Connect with us

Tech

Novo ogromno otkriće u nuklearnoj fuziji. Znanstvenici: Ovo je povijesni događaj

Objavljeno

-

Izvor: Twitter/Lawrence Livermore National Laboratory

Prvi put u povijesti američki znanstvenici u National Ignition Facilityju u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji uspješno su proizveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala dobitkom energije, potvrdio je za CNN izvor upoznat s projektom. Očekuje se da će ministarstvo energetike SAD-a danas službeno objaviti otkriće.

Ishod eksperimenta bio bi veliki iskorak u desetljećima dugoj potrazi za oslobađanjem beskonačnog izvora čiste energije koji bi mogao pomoći u odmaku od ovisnosti o fosilnim gorivima. Istraživači su desetljećima pokušavali stvoriti nuklearnu fuziju – replicirajući energiju koja pokreće Sunce.

Evo što trebate znati o ovom novom obliku nuklearne energije.

Što je nuklearna fuzija i zašto je važna?

Nuklearna fuzija je proces koji je izveo čovjek i kojim se replicira energija koja pokreće Sunce. Nuklearna fuzija se događa kada se dva ili više atoma spoje u jedan veći. Ovaj proces stvara ogromnu količinu energije u obliku topline.

Znanstvenici diljem svijeta desetljećima proučavaju nuklearnu fuziju, nadajući se da će je stvoriti novim izvorom koji pruža neograničenu energiju bez ugljika – bez nuklearnog otpada koji stvaraju sadašnji nuklearni reaktori. Projekti fuzije uglavnom koriste elemente deuterij i tricij – oba su izotopi vodika.

Deuterij iz čaše vode, s dodatkom malo tricija, mogao bi napajati jednu kuću godinu dana. Tricij je rjeđi i teže ga je dobiti, iako se može sintetski proizvesti.

“Za razliku od ugljena, potrebna je samo mala količina vodika, a on je najzastupljenija stvar koja se može naći u svemiru. Vodik se nalazi u vodi, tako da su stvari koje generiraju tu energiju neograničene i čiste”, rekao je za CNN Julio Friedmann, glavni znanstvenik u Carbon Directu i bivši glavni energetski tehnolog u Lawrence Livermoreu.

Kako se fuzija razlikuje od nuklearne fisije?

Kad ljudi razmišljaju o nuklearnoj energiji, mogu im pasti na pamet rashladni tornjevi i oblaci u obliku gljive. Ali fuzija je potpuno drugačija.

Dok fuzija spaja dva ili više atoma zajedno, fisija je suprotan proces cijepanja većeg atoma na dva ili više manjih. Nuklearna fisija je ona vrsta energije koja danas pokreće nuklearne reaktore diljem svijeta. Poput fuzije, toplina stvorena cijepanjem atoma također se koristi za stvaranje energije.

Nuklearna energija ima nultu emisiju stakleničkih plinova, ali proizvodi hlapljivi radioaktivni otpad koji se mora skladištiti na siguran način i nosi sigurnosne rizike. Nuklearna otapanja, iako rijetka, događala su se kroz povijest sa smrtonosnim posljedicama, poput nesreća u reaktorima u Fukušimi i Černobilu.

Nuklearna fuzija ne nosi iste sigurnosne rizike, a materijali koji se koriste za njeno stvaranje imaju mnogo kraće vrijeme poluraspada od fisije.
Kako bi energija nuklearne fuzije mogla napajati svjetla u našim domovima?

Postoje dva glavna načina za stvaranje nuklearne fuzije, a oba imaju isti rezultat. Spajanjem dva atoma stvara se ogromna količina topline, koja je ključna za proizvodnju energije. Ta se toplina može koristiti za zagrijavanje vode, stvaranje pare i okretanje turbina za proizvodnju energije – slično kao što nuklearna fisija stvara energiju.

Veliki izazov iskorištavanja fuzijske energije je održati je dovoljno dugo da može napajati električne mreže i sustave grijanja diljem svijeta. Uspješan američki iskorak velika je stvar, ali još uvijek je u daleko manjem opsegu od onoga što je potrebno za proizvodnju dovoljno energije za rad jedne elektrane, a kamoli desetke tisuća elektrana.

“Radi se o tome koliko je energije potrebno za kuhanje 10 lonaca s vode. Da bismo to pretvorili u elektranu, moramo ostvariti veći dobitak u energiji, treba nam znatno više”, rekao je Jeremy Chittenden, suvoditelj Centra za studije inercijske fuzije na Imperial Collegeu u Londonu.

Zašto je važna ova vijest o fuzijskoj reakciji koja rezultira energetskim dobitkom?

Ovo je prvi put da su znanstvenici uspješno proveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala neto povećanjem energije, umjesto da propadne kao u dosadašnjim eksperimentima.

Iako postoji još mnogo koraka dok ovo ne postane komercijalno održivo, bitno je da znanstvenici pokažu kako mogu stvoriti više energije nego na početku eksperimenta. U suprotnom, nema puno smisla da se ovo razvija.

“Ovo je vrlo važno iz energetske perspektive, jer fuzija ne može biti izvor energije ako ne izvlačimo više energije nego što ulažemo. Prijašnja otkrića bila su važna, ali to nije isto što i stvaranje energije koja bi se jednog dana mogla koristiti u većem opsegu”, rekao je Friedmann za CNN.

Gdje se odvija fuzija?

Nekoliko fuzijskih projekata provodi se u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Francuska je dom Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora na kojem surađuje 35 zemalja, među kojima su glavne članice Kina, SAD, Europska unija, Rusija, Indija, Japan i Južna Koreja.

U SAD-u se velik dio posla odvija u National Ignition Facilityju u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji, u zgradi veličine tri nogometna igrališta.

Projekt National Ignition Facility stvara energiju iz nuklearne fuzije onim što je poznato kao termonuklearna inercijalna fuzija. U praksi, američki znanstvenici ispaljuju kuglice koje sadrže vodikovo gorivo u gotovo 200 lasera, stvarajući niz iznimno brzih, ponovljenih eksplozija brzinom od 50 puta u sekundi. Energija prikupljena od neutrona i alfa čestica izdvaja se kao toplina.

U Velikoj Britaniji i projektu ITER u Francuskoj znanstvenici rade s ogromnim strojevima u obliku krafne opremljenim ogromnim magnetima koji se nazivaju tokamak, kako bi pokušali generirati isti rezultat. Nakon što se gorivo stavi u tokamak njegovi magneti se uključe i temperature unutar njega se eksponencijalno podižu kako bi se stvorila plazma.

Plazma mora doseći najmanje 150 milijuna stupnjeva Celzijusa, 10 puta toplije od jezgre Sunca. Neutroni zatim izlaze iz plazme, udarajući u “pokrivač” na stijenkama tokamaka i prenose svoju kinetičku energiju kao toplinu.

Koji su sljedeći koraci?

Znanstvenici i stručnjaci sada moraju otkriti kako proizvesti mnogo više energije iz nuklearne fuzije na mnogo većoj razini. Istodobno moraju smisliti kako eventualno smanjiti troškove nuklearne fuzije da bi se mogla koristiti u komercijalne svrhe.
“U ovom trenutku trošimo ogromnu količinu vremena i novca za svaki eksperiment. Moramo znatno smanjiti troškove”, rekao je Chittenden.

Znanstvenici također trebaju prikupiti energiju proizvedenu fuzijom i prenijeti je u električnu mrežu kao električnu energiju. Trebat će godine, a možda i desetljeća, prije nego što fuzija bude u stanju stvarati neograničene količine čiste energije, a znanstvenici su u utrci s vremenom u borbi protiv klimatskih promjena, piše Index.

“Ovo neće značajnije pridonijeti smanjenju klimatskih promjena u sljedećih 20-30 godina. Ovo je razlika između paljenja šibice i izgradnje plinske turbine”, rekao je Friedmann.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta

Objavljeno

-

By

Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.

Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić. 

Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.

Nastavi čitati

Tech

FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas 

Objavljeno

-

By

U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.

U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.

Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.

Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.

– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.

Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.

– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.

Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.

Nastavi čitati

Tech

FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota! 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.

Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.

O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…

– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.

Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.

– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu