ZADAR / ŽUPANIJA
PLESNI ODJEL “BLAGOJE BERSA” Plesna predstava ORAŠAR 20. prosinca u HNK Zadar
Plesna predstava ORAŠAR na glazbu P. I. Čajkovskog na programu je 20. 12. 2022. od 19 sati u HNK Zadar. Evo najave:
Izvode ju učenici i nastavnici Plesnog odjela Glazbene škole „Blagoje Bersa“ iz Zadra i Područnog odjela Preko. Posebno najavljujemo sudionice Vlastu Marotti Hrašćanec i Sanju Petrovski koje su u mirovini. Učenici i kolege nastavnici opraštaju se ovom predstavom s njima uz osjećaj trajne zahvalnosti. Upravo zajednička kreativna igra povezivala ih je godinama i s velikim zadovoljstvom zajednički su oblikovali i ovu predstavu te pružili učenicima, kojima se uvijek teško oprostiti od svojih nastavnika i mentora, ideju mogućih daljnjih suradnji.
Plesni odjel oblikovao je Orašara dramaturškim skraćenjima u glazbi ove globalno popularne baletne partiture P. I. Čajkovskog, primjereno učenicima osnovne i srednje škole suvremenog plesa te osnovne škole klasičnog baleta.
Koreografiju je svojim rukopisom oblikovao i povezao Darko Brkljačić, bivši dugogodišnji (od 1980. – 1997.) plesač Baleta HNK Zagreb, nagrađivani koreograf i nastavnik klasičnog baleta u našoj školi u Zadru. U predstavi također pleše ulogu Drosselmayera. Njegova pomoćnica u nekim brojevima (Pahuljice, Valcer cvijeća, kineskom i arapskom plesu) nova je nastavnica klasičnog baleta balerina s diplomom škole za klasični balet u Zagrebu Vanesa Imrović koja će plesati sa svojim učenicama u sceni valcera snježnih pahulja.
Nastavnici i koreografi suradnici koji su učenicima pomogli u uvježbavanju, kao i osmišljavanju svojih plesnih zadataka, a sudjeluju u prvoj slici i kao plesači su: Lucija Mikas, Bernarda Klarin, Patricija Gospić te Stella Rončević, prof. kineziologije i bivša učenica plesa u našoj osnovnoj školi. Radu na predstavi pomogli su i korepetitori na našem odjelu profesorice klavira Marijana Jakuš i Zrinka Tomašić.
Nastavnik Nebojša Lakić, prof. glazbene kulture, u ovoj predstavi montirao je glazbenu cjelinu koja je podloga našega Orašara.
Režiju i organizaciju cijelog procesa nastanka predstave, kao i dramaturško oblikovanje te sudjelovanje u koreografskom procesu, preuzela je nastavnica Jasna Frankić Brkljačić.
Bivša učenica i maturantica srednje škole suvremenog plesa Luzarija Malta, ujedno je maturirala na smjeru scenografije u srednjoj umjetničkoj školi u Zadru, te je pozvana da kao scenograf sudjeluje i pomogne u realizaciji Orašara. Odazvala se i jako smo joj zahvalni.
Učenici prvi put nisu podijeljeni po razredima u kojima bi oblikovali zadane koreografije već su izabrani pojedinačno za uloge, veće ili manje, u Orašaru. Na taj način povezali smo sve učenike u zajedničkom stvaranju izravno na zajedničkim probama, a što je predstavljalo znatan napor i za njih i za roditelje s obzirom da se nastava neometano odvijala uz probe.
Posebno zahvaljujemo roditeljima na suradnji i razumijevanju.
Glavnu ulogu Klare pleše učenica drugog razreda srednje škole Ella Bratuševac a uz nju je Nikola Mikulić, kao pratitelj kroz priču, Orašar/princ. Klarinog brata igra Ivan Šantek. Orašar će se u Klarinom snu boriti s Kraljem miševa kojega pleše Galla Soldan. Uz nastavnike koji plešu roditelje i goste u prvoj slici – Večer uoči Božića, uloge gostiju preuzele su i učenice 4. razreda SŠ suvremenog plesa Antonela Gobin i Lucija Jurjević. Uloge sobarica izvode Nina Ivanov i Sara Fuštin koja će se u plesnoj suiti pojaviti i u španjolskom plesu. Djecu koja dolaze u goste igraju učenice osnovne škole suvremenog plesa.
Drosselmayer, Klarin stric i pomalo mađioničar na proslavu će, uz drvenog Orašara za Klaru, donijeti i tri lutke koje će „čarolijom“ zaplesati. Izvode ih Lora Kujundžić, Doris Cortesi Šarunić i Zara Kadija.
U noćnoj sceni sna miševi napadaju Klaru, lutak Orašar „oživi“ i uz pomoć svojih vojnika pobjedi miševe i njihovog Kralja te spasi Klaru. Zalutali u snu Klara i Orašar nađu se u tamnoj šumi, zima je i snijeg pada. Dolazak snježne kraljice /Vanesa Imrović/ i njene male vile /Leni Rančić/ spasit će ih lutanja i pokazati put kroz šumu do čarobnog dvorca igračaka i darova. U slici darova lutke, koje je Klara, sada kao „princeza u pratnji princa“, dobila na dar, plešu karakterne plesove: Mia Nina Valković kao „Španjolka“ te još šest učenica 2. razreda SŠ –Anica Burela, Magdalena Višić, Sara Fuštin, Tina Jurjević, Vanja Rendulić i India Savić; Mia Šare, maturantica, kao „arapkinja“ uz četiri učenice iz osnovne i srednje škole suvremenog plesa – Neu Smrkinić, Loru Kujundžić, Milu Dragović i Niku Grancarić; Doris Cortesi Šarunić /2 SŠ/ kao „Kineskinja“, uz Lanu Mandić i Leonu Vrkić; Zara Kadija, maturantica, kao „Ukrajinka“ pleše solo; Anđela Matulić, maturantica, „Švicarka“ uz bombončiće, praline i mirliton štapiće koje plešu učenici osnovne škole suvremenog plesa, te posljednji dar za Klaru – Nina Pavić i Lucija Ristić, maturantice, u „turskom“ plesu u kojem se Lucija pojavljuje kao Mama Žigonja sa svoje četvero dječice koje plešu učenice 3. r. OŠ iz Preka. U posljednjem plesu sudjeluju i maturantice Marija Milia Papić i Tara Kokić.
Veliki Valcer cvijeća kao posljednja slika u našoj režiji ujedno je i ples pomirenja, ljubavi i zahvalnosti.
Na kraju, veliki posao oko kostima i rekvizita ne bismo mogli producirati bez pomoći pa zato zahvaljujemo: Goranu Kneževiću i njegovom ansamblu dječjeg folklora Ententini i udruzi Ehno, na posudbi prekrasnih kostima za učenike u prvoj slici, Jasminki Neufeld Imrović i Plesnom studiju Dubrava iz Zagreba/Plesni solisti/ na posudbi kostima i rekvizita, Katarini Horvatović i HKUD-u Željezničar iz Zagreba, Kazalištu lutaka Zadar.
Također zahvaljujemo Jasni i Darku za znatna sredstva i vrijeme uloženih u nabavku, dostavu i izradu rekvizita i kostima. Posebno hvala krojačici Marijani te bivšim maturanticama Luciji Marić te Ivi Mariji Buterin na pomoći oko šminke i garderobe.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




