ZADAR / ŽUPANIJA
SVEČANI GOVOR ZA DAN GRADA Gradonačelnik Dukić: “Imamo na što biti ponosni. Živimo bolje nego ijedna generacija koja je živjela na ovim prostorima!”
U nastavku donosimo govor gradonačelnika Branka Dukića u povodu Dana grada Zadra:
“Postoji jedna, jako mi draga pjesma autora Slavka Mikolčevića u kojoj je to jučer lijepo opisano: ‘Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad. Kamen do kamena, ulice povijesne, a tako tijesne za naša ramena…’
Opisuje Zadar u teškim ratnim vremenima nakon Drugog svjetskog rata, a isti citat vrijedi i za vrijeme nakon Domovinskog rata.
Što god bilo i tko god bio za ovaj grad vrijedi jedno „’samo da je mira i grad Zadar će rasti i biti ono što oduvijek je bio – središte Mediterana’.
Nismo se vidjeli dvije godine i moram priznati da sam sretan što smo danas tu prije svega da bi naši nagrađeni, najbolji među nama, ove godine dobili priznanja i pljesak kakav zaslužuju.
Drago mi je što ponovno možemo ugostiti sve prijatelje Zadra, na poseban način i brojne kolege gradonačelnike kojima smo domaćini ovih dana.
Moram se vratiti na naše nagrađene. Ti ljudi danas primaju nagrade, naša najveća priznanja, a siguran sam da nitko od njih nije imao ni u primisli nagradu grada kad su krenuli poučavati, učiti, trenirati, volontirati ili samo činiti dobro.
Znam da moji suborci nisu išli braniti Zadar jer su očekivali povlastice. Znam da kolege iz raznih udruga nisu krenuli volontirati da bi dobili nagrade. Zadar je prepun motiviranih i iznimno talentiranih ljudi, ali svake godine izdvojimo vas nekoliko pojedinaca i organizacija koji se razlikujete po tome što ste ostavili poseban utjecaj na naš grad i naše sugrađane. To vas izdvaja neovisno jeste li snimili film o Zadru, okupljali i svojim radom obogaćivali naše mlade ili brinuli o potrebnima.
Pomagali ste, inspirirali, mijenjali nas kao društvo na bolje i zato molim sve okupljene dajmo im na početku pljesak kakav zaslužuju.
Moji prethodnici, od neovisnosti pa do danas, dali su svoj doprinos da Zadar nakon rata potpuno promijeni svoju budućnost. Projektima i mjerljivim rezultatima prestigli smo gotovo sve u okruženju i omogućili našoj djeci perspektivu kakvu mi stariji nismo imali.
Ne pada mi najbolje to što sebe moram svrstati među starije. Na meni, mojim suradnicima i svima vama, je slijediti taj put, ne usporavati ritam i čuvati dostojanstvo i sigurnost svakog sugrađanina.
Statistike govore u prilog tome: kroz proteklih par kriznih godina u Zadru kontinuirano raste broj zaposlenih. Zadarsko gospodarstvo već prošle godine bilježilo je neke od najuspješnijih bilanci u suvremenoj povijesti. Raste i broj učenika, studenata, baš kao i broj novodoseljenih osoba i obitelji u naš grad.
Kao što sam rekao, nismo bili zajedno u ovoj prigodi pune dvije godine i koliko god svaki dan na našoj lokalnoj političkoj sceni čujemo grintanja, nismo mirovali. U tih tridesetak mjeseci Zadar je veći za dva vrtića, za dvije osnovne škole, studentski dom i restoran, Centar Mocire, Centar za mlade, muzej, plaže. Samo kroz dvije godine, ali zapravo kroz kontinuitet rada naša djeca su dobila toliko toga što mi, nismo mogli ni sanjati.
Zadar je veći za kilometre novih uređenih gradskih prometnica, kilometre vodovodne i kanalizacijske mreže, odvodnje, novih dječjih i sportskih igrališta, zelenih površina i uređenog i slobodnog obalnog pojasa. Uređuje se Riva, gradi infrastruktura novoj gospodarskoj zoni i dovršava novi poduzetnički inkubator. Uređuje se Muzej podmorske arheologije, novi sveučilišni prostori. Uspostavlja se novi sustav prikupljanja otpada s novim centrom za gospodarenje otpadom, digitalizira sustav javnog prijevoza i prometnica…
Uz sve to, vodili smo brigu o potrebitima, širili programe socijalne pomoći, ulagali u bolnicu. Brinuli smo i o obrtnicima i poduzetnicima koji su teško podnosili teret Covid krize. Kome pravo, kome krivo, ali ja kao gradonačelnik želim naglasiti da smo u svemu ovome imali nikad veću pomoć Vlade Republike Hrvatske koja je pratila naš razvoj i pronašla nikad bogatiji i održiv sustav potpora i pomoći u vremenima koja su bila sve samo ne laka. Hvala dragom prijatelju, ministru Ivanu Malenici, koji je ovih dana i danas u ime Vlade s nama u Zadru.
Imamo na što bit ponosni. Živimo bolje nego iti jedna generacija koja je živjela na ovim prostorima, a istovremeno grintanje, nezadovoljstvo, destrukcija pojedinaca su nikad veći, ali i to je dio Zadra danas.
Pet i po godina sam tu. Nikad nisam sanjao o tome da ću biti gradonačelnik. Nisam studirao za to, nisam išao u rat da bih danas držao govor. Nisam djelovao kroz humanitarne udruge zbog pozicije, nisam se čak ni stranački aktivirao zbog toga, ali tu sam i trudim se najbolje što mogu. Znam da mnogi misle da bih mogao bolje, moji ukućani bi se također složili s tim jer uvijek može bolje.
Zahvaljujem se ovom prilikom mojim suradnicima koji prethodnih mjeseci nerijetko trpe razne ispade i osobne napade. Želim im reći da sam ponosan na njih i da su oni ti koji također ponosno mogu proći kroz grad i vidjeti što smo zajedno postigli.
Imamo viziju kako dalje: gledamo prema novim stanovima i obiteljskim kućama za mlade, prema novim vrtićima, školama, garažama, novim urbanim parkovima i javnim perivojima, još važnije točno znamo kako i s kojim sredstvima realizirati našu viziju. Na žalost po prvi put u novijoj povijesti da vozimo s podignutom ručnom kočnicom. Trenutno nam i ne ide baš realizacija budućih planova kroz gradsko vijeće, ali plivamo kako možemo. Ne upirem na današnji dan prstom ni u koga. Ne tražim krivca. Otvoren sam mijenjati se, koliko to stariji čovjek kao ja uopće može, ali vjerujem da će se suradnja zadarskih političkih opcija popraviti jer odgovor kakav će Zadar biti sutra, u ovakvim okolnostima nije moguće dati bez svih vas.
Kao što znate, a i redovito vidite, nisam veliki govornik, ali učili su me da je kraj govora važan. Namjerno sam za kraj ostavio zahvalu Predsjedniku gospodinu Zoranu Milanoviću. Rado se odaziva i svaki put kad je u našem gradu biranim riječima i s poštovanjem govori o našim postignućima zato mu imam potrebu zahvaliti što o Zadru i Zadranima govori na takav način.
Blagdan svetog Krševana prilika je da još jednom u sebi probudimo ponos što pripadamo Zadru, da se podsjetimo da smo tu radi Zadra.
Podsjetimo se zašto volimo svoj grad, što je sve u nama i s nama zadarsko i nek nam to, a ne ego i osobna neslaganja budu pred očima barem dok predstavljamo naše sugrađane.
Dragi laureati, nadam se da ćemo biti poput vas. Ne možemo biti ponosniji, ne možemo biti sretniji što vas imamo i za vas sam siguran da ćete i dalje naš grad i naše društvo činiti boljim.
Hvala svima koji su danas s nama i prepoznaju jedan dio sebe u hrvatskom Zadru.”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





