Connect with us

Hrvatska

CRO Demoskop: HDZ najpopularnija stranka, Milanović najpozitivniji političar

Objavljeno

-

Izvor: RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Hrvatska je ušla u osminu finala Svjetskog prvenstva, no možemo li reći da je nogomet vratio optimizam u Hrvatsku? Moglo bi se reći da jest, a Svjetsko je prvenstvo (22,4 posto) uz inflaciju (24,8 posto) bilo najkomentiranija tema, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja CRO Demoskop o preferencijama stranaka, političara i političkih tema.

Što se pak preferencija stranaka tiče HDZ se nakon dva mjeseca pada oporavio. Ovaj mjesec rastu dva postotna poena u odnosu na prošli (24,7 posto) i sada ih podržava gotovo 27 posto (26,9 posto) građana. Drugo mjesto i dalje drži SDP, ali padaju u odnosu na studeni kada im je podršku pružalo 16,5 posto građana, a sada su na 15,4 posto potpore. Na trećem mjestu platforma Možemo! bilježi manji rast jer u studenom ih je podržavalo 10 posto građana, a u prosincu 10,2 posto.

I dok su oni na oko 10 posto posljednjih mjeseci – Most bira i dalje oko 9 posto građana (studeni 9,5 posto). Domovinski pokret na petom je mjestu (5,9 posto) – uz pad podrške u prosincu (studeni 6,1 posto) .

U skupini stranaka iznad 1 posto su Centar (prosinac 2,9 posto – studeni 2,2 posto), Radnička fronta (prosinac 1,9 posto – studeni 1,2 posto), Socijaldemokrati (prosinac 1,5 posto – studeni 1,3 posto), Fokus (prosinac 1,3 posto – studeni 1,4 posto), HSS (prosinac 1,2 posto – studeni 1,3 posto), IDS (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto) i Ključ Hrvatske, odnosno Živi zid (prosinac 1,1 posto – studeni 0,9 posto). Ostali su ispod jedan posto! Neodlučnih je manje nego prošli mjesec – njih 15 posto (15,4 posto)!

Pozitivci

Iako je predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji političar – sve je više onih koji ne odobravaju njegove poteze. Potpora mu se topi – s 18 posto prošlog mjeseca, na 16 posto (15,8 posto) ovog! A u odnosu na isto vrijeme lani – to je pad od čak četiri posto!

Na drugom mjestu je premijer Plenković – pozitivnim ga vidi 15 posto građana (14,9 posto), ili jedan postotni poen manje nego prošli mjesec (15,9 posto). Zagrebački gradonačelnik drži treće mjesto (prosinac 4,2 posto – studeni 4,2 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara kojem raste popularnost (prosinac 3,5 posto – studeni 1,9 posto). Sandra Benčić je na petom mjestu s 2,3 posto (studeni 1,5 posto). Svi ostali s ove ljestvice ispod su 2 posto. Iako je i ovaj mjesec grmio Grmoja njega birači nisu spomenuli kao pozitivca. Nitko je i dalje najpopularniji političar (25,7 posto), ali to više i nije neka novost u Hrvatskoj!

Negativci

Nije neka novost ni poredak na listi najnegativnijih političara – njome vlada državni vrh. Premijer na čelu (prosinac 28,6 posto – studeni 29,1 posto). Slijedi ga predsjednik (prosinac 13,9 posto – studeni 15,2 posto), pa dugo nitko – do jednog od glasnijih zastupnika. A to je Hrvoje Zekanović (prosinac 3,5 posto – studeni 3,3 posto). Četvrti na listi negativaca je šef Sabora (prosinac 2,9 posto – studeni 3,2 posto). A u top pet negativaca ulazi i Milorad Pupovac (prosinac 2,1 posto – studeni 2,0 posto).

Dalje slijede ministri obrane (prosinac 1,9 posto – studeni 1,5 posto) i vanjskih poslova (prosinac 1,6 posto – studeni 0,5 posto), a nepopularnu listu TOP 10 političara zatvaraju Peđa Grbin (prosinac 1,2 posto – studeni 1,0 posto), Ivan Penava (prosinac 1,2 posto – studeni 0,6 posto) i evo vratila se i bivša ministrica koja je prošlu godinu dočekala u pritvoru – Gabrijela Žalac (prosinac 1,1 posto – studeni 0,2 posto). Da su svi političari negativci mišljenje je 15 posto (15,1 posto) ispitanika!

Dobar za predsjednika, Vladi i Saboru tek dovoljan

S kojim ocjenama državni vrh ide na zimske praznike? Trojka (2,78) za predsjednika Republike već je ustaljena ocjena, ali prosjek mu pada. Za razliku od Vlade koja puževim koracima skuplja ocjene, ali i dalje – za kraj 2022., samo dvojka (2,27). Baš kao I Saboru koji se s ovog prosjeka ne miče (2,14).

Pesimizam prevladava

Pomaka ipak ima, malih ali ohrabrujućih pa je u studenom 75 posto (75,7 posto) građana mislilo da idemo u lošem smjeru, a sada to misli 73 posto. Ipak, i dalje je to velika većina!

Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 30. studenog do 3. prosinca 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu