Hrvatska
Numizmatičar: Ova kovanica kune danas vrijedi bar 3.000 eura!
Numizmatičar Borna Barac gostovao je u Novom danu i komentirao vrijednost novčanica i kovanica u budućnosti.
“Može se reći da kuna odlazi u povijest, ali nije tako ustvari. Dogodila se jedna vrlo zanimljiva euforija oko svega toga, međutim, nije nova euforija. Svaki put kad se uvodio euro u neke druge zemlje, dogodila se euforija. Ljudi su odjednom počeli skupljati, počelo ih je zanimati što je bilo prije, što će biti u budućnosti, kako će se sve odvijati. Htio bih ljudima dati jedno upozorenje. Tržište se stvara godinama, nekakva vrijednost tih svih kovanica i novčanica pokazat će se u budućnosti, znači, ne sad. Sada vas moram upozoriti, budite oprezni. Nemojte se sutra probuditi bez novca, a da imate vrlo malu vrijednost”, rekao je numizmatičar Barac.
Komentirao je i veliko zanimanje koje se pojavilo za kovanicu od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta.
“Odjednom se uključila televizija, i ljudi su vidjeli da ljudi stoje u reodvima pred HNB-om i pomislili da bi to moglo nešto vrijediti. To je istina, ali 30.000 primjeraka je jako velika naklada. Pitanje je ako danas to platite 400-500 kuna, nećete se obogatiti. Uvijek će biti rijetko ono nešto za što postoji zanimanje, a čega ima malo”, kazao je.
Posebno je istaknuo jednu kovanicu koja ima veliku numizmatičku vrijednost.
“Pet kuna u zlatu, izdanje 1994. godine. To je bila jubilarna kovanica od pet kuna i napravili su samo 200 komada u zlatu. Ta kovanica je tada koštala 500 maraka. Trebalo je uložiti 500 maraka, a današnji ekvivalent bi bio oko 1.000 eura, da bi danas ta kovanica bila oko 3.000 eura, možda i više. To je jedan primjer, ali njih je jako malo. Kad nečega ima 30.000, to nikad neće postići takvu rijetkost. Ljudi trebaju biti oprezni. Nemojte trčati pred rudo”, rekao je numizmatičar.
“Numizmatika je divna znanost”
“To skupljanje mora biti zadovoljstvo, ne trka za zaradom. Numizmatika je divna znanost, možete strašno puno naučiti o povijesti i morate uživati u tome. Kad skupljate nešto, morate imati užitak da ste još jednu godinu stavili u katalog”, rekao je.
Objasnio je i koje bi još novčanice mogle postići veliku vrijednost.
“Tijekom povijesti se jako puno toga događalo i mnoge naše kovanice od 13. stoljeća su danas strašno rijetke. Imamo fantastičnu kovnicu, dubrovačku kovnicu, koja je radila 500 godina i ljudi malo znaju o tome. Tu postoje primjerci koji danas postižu desetke tisuća eura na tržištu. Imate i jedan križar, 1849. godina, koju je izdao ban Jelačić, ostalo je samo par komada ili 500 kuna iz vremena NDH. Danas, što se Republike Hrvatske tiče, postoje izdanja koja s početka, 1993. godine, kad je počelo kovanje kune, napravili su probnu seriju od lipe do jedne kune, s malim brojevima. Što se dogodilo s tim kovanicama? To je naklada od 10 do 100 primjeraka i vrlo vjerojatno da su sve vraćene u opticaj i to će biti rijetkost. Postoje i dvije kune, na kojima piše tunj, gdje je t ispod glave ribe, pa UNJ, e to je strahovita vrijednost”, rekao je numizmatičar.
Savjetovao je i kako je najsigurnije provjeriti vrijednost kovanica i novčanica.
“Uglavnom, nemojte ići na Hrelić provjeravati. Možete uvijek doći u moju aukcijsku kuću, nazvati, bilo što. Savjet je uvijek dobrodošao. I još jedna važna stvar, nemojte vjerovati svim raznoraznim stručnjacima, treba se informirati o bilo čemu”, poručio je.
Što se popularnog mede tiče, odnosno kovanice od pet kuna, numizmatičar je rekao da se malo pojavljuju one kovanice iz 2006. godine. “Zbog čega, ne znam. Parne godine su uglavnom rjeđe, bila je mala naklada. Sve ostalo mora čovjek biti siguran…”, rekao je Barac.
Upitan vrijedi li sačuvati neke primjerke, primjerice novčanicu od 200 kuna, numizmatičar je rekao da je uvijek pitanje gdje se dobiva informacija i da ne treba ozbiljno uzimati informacije s opskurnih mjesta.
“Neke novčanice kune će biti jako rijetke”
“Ljudi moraju znati da kune postoje jako dugo. Mnogi trgovci u svijetu su već od praktički početka kune kupili te novčanice. Njih ima na tržištu, ali neke od njih će, recimo novčanica 200 kuna iz 1993. godine, biti jako rijetke, to je bilo relativno puno novca i trebalo ju je ostaviti. Novčanice od 500 i 1.000 kuna će biti jako rijetke jer je trebalo uložiti novac u njih, a ove manje novčanice vjerojatno nikad neće postići neku vrijednost”, rekao je.
Numizmatičar je objasnio i kako mora izgledati novčanica koja će kasnije mnogo vrijediti.
“Mora biti prvoklasne kvalitete. Potpuno nova, praktički ispod čekića, ne smije biti presavinuta. Ako imate takve novčanice, sačuvajte ih”, rekao je.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




