ZADAR / ŽUPANIJA
PREDSTAVLJANJE KNJIGE DR. SC. KATICE BURIĆ ĆENAN Nevjerojatna priča o Zadarskim slavujima: radili s Verdijem i Puccinijem, družili se s Carusom…
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u četvrtak će se predstaviti knjiga „Zadarski slavuji: braća Antonio i Gaetano Pini-Corsi“ autorice doc. dr. sc. Katice Burić Ćenan, predavačice na Odjelu za etnologiju i antropologiju, znanstvenice koja je svoje djelovanje usmjerila na istraživanje glazbene povijesti Zadra u 18. i 20. stoljeću.
Antonio Pini-Corsi bio je, prema relevantnoj svjetskoj, historiografskoj i suvremenoj literaturi, jedan od najboljih svjetskih buffo bas-baritona, a njegov brat Gaetano bio je također svjetski poznati operni pjevač. Ennio Stipčević i Zdravko Blažeković već su 1980-ih, istražujući glazbene ostavštine Državnoga i Nadbiskupskog arhiva, otkrili da je u Zadru djelovalo više zanimljivih i značajnih skladatelja i drugih glazbenika, ali je to ostalo u okviru znanstvenih članaka. Tek objavom prve Knjige Burić Ćenan, maestro Edo Mičić pokreće napore u revitaliziranju nekih djela te ih izvodi u sklopu Glazbenih večeri u Sv. Donatu i kasnije u HNK Zadar.
Iako je Zadar bio jedno od najmanjih središta austrijskih pokrajina, u njemu se odvijao vrlo živ politički, gospodarski i kulturni život koji je pratio kulturne tekovine većih europskih središta, ponajprije talijanskih gradova (Milana, Padove, Venecije), ali i Beča i Praga. Već do sredine 19. stoljeća Zadar je imao uhodan glazbeni život. Uz orkestre Gradske i Vojne glazbe koje su činili većinom strani glazbenici, Zadrani su najčešće slušali kazališni orkestar, ali i orkestar katedrale sv. Stošije. Sredinom 19. stoljeća, točnije
– I Antonio i Gaetano bili su učenici u Filharmonijskom društvu, koje je 1856., osnovalo nekoliko zadarskih zaljubljenika u glazbu i glazbenih amatera. Čini se da je Antonio vrlo brzo prepoznat kao izuzetan pjevački talent jer ga periodika oslovljava kao bebe del publico. Već s petnaest godina on se izdvaja kao vokalni solist, a zanimljivo je i da svira orgulje u crkvici Gospe od zdravlja. S 19 godina napušta Zadar te ostvaruje debi u Teatro Ricci u Cremoni. Njegova prirodna predispozicija za komične uloge sljedećih će ga godina munjevito voditi prema velikim ulogama i važnim, svjetskim premijerama. I talent mlađega brata rano je prepoznat u okvirima Filharmonijskoga društva pa je već sa 16 godina spakirao kovčege za inozemstvo, otkrila je dr. Burić Ćenan u posljednjem broju Glasnika Sveučilišta u Zadru Lanterna.
Antonio i Gaetano tijekom dugogodišnje inozemne karijere potpisivali su se dvama prezimenima – Pini i Corsi. Očevo prezime Pini potječe iz ugledne obitelji iz Skradina koja je još od njihova djeda gravitirala prema Zadru. Prezime Corsi, s majčine strane, potječe iz Verone, a pripada obitelji koja se u talijansku glazbenu prošlost upisala s nekoliko vrsnih pjevačkih imena.
– Surađivali su s gotovo svim najutjecajnijim pjevačima i dirigentima toga vremena. Antonio, kojega je Verdi nazivao un forte musicista, gotovo je cijeli život dijelio pozornicu s malo mlađim Enricom Carusom, ali i brojnim drugim pjevačima. Na mnogim svjetskim pozornicama (u milanskoj Scali, londonskom Covent Gardenu, njujorškom Metropolitanu), nastupao je uz Toscaninija i mnoge druge dirigente te ostvario stotinjak glavnih i sporednih uloga. Giacomo Puccini s jednakim je povjerenjem birao obojicu, i to za nekoliko opernih premijera. Giuseppe Verdi u jednom pismu navodi da nitko ne može izvesti ulogu Forda tako dobro kao Pini-Corsi. Nakon izvrsnoga nastupa u Rigolettu, Verdi se pobrinuo da Antonio dobije bolju priliku – angažman u njegovoj posljednjoj operi – Falstaffu, kaže dr. Burić Ćenan.
Bio je i u bliskim profesionalnim i prijateljskim odnosima s jednim od najvećih opernih tenora svih vremena Enricom Carusom. Jedan od prvih audiozapisa u povijesti bila je Antonijeva skladba Tu non mi vuoi piu ben, koja je tom 29-godišnjaku donijela nevjerojatnu slavu na engleskome govornom području. I ne samo to, zahvaljujući Carusu, Antonijeva skladba Tu non mi vuoi… uskoro se našla na brojnim kompilacijama te tako postala popularna. Antonija inače povjesničari glazbe smatraju najboljim i najomiljenijim buffo bas-baritonom.
– Basso buffo je pojam uvriježen mu svjetskoj glazbenoj terminologiji koji označava opernoga pjevača koji pjeva komičnu ulogu. Osim vokalne interpretacije, buffo pjevač morao je biti i izvrstan glumac koji je u stanju humorom osvojiti publiku. Ipak, osim njegovih zapamćenih interpretacija, npr. Mozartovih i Rossinijevih komičnih likova, jednako je snažno tumačio i uloge naturalističkoga opusa, od Boheme do Tosce i Sibira. Zahvaljujući Antonijevu plodnom diskografskom angažmanu, brojnim audiozapisima za najuglednije diskografske kuće toga vremena (Gramophone, Pathé, Columbia…), i danas možemo slušati Pini-Corsijeve interpretacije koje su vrijedne i kao dokaz jednoga davnog načina interpretiranja u opernoj glazbi, otkriva Burić Ćenan.
Gaetanova karijera trajala je gotovo šest desetljeća, a zbog prilagodljivosti ulogama bio je tražen i cijenjen među skladateljima, dirigentima, impresarijima, ali i publikom. U moru različitih dirigenata pod čijom je palicom pjevao izdvaja se Arturo Toscanini. Dosta je surađivao i s Puccinijem te je u svjetskim opernim memoarima ostao zapamćen kao prvi Goro na svjetskoj premijeri opere Madama Butterfly.
Zanimljivo je da su Antonio i Gaetano tijekom života često dolazili u Zadar gdje su redovito priređivali koncerte u suradnji sa Zadarskom filharmonijom i drugim zadarskim glazbenicima koji su, baš poput njih, ostvarili iznimne svjetske karijere.
Brojne zanimljive činjenice o ovoj dvojici glazbenika i knjizi dr. Burić Ćenan mogu se doznati na predstavljanju knjige u četvrtak u Svečanoj dvorani, s početkom u 19 sati.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





