Connect with us

magazin

SVJETSKI KULINARSKI KUP Mladi kuhar Klaudio Mrkić s Hrvatskom kulinarskom reprezentacijom u Luksemburgu

Objavljeno

-

Nacionalna kulinarska reprezentacija po prvi puta je oformljena 2006. godine te je od tada prisustvovala na svim najprestižnijim svjetskim kuharskim natjecanjima. Članovi reprezentacije su svake dvije godine sudionici Svjetskog kulinarskog kupa i Kulinarske olimpijade te individualnih natjecanja poput Bocuse d’Or-a i Global Chefs Challenge-a a među njima se nalazi i mladi kuhar iz Sikova Klaudio Mrkić (25) kojemu je ovo već drugo svjetsko kulinarsko prvenstvo.

Znanja koja sudionici tim iskustvima prikupe, neophodna su za njihov daljnji razvoj, a nakon natjecanja novostečena znanja prenosu se kolegama u sklopu radionica te kroz ostale aktivnosti Saveza. Jedan od osnovnih ciljeva Hrvatskog kuharskog saveza je promocija kuharske i slastičarske struke te hrvatskog kulinarstva kako u zemlji tako i na međunarodnoj sceni. I upravo u tom ozračju realiziraju se gotovo svi projekti HKS-a, pa tako i Svjetski kulinarski kup u Luksemburg.

U želji da se hrvatsko kulinarstvo predstavi u najboljem mogućem svijetlu, pripreme za natjecanje započete su početkom ove godine. Jela koje su hrvatski predstavnici osmislili i kreirali, testirani su u nekoliko navrata te su u hotelu Antunović u Zagrebu predstavljani javnosti. Uoči predstavljanja, jela su komentirali i članovi Sekcije ocjenjivača HKS-a koji su reprezentativcima dali posljednje upute za završne korekcije prije odlaska u Luksemburg na Svjetsi kulinarski kup (26. do 30. Studeni), gdje jela ocjenjuju najugledniji svjetski kuhari.

Hrvatsku kulinarsku reprezentaciju čine četiri kuhara, jedan slastičar i tri pomoćnika te na natjecanju  ima zadatak pripremiti hladni stol koji se sastoji od:

4 različita finger food-a

Svečana hladna plata

3 različita predjela

Svečeni menu od 5 slijedova

4 različita deserta

4 različita petit four-a

Članovi Hrvatske kuharske reprezentacije:

Izbornik reprezentacije:     Marinko Jurešić,        Stella Maris, Plavalaguna d.d., Umag

Pomoćnici izborniku:          Ivan Đukić,                Restoran Lipov hlad, Osijek

Zlatko Novak,            Restoran Bedem, Varaždin

Nikolina Lončar,        Hotel Zlatan, Koprivnica

Članovi tima:

Ivan Ergović, slastičar, kapetan         Valamar Marea Suites, Valamar Riviera d.d., Poreč

Tomislav Greganić,                           Hotel Westin, Zagreb
Klaudio Mrkić,                                  Turisthotel d.d., Zaton

Karlo Štorga,                                     Restoran Bedem, Varaždin

Ivan Divković,                                   Biološki edukacijski centar Virovi, Otok

Pomoćnici:
Patrik Prnjak                                      Restoran Atrium, Histring d.o.o., Pula
Antonio Tot,                                      Hotel Lug, Baranja
Mark Kranjčević,                               Imperial park hotel, Vodice

O Svjetskom kulinarskom kupu:

Svjetski kulinarski kup najveće je kulinarsko natjecanje na svijetu koje se održava u sklopu EXPOGAST sajma u Luksemburgu već preko 40 godina. Ove godine od 26. do 30. studenog, Luksemburg je ponovo postao mjesto susreta za preko 3000 kuhara i slastičara iz svih krajeva svijeta. Sajam kao i kulinarska natjecanja posjeti preko 50000 posjetitelja, a natjecatelji imaju priliku prepustiti se mašti i kreaciji koju možda ne mogu izraziti kroz svoj svakodnevni posao. Svjetski kulinarski kup jedna je od najboljih platformi za predstavljanje kuhara i slastičara te njihovih vještina i znanja, a kroz te dane imaju priliku upoznati se sa posljednjim novitetima u gastro industriji i najnovijim kuharskim i slastičarskim tehnikama.

Cilj Svjetskog kulinarskog kupa je prvenstveno promocija kulinarstva i kuharske i slastičarske struke. Njime se želi skrenuti pažnja na kulinarsku profesiju i važnost nacionalnih kuharskih saveza. Održavanjem takvim natjecanja potiče se konkurentnost kuhara i slastičara te razvoj svjetskog kulinarstva. Idealno je mjesto za edukaciju kuhara i slastičara, prezentaciju noviteta u svijetu kulinarstva, razmjenu ideja i iskustva koje naši reprezentativci šire ostatkom godine, a posebice na radionicama Hrvatske kulinarske akademije.

Više o natjecanju možete pronaći na: http://vatel.lu/

Izvor: BnM portal

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

-

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

-

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

-

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu