Hrvatska
Plenković: U 2022. ostvarena su velika postignuća
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” čestitao je Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velikom uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.
“Ulagat će se u sportsku infrastrukturu”
– Ono što su napravili u Rusiji i Kataru fascinantan je uspjeh za nogomet, za hrvatski sport, za promociju zemlje. To je briljantna generacija, sjajne utakmice, veliko iskustvo. Respekt koji uživaju od drugih reprezentacija. Možemo biti zaista ponosni na njih. Vidjeli smo u Zagrebu u nedjelju, a i diljem drugih hrvatskih gradova s koliko oduševljena su naši ljudi dočekali reprezentativce, koliko sreće i optimizma asu oni unijeli među ljude. Mislim da je sjajno i da je dobra ta pozitivna atmosfera. Ona je izrazito korisna i gradi samopouzdanje nacije, poručio je.
Naglasio je kako se i dalje veseli njihovim uspjesima. Što se tiče sportske infrastrukture, Plenković je rekao, kako je Vlada donijela velikom većinom Zakon o sportu. Taj zakon stvara pretpostavke ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa i u nogometne stadione.
– Novi Maksimir se treba izgraditi, u suradnji države, grada i kluba. I uz potporu UEFA-e, koji smo već dogovorili. I da FIFA participira, i da se uključe sponzori. Treba se uložiti i u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo. Treba ulagati i u druge stadione diljem Hrvatske i da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji novo, istaknuo je predsjednik Vlade.
U 2022. ostvarena su velika postignuća
Plenković se osvrnuo na 2022. godinu. Dodao je kako su u 2022. godini postignuta velika postignuća.
Otvoren je Pelješki most, Hrvatska ulazi u eurozonu, te su napravljeni iskoraci da Hrvatska uđe i u Schengen.
Ulazak u šengenski prostor omogućava jednostavniji način života hrvatskim građanima. Velika je to stvar i za gospodarstvo. Bit će manje čekanja, malo zastoja u prometu.
To je velika prednost i za turizam. Hrvatska ulazi u europodručje, zamjenjuje se kuna u euro.
– Ta godina isporuke (2022.) je pravi termin, jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće, poručio je.
– Ući isti dan u eurozoni i Schengen, to nije uspjelo nikome, dodao je.
Plenković je istaknuo kako je za tako velike projekte potrebna politička stabilnost.
“Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja”
Hrvatski predsjednik Vlade komentirao je kandidacijski status Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Rekao je kako su je jako drago da je Bosna i Hercegovina dobila taj kandidacijski status, te da mu je bilo veliko zadovoljstvo biti nazočan na tom Europskom vijeću.
– Gdje smo mi bili,on onih, koji su bili najangažiranijih sve ove godine, da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata. Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine kren Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost, dodao je.
Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvatski konstativan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna.
“Nenormalna odluka”
Protekla godina je bilo vrlo zahtjevna. U 2022. godini Rusija je napala Ukrajinu, inflacija je velika. Plenković je komentirao rusku agresiju na Ukrajinu.
Naglasio je kako je ta agresija kršenje međunarodnog prava, svih načela međunarodnog poretka. Nepoštivanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje. Ubijanje tisuće ljudi, progonstvo Ukrajinaca, izbjeglištvo, razaranje elektroenergetske infrastrukture. Razaranje gradova, bombardiranje.
Pozicija hrvatske Vlade je od prvog dana jasna – pomaganje Ukrajini.
Vlada je ponudila pomoć Ukrajini u mnogim segmentima, te je bilo uza očekivati da pomogne i u obuci ukrajinski vojnika. Osvrnuo se i da to što Hrvatski sabor nije prihvatio prijedlog Vlade oko tog pitanja.
-To ne može biti problem cijele Hrvatske, to je problem ovih 54 zastupnika, koji su očiti u strahu, kao Grbin, od Milanovića i Možemo. Mogu čestitati samo IDS-u, Socijaldemokratima, gospodinu Vrkljanu i Hasanbegoviću, poručio je.
Oni drugi nisu omogućili Hrvatskoj da bude dio Zapada, da bude s našim saveznicima i da bude solidarna s Ukrajinom.
– Nisu oni osramotili Hrvatsku, nisu osramotili Sabor, oni su osramotili sebe. To ću im govoriti stalno. Dok su živi to ću im govoriti. Jer je to nenormalna odluka, koja nikako nije u nacionalnom interesu, dodao je.
Plenković je naglasio kako su cijene energenata porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu.
“Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera”
Plenković je rekao kako se Vlada mora baviti stvarima koje su ostale za perfektuiranje – pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, i stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika, što je egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.
– To su naši prioriteti, ima puno pitanja, ali moramo dalje, kazao je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da se s dodatnim porezom na dobit išlo kako bi se onemogućilo korištenje situacije da se na proizvodima i uslugama koji nisu direktno povezani s agresijom na Ukrajinu, dižu cijene i tako se potiče inflacija te direktno udara na socijalni i ekonomski standard građana.
– Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Zato tražimo i okvirna europska rješenja za cijenu plina, rekao je.
– U 2023. imamo velikih strateških izazova – cilj je smanjiti inflaciju, rast veći od jedan posto, naglasio je.
Očekuje dobru turističku sezonu, ubrzanje obnove, za koju je ustvrdio da ide nestvarno sporo.
U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.
Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.
Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.
“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.
Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.
Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.
Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.
Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.
“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.
U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.
Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Ove godine 372.000 prekršaja
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.
Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.
Negativne bodove ima 96.000 vozača
Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.
MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.
U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.
U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima
Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.
Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).
Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.
Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.
U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.
Nije uspostavljena radioveza
Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.
“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”
Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.
FOTOGALERIJA / Koncert Marka Škugora i sajam otočnih proizvoda u Kukljici
ŽUPANIJA: Objavljen JAVNI POZIV za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja marikulture za 2024. godinu
FOTO / Obilježena 32. obljetnica osnutka 7. Domobranske pukovnije
PRIOPĆENJE / Opća bolnica Zadar: “Posjete bolesnicima neometane. Iznimka su odjeli s više oboljelih od COVID-19”
Ovo su pića koja konobari nikad ne bi naručili u kafićima
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! U srijedu bez vode sedam ulica u Zadru…
Priprema se spektakl u Zadru: Croatia Yacht Show dovodi na Jadran superjahte s tjednim najmom od pola milijuna eura
FOTOGALERIJA / Više od dvije tisuće posjetitelja na novom Selected Croatia Festivalu u Zadru!
(FOTO) “OD KUDA SMO DOŠLI, GDJE SMO I KUDA IDEMO?” / U Dječjem vrtiću “Sunce” održano predavanje na temu umjetne inteligencije
PROGNOZA / Danas sunčano, u srijedu moguća kiša. Malo svježije
VIDEO / Japanski trik za rashlađivanje automobila u minuti bez paljenja klime
VIDEO / Novi bizarni trend širi se TikTokom, putnička tvrtka objasnila zašto može biti opasan
VIDEO / Optička iluzija koja je zaludila internet: Možete li vidjeti mačku?
VIDEO / Duet koji je raznježio regiju! Ana i Urban predstavljaju spot za “Kažu svi da izmišljam”
VIDEO / Ićo ima novi ljeti hit “Lipo te nazvat, lipo te čut”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePRIPREMITE SE NA VRIJEME! U srijedu bez vode sedam ulica u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePriprema se spektakl u Zadru: Croatia Yacht Show dovodi na Jadran superjahte s tjednim najmom od pola milijuna eura
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Više od dvije tisuće posjetitelja na novom Selected Croatia Festivalu u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) “OD KUDA SMO DOŠLI, GDJE SMO I KUDA IDEMO?” / U Dječjem vrtiću “Sunce” održano predavanje na temu umjetne inteligencije