U Hrvatskoj se od 1. kolovoza uvodi novo pravo – plaćeni očinski dopust, trajat će 10, odnosno 15 dana, ovisno o tome radi li se o jednom djetetu ili blizancima ili više djece rođene u isto vrijeme, dopust nije obvezan, no ako ga otac želi, poslodavac mu ga mora omogućiti.

Očinski dopust će se moći koristiti do šestog mjeseca djetetova života, očevima je preporuka da ga koriste, a poslodavcima obveza da ga omoguće, onima koji to ne učine ‘prijete’ kazne od 10.000 do 50.000 kuna, ističe u razgovoru za Hinu državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Bitan je staž, ne rad na određeno ili neodređeno

“Smatramo da bi bilo dobro da u prvim mjesecima djetetova života oba roditelja sudjeluju u skrbi o njemu i imaju bolju emocionalnu povezanost“, objašnjava Josić važnost uvođenja tog dopusta i precizira kako će otac i majka moći će u isto vrijeme koristiti dopust, majka rodiljni, a otac očinski.

Novo pravo uređeno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a državna tajnica precizira kako je, prije nego krenu u ostvarivanje ovog prava, važno imati u vidu uvjet staža propisan Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama koji vrijedi za određivanje naknade plaće za korištenje svih prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja, pa tako i  očinskog dopusta. „To je sada devet mjeseci kontinuirano, odnosno 12 mjeseci s prekidima kroz 24 mjeseca, neovisno o tome jesu li očevi zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme“, kazala je.

Na dopustu puna plaća, na trošak države, ne poslodavca

Očevi koji se odluče koristiti dopust imat će plaću u visini svoje pune plaće, na isti način kako je ona određena za rodiljni dopust. Plaća je na trošak državnog proračuna, ne na trošak poslodavca.

Točan broj očeva koji će se odlučiti koristiti dopust, za sada se ne zna. “Ako uzmemo u obzir korisnike koji će u ovom trenutku postati roditelji, to bi bio jedan veliki iznos, kaže Josić, izražavajući uvjerenje da će svi očevi, koji će imati pravo na očinski dopust, to pravo i ostvariti, te da će se do kraja godine utrošiti planiranih 91 milijun kuna.

Ističe pritom kako je praćenjem korisnika njen Ured uočio da je vrlo malo očeva koristilo rodiljni dopust, a puno više roditeljski, njih između 1.800 i 2.000, što čini pet posto očeva.

“Vjerujemo da ćemo time, što će otac u prvim danima djetetova života duže boraviti s djetetom, potaknuti očeve da barem dijelom ostanu u roditeljskom dopustu sa djecom“, kaže.

Navela je i kako roditelji posvojene djece u ovom trenutku neće moći koristiti novo pravo, ali da se krenulo u izradu novog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji bi to mogao omogućiti.

Državna tajnica ističe i kako se od 1. kolovoza povećava maksimalni iznos naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, za drugih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja. Naknada se sa sadašnjih 5.600 povećava na 7.500 kuna. Za korištenja toga prava u polovini punog radnog vremena, naknada plaće povećava se sa 2.328 kuna na 3.685 kuna.

Za sve naknade lani isplaćeno 2,83 milijarde kuna

Naglasila je i kako unatrag nekoliko godina država izdvaja velika sredstva za pomoć roditeljima i roditeljstvu. Za sve naknade iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, lani je isplatila 2,83 milijarde kuna, što je 55 posto više u odnosu na 2016., kada je isplatila 1,82 milijardi.

Porastao je i broj primatelja naknada, za osam posto, sa 161.190 u 2016. godini na 173.444 u prošloj.

Broj očeva korisnika porastao je za 152 posto, sa 3.459 u 2016. na 8.719 u prošloj, a povećao se i udio očeva u ukupnom broju korisnika, sa 2,1 posto na pet posto, navela je Josić.

Zagreb nas nije kontaktirao o ukidanju mjere

Državna tajnica kaže i kako Grad Zagreb nikada nije kontaktirao njen Ured oko ukidanja mjere roditelj-odgojitelj. “Nisu nas kontaktirali, imali smo samo kontakt sa korisnicima i pritom ni jedna majka nije rekla da ne želi raditi“ kazala je. Ured je, istaknula je, od početka imao jasan stav da se ni jednu mjeru ne može ukinuti preko noći.

Podsjeća da je velik broj korisnika te mjere, mahom žene, u tu mjeru ušao sa tržišta rada i da je dugi niz godina izvan tog tržišta. “Ne možete ih pustiti na ulicu i reći im ‘to više nije vaše pravo’, morate ih prilagoditi novom tržištu rada, informirati ih i educirati“, kaže Josić i navodi kako je njen Ured u tom smjeru razgovarao s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Samo 8 od 428 općina ne daje potporu za rođenje djeteta  

I lokalne jedinice nastoje nizom mjera olakšati život djeci i roditeljima, utjecati na negativne demografske trendove. Čak 99 posto općina i gradova isplaćuje određenu pomoć roditeljima kod rođenja djeteta, a to ne radi samo osam općina, pokazali su podaci o demografskim mjerama koje provode te jedinice, a koje je Središnji državni ured prikupio četvrtu godinu zaredom.

Sve ostale mjere, odnosno potpore, ovise isključivo o potrebama lokalnog stanovništva, kaže Josić i navodi kako, primjerice, više od 300 općina, gradova i županija ne ulaže u stambeno zbrinjavanje, dok druge to rade kroz sufinanciranje prve nekretnine, komunalni doprinos, poticanje najma, sufinanciranje kredita, davanje zemljišta u zakup.

“Unazad dvije godine osjeti se da se i lokalne jedinice okreću novim trendovima i shvaćaju da samo potpora za novorođenče nije dostatna“, istaknula je te kao „zgodan primjer“ navela ulaganje u željeznički prijevoz srednjoškolaca i studenata.

Ipak, upozorava kako nema mjere koja će sama riješiti sve hrvatske demografske probleme, već mora postojati cijeli sustav mjera i dobra suradnja od lokalne do nacionalne razine.

Besplatan vrtić imaju 4 grada i 20 općina

Prikupljeni podaci o demografskim mjerama pokazali su da potpora za prvo  novorođeno dijete u prosjeku iznosi 3000 kuna pa raste do 60.000 kuna koliko daje općina Sali.

Besplatan vrtić za svu djecu imaju gradovi Belišće, Obrovac, Umag, Vrlika te općine Bale, Baška, Donja Motičina, Draž, Ervenik, Gola, Ivankovo, Kalinovac, Kukljica, Magadenovac, Mrkopalj, Nijemci, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Sali, Smokvica, Vir i Vrsi.

U prosjeku najskuplji vrtić za prvo dijete plaćaju roditelji u Krapinsko-zagorskoj (832 kune), Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji, najjeftiniji u Virovitičko-podravskoj (411 kuna), Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.