Tech
Znanstvenici otkrili još jedan problem – nevidljivu kišu bez okusa i mirisa
Ne možemo je vidjeti, ne možemo je osjetiti, a nema ni miris ni okus, no svaki se dan s neba spušta plastična magla. Znanstvenici smatraju da taj nevidljivi pljusak opasno zanemarujemo.
Novozelandski tim znanstvenika sa Sveučilišta u Aucklandu napravio je novu procjenu nakupljanja čestica mikroplastike u urbanoj sredini, a njihovo istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Environmental Science & Technology, pokazalo je da se svakodnevno u prosjeku nakupi oko 5000 čestica mikroplastike po kvadratnom metru krovova u Aucklandu.
Drugim riječima, riječ je o zaprašivanju s oko 74 tone mikroplastike na godišnjoj razini. Stavljeno u još razumljiviji kontekst, to je ekvivalent oko tri milijuna plastičnih boca, piše Science Alert.
Da je podatak dobiven iz novog istraživanja doista zapanjujući, govori i to da je riječ o puno većoj količini zaprašivanja mikroplastikom nego što se nedavno izračunalo da se slijeva u London, Hamburg ili Pariz, koji su i puno veći gradovi od Aucklanda.
Studija iz 2020. godine procijenila je da će u prosjeku samo 771 mikroplastična čestica pasti na kvadratni metar krovova u Londonu. Vjerojatno je da prethodne procjene kvalitete zraka, poput navedenih u Londonu, jednostavno nisu mjerile najmanju mikroplastiku u optjecaju.
Ne postoji standard mjerenja mikroplastike u zraku
Zapravo ne postoji standardna metodologija ili protokol za identifikaciju mikroplastike u zraku, a to znači da se svaka znanstvena studija provodi na malo drugačiji način. Kako se sposobnost znanstvenog mjerenja najsitnije mikroplastike nastavlja poboljšavati, stručnjaci primjećuju i puno više tih čestica koje se skrivaju u zraku oko nas nego ikad prije.
Početna znanstvena istraživanja ljudskih pluća sugeriraju da mikroplastika čak cirkulira u našem dišnom sustavu, iako s nepoznatim učincima na zdravlje.
Buduće istraživanje treba točno kvantificirati koliko plastike udišemo. Postaje sve jasnije da je ovo važan način izlaganja, kaže kemičar Joel Rindelaub sa Sveučilišta u Aucklandu.
PE, PC, PET…
Rezultati novozelandske studije temelje se na 9-tjednoj studiji dvaju mjesta u Aucklandu – jedno je bilo locirano na krovu sveučilišne zgrade, a drugo na ogradi u gradskom predgrađu. Mikroplastika u zraku uhvaćena je pomoću lijevka i staklenke.
Novozelandski znanstvenici izbrojili su ostatke osam različitih vrsta plastike koje se prenosi zrakom na oba mjerna mjesta. Najproduktivniji su bili polietilen (PE), koji se koristi u vrećicama i bocama s mješovitom robom, polikarbonat (PC), koji se koristi u zaštitnoj opremi i medicinskim uređajima, i polietilen-tereftalat (PET), koji se koristi u pakiranju hrane i pića.
Većina čestica uhvaćenih tijekom eksperimenta bila je veličine između 10 i 50 mikrometara. Većina njih bili su plastični fragmenti, a samo 3 posto bilo je veće od 100 mikrometara.
Vjetar i valovi igraju znatnu ulogu
S porastom vjetrovitih uvjeta mikroplastika uhvaćena u gradu imala je tendenciju porasta u količini, a rezultati istraživanja upućuju na to da je plastika u zraku koja pluta oko Aucklanda u određenoj mjeri i podignuta vjetrom i valovima na obali.
Velik problem za okoliš i ljudsko zdravlje?
Također, to bi mogao biti još jedan potencijalni razlog zbog kojeg se čini da je plastike u zraku manje u Njemačkoj i Engleskoj. No čak i u kontinentalnoj unutrašnjosti plutajući mikrozagađivači i dalje su velik problem. Znanstvenici su 2021. godine upozorili da je mikroplastika koja se prenosi zrakom toliko sveprisutna u atmosferi da možda već ima utjecaja na klimatske promjene na Zemlji. U budućnosti, ako koncentracije nastave rasti, čestice bi mogle pogoršati efekt staklenika apsorbirajući i raspršujući svjetlost i toplinu.
Znanstvenici još ne znaju ima li mikroplastika u zraku utjecaj na ljudsko zdravlje, ali što je manji plastični fragment ili vlakno, veća je vjerojatnost da će prijeći u ljudske stanice kroz dišni sustav, piše Zimo.
Nedavni pomaci u građevinskoj robotici omogućili su izgradnju kuće s tri spavaće sobe za samo 24 sata, i to po znatno nižoj cijeni od tradicionalne gradnje.
U Australiji su inženjeri tvrtki Crest Robotics i Earthbuilt Technology razvili Charlotte, autonomnog robota nalik pauku, sposobnog 3D isprintati cijelu kuću od 200 četvornih metara u samo 24 sata. Radeći preciznošću i brzinom usporedivom sa 100 ljudskih zidara, sustav predstavlja značajan iskorak u automatiziranoj gradnji.
“Charlotte“, robot-pauk: Razvijen od strane Crest Roboticsa i Earthbuilt Technologyja, ovaj robot sa šest nogu može 3D ispisati zidove kuće od 200 četvornih metara u samo 24 sata.
Iznenađujuće niski troškovi: Iako potpuno dovršena kuća izrađena 3D tehnologijom i dalje može stajati više od 150.000 dolara zbog ručne završne obrade, samo osnovni konstrukcijski ispis za neke modele stoji između 4.000 i 10.000 dolara.
Održivi materijali: Ovi roboti često koriste ekološki prihvatljive kompozite izrađene od lokalno nabavljenog pijeska, recikliranog stakla i usitnjene opeke, čime se uklanja potreba za skupim kamionima za beton i tradicionalnim ciglama.
Visoka učinkovitost: Roboti poput Charlotte rade brzinom usporedivom sa 100 zidara zajedno i mogu raditi neprekidno, bez ljudskog nadzora.
Globalna primjena
U Teksasu najveća svjetska zajednica izgrađena 3D pisačem nudi kuće s tri spavaće sobe po cijeni od 450.000 dolara, koje uključuju sve moderne završne obrade i vrhunsku arhitekturu.
U Indiji tvrtke poput Cretebotsa nude kuće s tri spavaće sobe (3 BHK) izrađene 3D pisačem po procijenjenoj cijeni od 16 do 22 lakha rupija (otprilike 19.000 do 26.000 dolara).
Google je izdao novo upozorenje za korisnike Chromea. Milijune korisnika se poziva da bez odgode provjere svoje postavke.
Google je upravo objavio novu verziju svog popularnog internetskog preglednika te se savjetuje da je instalirate što je prije moguće. Najnovije ažuriranje donosi tri važne sigurnosne zakrpe, a svaka od njih nosi Googleovu oznaku “visokog“ rizika, piše Express.
Iako se čini da zasad nisu aktivno iskorištavane u stvarnim napadima (tzv. zero-day prijetnje), dovoljno su ozbiljne te je ključno provjeriti jesu li svi preglednici ažurirani i pokreću li najnoviju verziju.
“Stabilni kanal ažuriran je na verziju 145.0.7632.116/117 za Windows/Mac i 144.0.7559.116 za Linux, a ažuriranje će se postupno uvoditi tijekom sljedećih dana/tjedana“, objasnio je Google u objavi na blogu.
Vijest o ovom ažuriranju dolazi samo nekoliko dana nakon što je Google ispravio još jedan vrlo ozbiljan sigurnosni propust.
Taj nedostatak, koji je dobio zabrinjavajuću oznaku „zero-day“, mogao bi omogućiti hakerima pristup preglednicima i pokretanje opasnog koda, a da korisnici pritom uopće ne primijete da nešto nije u redu.
Slijedite ove upute za ažuriranje Chromea.
Za ručno ažuriranje kliknite na izbornik Više (tri točke), zatim idite na Postavke > O pregledniku Chrome. Ako je ažuriranje dostupno, Chrome će ga početi preuzimati. Ponovno pokrenite Chrome kako biste dovršili ažuriranje i zaštitili se.
Snimanje telefonskih razgovora izravno putem pametnog telefona, bez vanjskih aplikacija, uskoro će biti moguće i na Android uređajima u Njemačkoj. Google je funkciju najavio još u rujnu 2025., a ona je sada u fazi beta testiranja. No, korisnici u Njemačkoj moraju biti iznimno oprezni: korištenje ove opcije bez znanja sugovornika je ilegalno.
Google vraća snimanje poziva
Nakon što je 2022. izbacio sve vanjske aplikacije za snimanje iz Play Storea, Google je sada odlučio integrirati ovu funkciju izravno u svoju aplikaciju „Telefon“. Opcija je već primijećena na novijim modelima poput Pixel 10 Pro i Pixel 8, ali se očekuje i na uređajima drugih proizvođača koji koriste novije verzije Androida (Android 9 i noviji).
Kako funkcionira snimanje?
Opcija je osmišljena da bude fleksibilna:
Ručno snimanje: Tijekom poziva jednostavno pritisnete tipku „Snimi“.
Automatsko snimanje: U postavkama možete odabrati da se automatski snimaju svi pozivi s nepoznatih brojeva ili odabrani kontakti.
Privatnost podataka: Snimke se spremaju isključivo na uređaj, ne na cloud, a možete postaviti i automatsko brisanje nakon 7, 14 ili 30 dana.
Zamka njemačkog zakona: Kazna zatvora do tri godine
Glavni problem leži u njemačkom kaznenom zakonu. Prema paragrafu 201 StGB, zaštićena je povjerljivost izgovorene riječi. Svatko tko potajno snima telefonski razgovor, dakle bez znanja i izričitog pristanka sugovornika, čini kazneno djelo. Za to je zapriječena kazna zatvora do tri godine ili visoka novčana kazna, piše Fenix Magazin.
Ključna stvar je pristanak: Iako Googleov sustav pušta automatsku najavu koja obavještava obje strane da se poziv snima, ta najava ne zamjenjuje pristanak. Onaj tko želi snimati mora sugovornika izričito pitati za dopuštenje i pričekati jasan odgovor. Google u svojim dokumentima naglašava da je odgovornost isključivo na korisniku.
RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice
Što bi sve moglo poskupjeti zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca?
HNK ZADAR / 25. ožujka premijera predstave “Kod kuće je najgore”
IZ ŽUPANIJE: Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu
(FOTO) ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U SREDNJOŠKOLSKOM ĐAČKOM DOMU ZADAR: Stanje ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde
(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
(FOTO) SAVRŠENA TEMPERATURA MORA? / Evolution Next Level u Zadru otvorio raspravu o budućnosti turizma i investicija
FOTOGALERIJA / Proljetni dan na zadarskoj Rivi
(FOTO) VELIK INTERES ZA EVOLUTION NEXT LEVEL U ZADRU / Nikolina Brnjac, Josip Bilaver i Šime Erlić otvorili platformu ideja, znanja i novih suradnji
SEVERE WEATHER / Dolazi velika globalna promjena vremena: Bilježi se snažno zagrijavanje ispod površine oceana
RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice
(VIDEO) “SAČEKAJ ME” / Klapa Munita objavila novu pjesmu i glazbeni spot
(VIDEO) PROVIDUROVA / Ovaj četvrtak: Jazz u Palačama uz Kozmodrum
VIDEO / Grupa LELEK predstavljat će Hrvatsku na Euroviziji!
