Proslava jubileja 25 godina od dolaska Janjevaca iz Janjeva u Kistanje (1997.-2022.) završena je svečanim koncelebriranim misnim slavljem na blagdan sv. Nikole biskupa u utorak, 6. prosinca koje je u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Kistanjama predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Prve janjevačke obitelji došle su iz rodnog Janjeva na Kosovu u Kistanje u zadarskom zaleđu u subotu prije Cvjetnice, 22. ožujka 1997. godine. Bilo je to  duhovno i egzistencijalno simbolično i providonosan čin, da uoči proslave Cvjetnice, kada Crkva slavi svečani ulazak Isusa Krista u Jeruzalem, Janjevci ulaze u ‘svoj Jeruzalem’, u svoj novi dom, Kistanje. Nakon križa nesigurnosti i pritisaka koji su ih prisilili na odlazak s Kosova, dolaze u svoju hrvatsku domovinu koju su njihovi preci bili napustili prije sedam stoljeća.

Svečanosti tijekom cijele 2022. godine u Kistanjama bile su u znaku spomena i zahvale Bogu za podizanje i izgradnju novih domova i života u Kistanjama, kada su se Janjevci, najstarija hrvatska dijaspora, na osobit način prisjećali svoga dolaska; u zahvalnosti sv. Nikoli, zaštitniku Janjevca kojemu se oni osobito utječu a koji je i zaštitnik putnika, iskustvo koje su Janjevci u svojoj povijesti više puta doživljavali.

„Sv. Nikola je s vama ne samo preko njegovog kipa u vašoj župnoj crkvi sv. Nikole, nego i preko vaše duge povijesti tijekom koje ste častili sv. Nikolu u svom rodnom Janjevu i u Kistanjama za koje volite reći da su vaše novo Janjevo.   Sv. Nikola je oličenje dobrog pastira, kako smo slušali iz navještenog Evanđelja i Petrove poslanice. Sv. Nikola je pastir koji je bio spreman dati svoj život za ovce svoje, pastir koji osluškuje potrebe svoga stada, pastir koji razumije i koji je blizu. To možemo reći za njega, a i vi sami to ste iskusili i možete potvrditi da je tako“ rekao je nadbiskup Puljić u obraćanju Janjevcima.

Pojasnivši grčko značenje imena Nikola koje se sastoji od riječi nike,što na grčkom znači pobjeda i laos, što znači narod, nadbiskup je rekao da bi se za ime Nikola moglo reći da znači „član nepobjedivog naroda“.

„Znači da je to potomak pobjedničkog naroda, naroda koji pobjeđuje, koji pobjeđuje i sebe, zlo u sebi. Pobjednik! Biti pobjednik je nešto lijepo. Natjecanje u dobru, u raznim aktivnostima, to čovjeka čini većim“ rekao je mons. Puljić.

Sv. Nikola je „dragi zimski, predbožićni i obiteljski svetac kojega s posebnim uz­buđenjem i radoznalošću očekuju i vole djeca, jer ih dari­va i nagrađuje“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da ga svojim svecem i zaštitnikom smatraju djeca i hodočasnici, trgovci i ljekarnici, ribari i mornari, sudci i odvjetnici.

„Sv. Nikola vodio je brigu o duhovnom i materijalnom dobru svojih vjernika. U više navrata isprosio je prestanak suše, smirivanje valova i protjerivanje zlih duhova, liječio je bolesnu djecu. Njegovo čašćenje, još od Srednjeg vijeka, postalo je dijelom pučke pobožnosti koja je stigla i do naših krajeva“ rekao je mons. Puljić.

Nikola je živio u 4. st., a umro je 324. godine u visokoj starosti. „Bio je biskup u gradu Miri, u današnjoj Turskoj. Postao je biskupom Mire u vrijeme progona kršćana koje su provodili rimski carevi, pa je biskup morao biti ne samo pobožan i dobar, već i hrabar čovjek. A Nikola je bio hrabar“ naglasio je mons. Puljić.

„Isticao se dobrotom prema bližnjemu, a strogoćom pre­ma sebi. Od početka je štovan na Istoku i na Zapadu. Šest stoljeća poslije njegove smrti, 1087., njegove relikvije donesene su u ta­lijanski grad Bari, gdje ga i sada osobito štuju“ podsjetio je mons. Puljić.

Svoju velikodušnost pokazao je i kada je nakon smrti svojih roditelja siromasima razdijelio svoje veliko nasljeđe te se posvetio svećeničkoj službi. Prema predaji, kao biskup doznao je da je neki plemić osiromašio, a imao je tri kćeri za udaju. Nije mogao kćerima osigurati miraz, pa je sv. Nikola potajice pomagao tu obitelj zlatnicima te je čovjek mogao dati miraz za udaju svojih kćeri.

„Nikola nije htio da se za to sazna, rekao je tom čovjeku da o tome ne govori svima. Dakle, činiti dobro, ali ne da se o tome priča ‘na velika zvona’, nego neka ne zna ljevica što čini desnica“ potaknuo je mons. Puljić.

Za vrijeme hodočašća sv. Nikole u Svetu zemlju, pod olujnom prijetnjom potonuća lađe, Nikola je s vjerom zaprijetio valovima i oluji neka utihnu. Postao je i zaštitnik mornara i putnika čije su slike u lukama diljem svijeta.

Nadbiskup je pojasnio i značaj crkvenog vremena, došašća, kada se slavi blagdan sv. Nikole. U pripremi za Božić, čitanja ovih dana potiču nas i pozivaju da pripravu učinimo na pravi način, rekao je mons. Puljić.

„U pripremi za Božić mislimo uglavnom na materijalno. Važno je i to, ali najvažnija je duhovna priprava. To znači, pomiri se s Bogom, s članom obitelji, sa susjedom. Pomiriti se najbolja je priprava da Bog dođe“ istaknuo je nadbiskup.

Značenje duhovne priprave pojasnio je tumačeći i Božju riječ po proroku Izaiji koji govori Gospodin dolazi.

U tom kontekstu, Izaija upotrebljava četiri slike iz prirode: svaka dolina nek’ se povisi, svaka gora i brežuljak neka se spusti, što je krivudavo neka se izravna, što je hrapavo neka se izgladi!

Pojašnjavajući Izaijinu želju Svaka dolina nek’ se povisi, nadbiskup je rekao kako nam je teško kada na cesti naiđemo na udubine, rupe. Volimo da je cesta ravna.  

„Doline u Izaijinom smislu znače: ako sumnjate, ako vas je uhvatio pesimizam,  tuga, žalost, trgni se. Gospodin dolazi da te oslobodi te tuge, ispuni nadom i vjerom u Boga koji sve drži i sve vodi.

Izaija kaže Svaka gora i brežuljak neka se spusti. Brdo bi bila oholost. Po našoj prirodi mi smo skloni misliti na sebe, ne vidimo druge. Dapače, druge omalovažavamo, gledamo s visoka. To se Gospodinu ne sviđa, ne može doći gdje oholost vlada. Smanjimo oholost, budimo ponizni, to se Gospodinu sviđa. Snizite brežuljke oholosti, neka se spuste“ potaknuo je mons. Puljić.

Glede Izaijinog Što je krivudavo neka se izravna nadbiskup je rekao kako smo po baštini istočnog grijeha skloni krivudati u našim slabostima. „Teško je voziti kad je krivudava cesta, moraš smanjiti brzinu. Bog voli putove usmjerene prema njemu, to je najbolja priprava za Božić“ istaknuo je mons. Puljić.  

Izaijino Što je hrapavo neka se izgladi nadbiskup je usporedio s našim hrapavim odnosima u obitelji, susjedstvu, među mjestima, narodima, nezdravim odnosima jednih prema drugima.

„Poštuj bližnjega i drugačijega, po kulturi, rasi… Sve moramo voljeti. Ako to ne činimo, stvaramo hrapavo područje. Ti hrapavi tereni trebaju se izgladiti. To  je najbolji način kako se pripravljamo za Božić“ potaknuo je mons. Puljić.

Istaknuvši da je sv. Nikola popularan svetac na Istoku i na Zapadu, štuju ga katolici i pravoslavci, Istok i Zapad, Stari i Novi svijet, nadbiskup je rekao da se Nikola raduje kada se kršćani razumiju i poštuju.

Opisao je osobnost sv. Nikole i temeljem imaginarnog razgovora između jednog teologa i sv. Nikole.

Na pitanje kome sv. Nikola pripada; je li ostao biskup u Miri, na obali Egejskoga mora u Maloj Aziji na Istoku gdje je vršio biskupsku službu ili se preselio na Zapad, u Italiju u Bari, sv. Nikola kaže kako je za života najviše bio u Miri, na Istoku, ali poslije smrti, od kraja 10. st., prenijeli su ga na Zapad, u Bari.

„Tako sam po rođenju istočnjak, a po štovanju istočnjak i zapadnjak. U moje doba nije bilo diobe na istočne i zapadne kršćane, na katolike i pravoslavce. Bijaše jedna vjera, jedna ljubav, jedno srce i jedna duša“ kaže sv. Nikola u razmatrajućem razgovoru jednom teologu.

Glede brojnih čudesa koja je učinio: oslobodio je tri vojnika, spasio mornare, očuvao zemlju od nevremena, pomagao putnicima, uskrisio tri klerika, sv. Nikola kaže: „’Poznato vam je da Bog čini čudesa, nitko drugi’. To je Božje djelo. Nikola je ponizan, ništa ne pripisuje sebi. Ako je učinio nešto dobro, to je Božje djelo učinjeno preko njega“ rekao je mons. Puljić.

Sv. Nikoli posvećene su brojne crkve diljem Europe i svijeta. Samo u Rimu ima 85 crkava, kapelica i samostana. Uz to, zaštitnik je pravoslavne Grčke i Rusije. Molbe za pomoć i savjet stižu mu sa svih strana.

Na tu činjenicu, „sv. Nikola kaže da ne gleda odakle mu dolaze molbe, jesu li iz katoličke ili pravoslavne sredine; jesu li pisane ćirilicom, latinicom, grčkim ili arapskim. Najvažnije je da su stigle s pouzdanjem i ljubavlju. To preporuča Svemogućemu, a on radi što on smatra da je za njih najbolje.

Tko se obraća s pouzdanjem, može se nadati uslišanju. Sv. Nikola dopratio je i vas iz Janjeva. Prati vas i u Kistanjama i pratit će vas dok god se njega spominjete. Neka i dalje čini čudesa putnicima i mornarima, obiteljima i siromasima. Ne umara se pomagati svim osobama i narodima, na Istoku i na Zapadu. Nikola je već za vrijeme svoga života i poslije smrti, kao biskup Myre postao vrlo čašćen svetac na Istoku i na Zapadu“ poručio je nadbiskup Puljić.

Na misi je sudjelovao i protojerej Bojan Savić, pravoslavni paroh iz Benkovca. Nadbiskup je izrazio zadovoljstvo što je prisutan. Za vrijeme mise, mons. Puljić je posredstvom župnika Ivana Perkovića pozvao paroha Savića da dođe do oltara kada mu je nadbiskup Puljić pružio mir kod liturgijske geste i poziva da pružimo znak mira jedni drugima. 

Proslava jubilarne godine 25 godina od dolaska Janjevaca u Kistanje

Prije proslave župnog blagdana, u Kistanjama je trodnevnu duhovnu obnovu predvodio don Josip Radić i zajednica Omnia Deo.

Ususret blagdanu, u nedjelju 4. prosinca u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama održana je svečana Akademija tijekom koje su se Janjevci prisjetili svoje bogate sedamstoljetne povijesti i zaštite koju su doživjeli po zagovoru sv. Nikole, uvijek u povjerenju Bogu i otvoreni životu. Janjevačke obitelji su brojne djecom i iz njih potječu mnoga duhovna zvanja.

Akademiju su riječju i pjesmom vodili književnik Ante Nadomir Tadić Šutra i kistanjski župni zbor sv. Cecilije pod vodstvom s. Blaženke Delonga.

Za vrijeme Akademije, kistanjski župnik don Ivan Perković prigodne darove uručio je prvom kršteniku u župi Kistanje prije 25 godina, to je Marin Matić. Zatim, prvom vjenčanom paru u Kistanjama po dolasku Janjevaca, a to su Ljiljana i Božidar Palić te don Gašparu Dodiću, prvom župniku u Kistanjama po dolasku Janjevaca u Zadarsku nadbiskupiju.

Proslava jubilarne godine dolaska u Kistanje počela je 9. svibnja 2022. slavljem blagdana prijenosa moći sv. Nikole i 15. obljetnice posvete nove župne crkve Sv. Nikole u župi Prikazanja BDM u Kistanjama koje je predvodio gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

Zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić 23. listopada krstio je šesto i sedmo dijete iz janjevačkih obitelji Petra i Kristine Golomejić te Antona i Lidije Đurić.

U Kistanjama je ove godine prvi put održano i đakonsko ređenje, 5. studenoga koje je predvodio koadjutor Zgrablić. Uz Mladena Protića, za đakona je zaređen i Mario Karadakić, sadašnji tajnik nadbiskupa Puljića koji je rodom Janjevac iz Kistanja.

U znaku proslave jubileja u Kistanjama bio je i spomen bl. Serafina Glasnovića Kodića, janjevačkog mučenika čija se velika slika nalazi u kistanjskoj župnoj crkvi i čijem se zagovoru Janjevci utječu, zatim proslava blagdana Gospe od Zdravlja kojoj se osobito utječu jer je prva župna crkva u Kistanjama posvećena Prikazanju BDM.

Ove jubilarne godine proslavljeno je i deset godina od osnutka Marijanske vinkovske mladeži (MVM) u Kistanjama koji su bili prva župna zajednica mladih u Hrvatskoj posvećena toj karizmi. MVM je zajednica posvećena sv. Katarini Laboure kojoj je Marija savjetovala da se osnuje zajednica mladih koja bi svjedočila duh sv. Vinka u brizi za siromahe, po geslu “Po Mariji k Isusu”.

Zajednica je prisutna u 66 zemalja i ima više od sto tisuća članova. Središte Međunarodnog društva MVM-a je kapela Čudotvorne medaljice u Parizu (Rue du Bac), mjestu Marijina ukazanja Laboure kojoj je za prvog ukazanja 18. srpnja 1830. Gospa rekla: “Želim da se osnuje udruženje mladeži na koje ću izliti mnoge milosti”.

Naime, u Kistanjama veliki trag svojim marljivim djelovanjem ostavljaju sestre milosrdnice koje tu djeluju, čija je prisutnost karizme utjecala i na zvanje mladih redovnica milosrdnica iz župe Kistanje.   

Ines Grbić