Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEČANI GOVOR ZA DAN GRADA Gradonačelnik Dukić: “Imamo na što biti ponosni. Živimo bolje nego ijedna generacija koja je živjela na ovim prostorima!”

Objavljeno

-

U nastavku donosimo govor gradonačelnika Branka Dukića u povodu Dana grada Zadra:

“Postoji jedna, jako mi draga pjesma autora Slavka Mikolčevića u kojoj je to jučer lijepo opisano: ‘Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad. Kamen do kamena, ulice povijesne, a tako tijesne za naša ramena…’

Opisuje Zadar u teškim ratnim vremenima nakon Drugog svjetskog rata, a isti citat vrijedi i za vrijeme nakon Domovinskog rata.

Što god bilo i tko god bio za ovaj grad vrijedi jedno „’samo da je mira i grad Zadar će rasti i biti ono što oduvijek je bio – središte Mediterana’.

Nismo se vidjeli dvije godine i moram priznati da sam sretan što smo danas tu prije svega da bi naši nagrađeni, najbolji među nama, ove godine dobili priznanja i pljesak kakav zaslužuju.

Drago mi je što ponovno možemo ugostiti sve prijatelje Zadra, na poseban način i brojne kolege gradonačelnike kojima smo domaćini ovih dana.

Moram se vratiti na naše nagrađene. Ti ljudi danas primaju nagrade, naša najveća priznanja, a siguran sam da nitko od njih nije imao ni u primisli nagradu grada kad su krenuli poučavati, učiti, trenirati, volontirati ili samo činiti dobro.

Znam da moji suborci nisu išli braniti Zadar jer su očekivali povlastice. Znam da kolege iz raznih udruga nisu krenuli volontirati da bi dobili nagrade. Zadar je prepun motiviranih i iznimno talentiranih ljudi, ali svake godine izdvojimo vas nekoliko pojedinaca i organizacija koji se razlikujete po tome što ste ostavili poseban utjecaj na naš grad i naše sugrađane. To vas izdvaja neovisno jeste li snimili film o Zadru, okupljali i svojim radom obogaćivali naše mlade ili brinuli o potrebnima.

Pomagali ste, inspirirali, mijenjali nas kao društvo na bolje i zato molim sve okupljene dajmo im na početku pljesak kakav zaslužuju.

Moji prethodnici, od neovisnosti pa do danas, dali su svoj doprinos da Zadar nakon rata potpuno promijeni svoju budućnost. Projektima i mjerljivim rezultatima prestigli smo gotovo sve u okruženju i omogućili našoj djeci perspektivu kakvu mi stariji nismo imali.

Ne pada mi najbolje to što sebe moram svrstati među starije. Na meni, mojim suradnicima i svima vama, je slijediti taj put, ne usporavati ritam i čuvati dostojanstvo i sigurnost svakog sugrađanina.

Statistike govore u prilog tome: kroz proteklih par kriznih godina u Zadru kontinuirano raste broj zaposlenih. Zadarsko gospodarstvo već prošle godine bilježilo je neke od najuspješnijih bilanci u suvremenoj povijesti. Raste i broj učenika, studenata, baš kao i broj novodoseljenih osoba i obitelji u naš grad.

Kao što sam rekao, nismo bili zajedno u ovoj prigodi pune dvije godine i koliko god svaki dan na našoj lokalnoj političkoj sceni čujemo grintanja, nismo mirovali. U tih tridesetak mjeseci Zadar je veći za dva vrtića, za dvije osnovne škole, studentski dom i restoran, Centar Mocire, Centar za mlade, muzej, plaže. Samo kroz dvije godine, ali zapravo kroz kontinuitet rada naša djeca su dobila toliko toga što mi, nismo mogli ni sanjati.

Zadar je veći za kilometre novih uređenih gradskih prometnica, kilometre vodovodne i kanalizacijske mreže, odvodnje, novih dječjih i sportskih igrališta, zelenih površina i uređenog i slobodnog obalnog pojasa. Uređuje se Riva, gradi infrastruktura novoj gospodarskoj zoni i dovršava novi poduzetnički inkubator. Uređuje se Muzej podmorske arheologije, novi sveučilišni prostori. Uspostavlja se novi sustav prikupljanja otpada s novim centrom za gospodarenje otpadom, digitalizira sustav javnog prijevoza i prometnica…

Uz sve to, vodili smo brigu o potrebitima, širili programe socijalne pomoći, ulagali u bolnicu. Brinuli smo i o obrtnicima i poduzetnicima koji su teško podnosili teret Covid krize. Kome pravo, kome krivo, ali ja kao gradonačelnik želim naglasiti da smo u svemu ovome imali nikad veću pomoć Vlade Republike Hrvatske koja je pratila naš razvoj i pronašla nikad bogatiji i održiv sustav potpora i pomoći u vremenima koja su bila sve samo ne laka. Hvala dragom prijatelju, ministru Ivanu Malenici, koji je ovih dana i danas u ime Vlade s nama u Zadru.

Imamo na što bit ponosni. Živimo bolje nego iti jedna generacija koja je živjela na ovim prostorima, a istovremeno grintanje, nezadovoljstvo, destrukcija pojedinaca su nikad veći, ali i to je dio Zadra danas.

Pet i po godina sam tu. Nikad nisam sanjao o tome da ću biti gradonačelnik. Nisam studirao za to, nisam išao u rat da bih danas držao govor. Nisam djelovao kroz humanitarne udruge zbog pozicije, nisam se čak ni stranački aktivirao zbog toga, ali tu sam i trudim se najbolje što mogu. Znam da mnogi misle da bih mogao bolje, moji ukućani bi se također složili s tim jer uvijek može bolje.

Zahvaljujem se ovom prilikom mojim suradnicima koji prethodnih mjeseci nerijetko trpe razne ispade i osobne napade. Želim im reći da sam ponosan na njih i da su oni ti koji također ponosno mogu proći kroz grad i vidjeti što smo zajedno postigli.

Imamo viziju kako dalje: gledamo prema novim stanovima i obiteljskim kućama za mlade, prema novim vrtićima, školama, garažama, novim urbanim parkovima i javnim perivojima, još važnije točno znamo kako i s kojim sredstvima realizirati našu viziju. Na žalost po prvi put u novijoj povijesti da vozimo s podignutom ručnom kočnicom. Trenutno nam i ne ide baš realizacija budućih planova kroz gradsko vijeće, ali plivamo kako možemo. Ne upirem na današnji dan prstom ni u koga. Ne tražim krivca. Otvoren sam mijenjati se, koliko to stariji čovjek kao ja uopće može, ali vjerujem da će se suradnja zadarskih političkih opcija popraviti jer odgovor kakav će Zadar biti sutra, u ovakvim okolnostima nije moguće dati bez svih vas.

Kao što znate, a i redovito vidite, nisam veliki govornik, ali učili su me da je kraj govora važan. Namjerno sam za kraj ostavio zahvalu Predsjedniku gospodinu Zoranu Milanoviću. Rado se odaziva i svaki put kad je u našem gradu biranim riječima i s poštovanjem govori o našim postignućima zato mu imam potrebu zahvaliti što o Zadru i Zadranima govori na takav način.

Blagdan svetog Krševana prilika je da još jednom u sebi probudimo ponos što pripadamo Zadru, da se podsjetimo da smo tu radi Zadra.

Podsjetimo se zašto volimo svoj grad, što je sve u nama i s nama zadarsko i nek nam to, a ne ego i osobna neslaganja budu pred očima barem dok predstavljamo naše sugrađane.

Dragi laureati, nadam se da ćemo biti poput vas. Ne možemo biti ponosniji, ne možemo biti sretniji što vas imamo i za vas sam siguran da ćete i dalje naš grad i naše društvo činiti boljim.

Hvala svima koji su danas s nama i prepoznaju jedan dio sebe u hrvatskom Zadru.”

 

ZADAR / ŽUPANIJA

BOLI VAS ZUB? Evo tko je dežuran ove nedjelje…

Objavljeno

-

By

Ove nedjelje, 4. prosinca 2022. godine u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti u pripravnosti je Stomatološka ordinacija Dr. Emerika Tičić De Los Santos.

Zahvati će se obavljati u ordinaciji dentalne medicine na adresi Medulićeva 1, Zadar u vremenu od 8 do 20 sati,  uz prethodni dogovor na  broj mobitela 0996403138.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KNEŽEVA PALAČA U srijedu ukrajinsko-hrvatska glazbena večer

Objavljeno

-

By

Volonterski centar Zadar u suradnji s Koncertnim uredom Zadar organizira Ukrajinsko- hrvatsku glazbenu večer 7. prosinca u 19 sati u Koncertnoj dvorani braće Bersa na 1. katu Kneževe palače, na adresi Poljana Šime Budinića 3. Ovaj je događaj nastao na inicijativu sudionika psihosocijalne grupe podrške koju Volonterski centar Zadar organizira jednom tjedno za izbjeglice iz Ukrajine, g. Tarasa Mogylevskyja, koji je želio zasvirati za svoje sunarodnjake, ali i Hrvate.

U programu će nastupiti glazbenici i mlade glazbene nade iz glazbenih škola iz Zadra i Ukrajine. Svrha ovog događaja je integracija izbjeglica iz Ukrajine u naše društvo, kao i predstavljanje njihove kulture našim sugrađanima.

Navedena aktivnost odvija se u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“, koji Udruga “MI” – Split provodi uz financijsku podršku UNHCR-a Hrvatska. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica i azilanata na lokalnoj razini sukladno važećim politikama i zakonodavnom okviru. Projektnim aktivnostima ističu se činjenice utemeljene na znanju i znanosti, promoviraju viši standardi za integracijske procese i facilitira suradnja među dionicima. Povećana razina svijesti omogućava pristup informacijama i jačanje veza između različitih sektora uključenih u proces integracije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) PREDSTAVLJENA KNJIGA PROF. DR. SC. SMILJANE ZRILIĆ Djeca s poteškoćama trebaju našu podršku i pohvalu kako bi bila uspješna u školi

Objavljeno

-

By

Odjel za pedagogiju, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja i Centar “Stjepan Matičević” jučer su na Sveučilištu u Zadru organizirali predstavljanje knjige „Djeca s teškoćama u inkluzivnom vrtiću i školi“ autorice prof. dr. sc. Smiljane Zrilić. Riječ je o vrijednom izdanju koji je popunio prazninu u domaćoj literaturi, a posebna joj je vrijednost što na jednom mjestu donosi najvažniju zakonsku legislativu, znanstvena istraživanja te primjere dobre prakse.

Autorica je u zasebnim poglavljima obradila najčešće poteškoće s kojima se učenici, odgojno- obrazovni radnici i roditelji susreću, a to su poteškoće vida, sluha, govora, sniženih intelektualnih sposobnosti, poremećaji iz autističnog spektra, motoričke poteškoće, kronične bolesti, neprihvatljiva ponašanja, hiperaktivnost…

– Najviše prostora posvetila sam danas učestalom neprihvatljivom ponašanju djece rane i predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. To su situacije u kojima mi još uvijek imamo prostora u kojemu možemo djelovati, bilo da je riječ o agresivnosti, nametljivosti, potištenosti ili drugim manifestacijama takvog ponašanja. Nažalost, ako je dijete povučeno, mi to u institucijama teško uočavamo jer dijete ne ometa nastavu, a također mu je potrebna pomoć, istaknula je autorica.

Jedno od poglavlja, o specifičnim potrebama u učenju – disleksiji, disgrafiji i diskalkuliji – zaslužuje zasebnu knjigu, budući da je takvoj djeci potrebna specifična podrška.

– Ono što me najviše zabrinjava je da sve više djece ne voli školu, to je strašna stvar. Mi smo kao djeca, uz puno strožije roditelje i nastavnike, voljeli školu zbog druženja, prijateljstava i simpatija, dok danas vidimo da djeca, jer se boje neuspjeha ili imaju neku poteškoću, ne vole ići u školu. Integracija nije dovoljna bez inkluzije, dijete je potrebno pohvaliti, potaknuti da bude aktivno u onim područjima u kojima je uspješno, istaknula je Zrilić.

Jedna od recenzentica knjige, dekanica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević rekla je kako je potreban dodatan angažman svih sudionika odgoja i obrazovanja kako bi se provela uspješna socijalizacija djece koja su ranije često bila institucionalizirana i marginalizirana.

Promotorica izv. Prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić istaknula je kako svaki učenik, koji ima bilo kakav oblik neprihvatljivog ponašanja poput plašljivosti, potištenosti, povučenosti, nametljivosti, laganja, prkosa… traži svoje mjesto u sustavu.

– Kroz 12 poglavlja ove knjige inkluzija u odgojno-obrazovno kontekstu je prikazana s ciljem jasnog pozicioniranja svako ključnog sudionika tog procesa uz uvažavanje onoga najvažnijeg, a to je posebnosti svakoga učenika kao poticaja u svakodnevnom radu, a ne prepreke. U kontekstu procesa i učenja na tragu stjecanja potrebnih znanja i vještina za kasniji život rad, uloga i značaj spomenutog poticaja ima još veću težinu. Svi smo su odgovorni za uspješnost procesa, istaknula je Karamatić-Brčić.

Uime Uprave Sveučilišta autorici je čestitao prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

– Svako dijete zaslužuje osjećati se sigurnim, zastupljenim, uključenim i voljenim u okruženju svoje učionice kako bi moglo učiti, napredovati i ostvariti svoj urođeni potencijal bez obzira na rasu, spol, etničku pripadnost, kulturu, vjeru ili sposobnosti. Odgajatelji u ranom djetinjstvu mogu svoj djeci pružiti ovo iskustvo kroz kulturno relevantnu pedagogiju koja povezuje učenje u učionici s dječjim iskustvima kod kuće i materinjim jezicima. Svakako vrijedi pročitati ovu knjigu koja će pomoći odgajateljima u ranom djetinjstvu promicati različitost, jednakost i inkluziju u svojim učionicama od istraživanja vlastitih nesvjesnih predrasuda i povezivanja s obiteljima iz različitih sredina do osmišljavanja razvojno. primjerenih, dosljednih politika usmjeravanja ponašanja stvaranja inkluzivnih programa, rekao je Penezić.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu