Connect with us

Hrvatska

PRVI REZULTATI U kolovozu krenuo očinski dopust. Evo koliko ga je očeva u Zadarskoj županiji koristilo…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Od 1. kolovoza, kada je uveden, plaćeni očinski dopust iskoristilo je  gotovo 6.000 očeva, najviše iz Grada Zagreba, najmanje iz Ličko-senjske i Virovitičko-podravske županije.

U kolovozu je dopust koristilo 1425 očeva, u rujnu 2449 te u listopadu 1951, dakle, ukupno 5937 očeva, pokazuju podaci Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji je zadovoljan što je to novo pravo dobro prihvaćeno.

„Iznimno nas veseli činjenica što je ova mjera dobro prihvaćena među očevima i što se sve više očeva uključuje u ranu brigu o djetetu“, kaže državna tajnica Središnjeg ureda Željka Josić, koja je zadovoljna i što se postupno mijenjaju i društvena očekivanja vezana uz roditeljske uloge.

„Tradicionalno je roditeljska uloga podrazumijevala da se o djeci brinu žene, a od muškaraca se očekivalo da zarađuju za obitelj te briga o svakodnevnim potrebama djece nije smatrana nužnom kada je bila riječ o očevima“, podsjeća Josić.

Plaćeni dopust 10, odnosno 15 dana

Plaćeni dopust očevi mogu koristiti 10, odnosno 15 dana, ovisno imaju li jedno dijete ili blizance ili više djece rođene u isto vrijeme, a mogu ga koristiti do šestog mjeseca djetetovog života.

Podaci Središnjeg ureda pokazuju da su očinski dopust najviše koristili očevi iz Zagreba (njih 1380), potom očevi iz Zagrebačke (631), Splitsko-dalmatinske (456) i Osječko-baranjske županije (427).

Plaćeni dopust najmanje su koristili očevi iz Ličko-senjske (54) i Virovitičko-podravske županije (82).

Brojnošću korisnika ne mogu se pohvaliti ni Dubrovačko-neretvanska (121), Bjelovarsko-bilogorska (124), Šibensko-kninska (125) i Požeško-slavonska županija u kojoj je očinski dopust iskoristilo 128 očeva.

Manje od 200, ali više od 150 korisnika, novog prava ima još šest županija: Koprivničko-križevačka (151), Karlovačka (172), Međimurska (176), Zadarska (177), Vukovarsko-srijemska (178) i Brodsko-posavska (181).

Više od 200 očeva dopust je koristilo u tri županije: Sisačko-moslavačkoj  (206), Primorsko-goranskoj (267) i Varaždinskoj (290), a više od 300 u Istarskoj  (302) i Krapinsko-zagorskoj županiji (309).

Dopust nije obvezan, ali ga poslodavac mora omogućiti

Analiza Središnjeg ureda pokazuje da su očinski dopust najviše koristili očevi u dobi od 31. do 35 godine i za prvo dijete.

Više od polovice svih korisnika, dakle, preko 3.000 očeva koristilo je dopust za prvo dijete (57 posto), dok je za drugo to učinilo njih 37 posto.

Očinski dopust nije obvezan, no ako ga otac želi, poslodavac mu ga mora omogućiti, u suprotnom može biti kažnjen iznosom od 10.000 do 50.000 kuna.

U Središnjem uredu kažu da do njih, do sredine studenoga, nisu pristigle pritužbe očeva na poslodavce.

„Nismo zaprimili ni jedan podnesak građana te vrste“, odgovorili su Hini.

„Zahvaljujem svim poslodavcima koji su svojim zaposlenicima – očevima, omogućili zajedničko uživanje u roditeljstvu, majke i oca, u prvim danima djetetova života“, poručuje državna tajnica.

Očevi koji koriste dopust primaju plaću u visini svoje pune plaće, na isti način kako je ona određena za rodiljni dopust. Plaća je na trošak državnog proračuna, a ne na trošak poslodavca.

U tri mjeseca isplaćeno 18,4 milijuna kuna

Od 91 milijuna kuna, koliko je država u ovoj godini osigurala za očinski dopust, u prva tri mjeseca isplaćeno je 18,4 milijuna kuna, u kolovozu 4 milijuna, u rujnu 8,4 milijuna, a u listopadu gotovo šest milijuna kuna.

Državna tajnica Josić vjeruje kako će sva planirana sredstva do kraja ove godine biti i utrošena.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu