilježena je 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata kojom je oslobođen znatan dio zadarskoga zaleđa. Središnji dio obilježavanja započeo je tradicionalnom budnicom Gradske glazbe, koja je prošla središtem Poluotoka.
Počast poginulim hrvatskim braniteljima odana je kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru. U protokolarnom dijelu sudjelovali su ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i predstavnici lokalne i regionalne vlasti predvođeni županom Zadarske županije Josipom Bilaverom i gradonačelnikom Zadra Šimom Erlićem. Obilježavanju su nazočili i sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga te izaslanstva gradova i županija.
Vijenci su potom položeni i kod spomen-obilježja 3. bojne „Imotski sokolovi“ i 4. gardijske brigade „Pauci“ u Ulici Ante Starčevića, u krugu Policijske uprave zadarske, kao i u uvali Jazine kod Kocke – spomenika hrvatskim braniteljima.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved tom je prigodom podsjetio na iznimno teške okolnosti u kojima se Zadar nalazio tijekom rata, istaknuvši kako je grad bio na prvoj crti bojišnice, izložen svakodnevnim granatiranjima, stradanjima civila te dugotrajnim nestancima struje i vode.
„Hrvatska je tada bila presječena, s potpuno odvojenim sjeverom i jugom. Unatoč tomu, narod je izdržao teške uvjete života. Iako su postojali pokušaji da se mirnim putem osigura prestanak napada na Zadar i povlačenje neprijatelja, bilo je jasno da je operacija Maslenica nužna. Ona zauzima posebno mjesto u cjelokupnom Domovinskom ratu jer su u njoj sudjelovale sve grane Hrvatske vojske i policije, a pokazala je našu sposobnost da oslobodimo vlastiti teritorij. Time smo poslali jasnu poruku – da smo spremni. Konačno, tu smo spremnost potvrdili 1995. godine u operaciji Oluja, kada smo ponovno spojili hrvatski sjever i jug“, poručio je Medved.
Župan Zadarske županije Josip Bilaver zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u operaciji Maslenica, prisjetivši se i svih poginulih u Domovinskom ratu te njihovih obitelji.
„Maslenica je bila jedna od ključnih prekretnica Domovinskog rata. Njome su stvoreni temelji za kasnije oslobodilačke operacije, osobito za Vojno-redarstvenu operaciju Oluja. U ovoj je akciji oslobođen velik dio Zadarske županije, a konačno oslobođenje dovršeno je upravo u Oluji. Posebno me raduje i sudjelovanje mladih u današnjem obilježavanju, jer to jasno pokazuje da se žrtva Domovinskog rata pamti i da ćemo tu uspomenu nastaviti njegovati i u budućnosti“, istaknuo je Bilaver.
ZADAR / ŽUPANIJA
Kad hrabrost ima lice žene – snažna svjedočanstva žena Domovinskog rata u povodu 33. obljetnice VRO Maslenica
U sklopu programa obilježavanja 33. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, u Koncertnoj dvorani braće Bersa održan je panel „Kad hrabrost ima lice žene“, posvećen ženama sudionicama Domovinskog rata i njihovoj često zanemarenoj, ali neizostavnoj ulozi u obrani Hrvatske.
Panel je okupio tri iznimne žene čije su životne priče snažno obilježene ratnim iskustvom. Ana Vukojević, sudionica Domovinskog rata i pripadnica Samostalnog odreda naoružanih brodova HRM-a, govorila je o ratu proživljenom kroz uniformu, ali i kroz osobnu tragediju kao kći Kate Šoljić – Majke hrabrosti, koja je u Domovinskom ratu izgubila sva četiri sina. U svom svjedočanstvu posebno je istaknula dugogodišnju bol obitelji nestalih, jer svoga supruga Ivana do danas još nije pronašla, kao ni istinu o njegovoj sudbini.
Jelena Kolega, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, sudionica VRO Maslenica, iznijela je potresna iskustva s prve crte bojišnice, uključujući ranjavanje u borbenim djelovanjima te trajne posljedice koje je rat ostavio na njezino zdravlje i život. Njezina priča svjedoči o hrabrosti, profesionalnoj predanosti i snazi žene koja je u najtežim trenucima spašavala druge, ne štedeći sebe.
Sanda Špika, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, govorila je o iskustvu rada u sanitetskim službama na prvoj crti bojišnice, ali i o osobnoj tragediji – gubitku supruga, zapovjednika Denisa Špike. U samo četiri mjeseca života postala je žena, udovica i majka, a njezino svjedočanstvo snažno je dočaralo ljudsku dimenziju rata i težinu života nakon gubitka.
Panel je protekao u tišini, poštovanju i snažnim emocijama, a poseban doprinos programu dali su glazbeni nastupi mlade Nine Vujević, čije su izvedbe dodatno naglasile dostojanstvo i simboliku večeri.
Panel „Kad hrabrost ima lice žene“ kojeg je organizirala Udruga Žene u Domovinskom ratu još je jednom podsjetio na neizbrisivu ulogu žena u Domovinskom ratu te na važnost očuvanja sjećanja i prenošenja istine budućim generacijama.






