Connect with us

Hrvatska

S popisa skupih lijekova HZZO-a odlazi 61 lijek

Objavljeno

-

Od Nove godine šezdeset i jedan lijek odlazi s Popisa posebno skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su se dosad financirali iz posebnog fonda za skupe lijekove teškog u 2022. godini 2,5 milijarde kuna, pa će troškove tih lijekova ubuduće snositi bolnice.

Lijekovi se “skidaju” s Popisa na temelju odluke Upravnog vijeća HZZO-a koja je objavljena u Narodnim novinama 8. prosinca i stupa na snagu s 1. siječnja 2023.

Riječ je o lijekovima koji su indicirani za primarnu imunu i tešku trombocitopeniju, metastatski rak prostate, sarkom mekog tkiva, akutnu limfoblastičnu leukemiju (dijelom i u pedijatrijskoj populaciji), kroničnu mijeloičnu leukemiju, uznapredovali karcinom bubrega, idiopatsku plućnu fibrozu i Parkinsonovu bolest, koji su do sada financirani iz fonda za posebno skupe lijekove, a sada će se financirati iz bolničkih limita.

Fond za posebno skupe lijekove uspostavljen je 2005. kako bi se osigurala veća dostupnost skupih terapija pacijentima.

Upitani za posljedice odluke da s Popisa ukloni 61 lijek, iz HZZO-a su odgovorili kako ”lijekovi koji se brišu s Popisa i dalje ostaju na Osnovnoj listi lijekova te da osiguranici imaju pravo na teret sredstava Zavoda dobiti te lijekove, u skladu s propisanim kriterijima, te će ih liječnici i dalje moći primjenjivati”.

KUZ: Odluka ugrožava dostupnost lijekova

Iz Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) upozoravaju da se tom odlukom HZZO-a ugrožava dostupnost tih lijekova, te se pacijente dovodi u opasnost da će morati mijenjati terapiju iz administrativnih razloga.

Ističu kako nisu iskomunicirani detalji kako će bolnice, opterećene dugovima, osigurati sredstva i za te lijekove. Smatraju da se dovodi u pitanje nastavak liječenja pacijenata koji na njih imaju dobar odgovor.

– Eventualnom promjenom lijeka može se dogoditi da imaju slabiji odgovor na liječenje, dodatne nuspojave te da ishod liječenja postane upitan jer su lijekovi s Popisa uklonjeni s obrazloženjem da “imaju nekoliko paralela što im ukida status posebno skupih lijekova, upozorava predsjednik KUZ-a Ivica Belina. Ovo bi potencijalno moglo dovesti do promjene terapije iz nemedicinskih, odnosno iz potpuno administrativnih razloga, kaže.

Pleština: Neće biti posljedica za pacijente

Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC -a Zagreb, tvrdi da odluka HZZO-a neće imati nikakvih posljedica na pacijente jer se lijekovi “ne brišu” s Osnovne liste, samo se mijenja način njihove naplate.

– To s bolesnikom direktno ne bi trebalo imati nikakve veze. Što se tiče bolnica, pretpostavka je da će taj dio troška biti priznat u bolničkom limitu.

Pleština kaže da je riječ o “prelijevanje iz šupljeg u prazno jer se iz istog izvora i iz iste blagajne sve plaća”.

– Tehničko je pitanje hoće li se ti lijekovi knjižiti po obrascu posebno skupih lijekova ili unutar bolničkog limita, to ide iz istog izvora. Nisu ni lijekovi s Popisa pali s neba iako su ih ljudi doživljavali kao da su besplatni, ističe Pleština.

Uvjeren je da ni jednom bolesniku neće biti uskraćena terapija, neovisno o statusu lijeka na listi, jer se ne mijenjaju kriteriji i smjernice, već samo načinu kako to bolnica naplaćuje. Dodao je i kako ne vidi razloga za zabrinutost bolesnika i njihovih udruga, jer to stvar bolničkih uprava.

I ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić rekao je Hini da “pacijenti neće biti zakinuti i definitivno će dobiti sve što trebaju”, a uvjeren je i da će se naći rješenje za bolničke proračune.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu