Hrvatska
Plenković: U 2022. ostvarena su velika postignuća
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” čestitao je Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velikom uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.
“Ulagat će se u sportsku infrastrukturu”
– Ono što su napravili u Rusiji i Kataru fascinantan je uspjeh za nogomet, za hrvatski sport, za promociju zemlje. To je briljantna generacija, sjajne utakmice, veliko iskustvo. Respekt koji uživaju od drugih reprezentacija. Možemo biti zaista ponosni na njih. Vidjeli smo u Zagrebu u nedjelju, a i diljem drugih hrvatskih gradova s koliko oduševljena su naši ljudi dočekali reprezentativce, koliko sreće i optimizma asu oni unijeli među ljude. Mislim da je sjajno i da je dobra ta pozitivna atmosfera. Ona je izrazito korisna i gradi samopouzdanje nacije, poručio je.
Naglasio je kako se i dalje veseli njihovim uspjesima. Što se tiče sportske infrastrukture, Plenković je rekao, kako je Vlada donijela velikom većinom Zakon o sportu. Taj zakon stvara pretpostavke ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa i u nogometne stadione.
– Novi Maksimir se treba izgraditi, u suradnji države, grada i kluba. I uz potporu UEFA-e, koji smo već dogovorili. I da FIFA participira, i da se uključe sponzori. Treba se uložiti i u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo. Treba ulagati i u druge stadione diljem Hrvatske i da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji novo, istaknuo je predsjednik Vlade.
U 2022. ostvarena su velika postignuća
Plenković se osvrnuo na 2022. godinu. Dodao je kako su u 2022. godini postignuta velika postignuća.
Otvoren je Pelješki most, Hrvatska ulazi u eurozonu, te su napravljeni iskoraci da Hrvatska uđe i u Schengen.
Ulazak u šengenski prostor omogućava jednostavniji način života hrvatskim građanima. Velika je to stvar i za gospodarstvo. Bit će manje čekanja, malo zastoja u prometu.
To je velika prednost i za turizam. Hrvatska ulazi u europodručje, zamjenjuje se kuna u euro.
– Ta godina isporuke (2022.) je pravi termin, jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće, poručio je.
– Ući isti dan u eurozoni i Schengen, to nije uspjelo nikome, dodao je.
Plenković je istaknuo kako je za tako velike projekte potrebna politička stabilnost.
“Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja”
Hrvatski predsjednik Vlade komentirao je kandidacijski status Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Rekao je kako su je jako drago da je Bosna i Hercegovina dobila taj kandidacijski status, te da mu je bilo veliko zadovoljstvo biti nazočan na tom Europskom vijeću.
– Gdje smo mi bili,on onih, koji su bili najangažiranijih sve ove godine, da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata. Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine kren Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost, dodao je.
Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvatski konstativan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna.
“Nenormalna odluka”
Protekla godina je bilo vrlo zahtjevna. U 2022. godini Rusija je napala Ukrajinu, inflacija je velika. Plenković je komentirao rusku agresiju na Ukrajinu.
Naglasio je kako je ta agresija kršenje međunarodnog prava, svih načela međunarodnog poretka. Nepoštivanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje. Ubijanje tisuće ljudi, progonstvo Ukrajinaca, izbjeglištvo, razaranje elektroenergetske infrastrukture. Razaranje gradova, bombardiranje.
Pozicija hrvatske Vlade je od prvog dana jasna – pomaganje Ukrajini.
Vlada je ponudila pomoć Ukrajini u mnogim segmentima, te je bilo uza očekivati da pomogne i u obuci ukrajinski vojnika. Osvrnuo se i da to što Hrvatski sabor nije prihvatio prijedlog Vlade oko tog pitanja.
-To ne može biti problem cijele Hrvatske, to je problem ovih 54 zastupnika, koji su očiti u strahu, kao Grbin, od Milanovića i Možemo. Mogu čestitati samo IDS-u, Socijaldemokratima, gospodinu Vrkljanu i Hasanbegoviću, poručio je.
Oni drugi nisu omogućili Hrvatskoj da bude dio Zapada, da bude s našim saveznicima i da bude solidarna s Ukrajinom.
– Nisu oni osramotili Hrvatsku, nisu osramotili Sabor, oni su osramotili sebe. To ću im govoriti stalno. Dok su živi to ću im govoriti. Jer je to nenormalna odluka, koja nikako nije u nacionalnom interesu, dodao je.
Plenković je naglasio kako su cijene energenata porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu.
“Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera”
Plenković je rekao kako se Vlada mora baviti stvarima koje su ostale za perfektuiranje – pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, i stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika, što je egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.
– To su naši prioriteti, ima puno pitanja, ali moramo dalje, kazao je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da se s dodatnim porezom na dobit išlo kako bi se onemogućilo korištenje situacije da se na proizvodima i uslugama koji nisu direktno povezani s agresijom na Ukrajinu, dižu cijene i tako se potiče inflacija te direktno udara na socijalni i ekonomski standard građana.
– Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Zato tražimo i okvirna europska rješenja za cijenu plina, rekao je.
– U 2023. imamo velikih strateških izazova – cilj je smanjiti inflaciju, rast veći od jedan posto, naglasio je.
Očekuje dobru turističku sezonu, ubrzanje obnove, za koju je ustvrdio da ide nestvarno sporo.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




