Connect with us

Hrvatska

Uskoro kreću preventivni sistematski pregledi za građane. Beroš objavio detalje

Objavljeno

-

Prvi građani dobit će poziv za preventivne sistematske preglede u prvom kvartalu iduće godine, najavio je ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući zdravstvenu reformu kojoj će u fokusu biti pacijent, jačanje primarne zdravstvene zaštite i reorganizacija bolnica.

Pilot projekt preventivnih sistematskih pregleda najprije će biti proveden u dvije županije početkom iduće godine, a nakon toga će zaživjeti na nacionalnoj razini, rekao je Beroš na predstavljanju zdravstvene reforme u Ministarstvu zdravstva.

Cilj je spriječiti bolesti ili ih što ranije početi liječiti, poručio je ministar.

Reformom jačaju domovi zdravlja u koje prelazi većina specijalističkih pregleda i dijagnostike, što bi trebalo rasteretiti bolničke liste čekanja.

U domovima zdravlja dopunski će raditi bolnički specijalisti, a ministar očekuje da će se odlučiti za takav rad “na temelju svjesnosti, a ne da im to bude obaveza”. Na tom tragu, dodao je, u prvoj fazi reforme provest će se vertikalna integracija domova zdravlja i bolnica te izjednačiti koeficijenti zaposlenika.

Reforma do 2030. u tri faze

Inače, reforma će imati tri faze do 2030. godine, a Beroš očekuje da će dobiti za nju politički i društveni konsenzus kako bi je nastavio i neki njegov eventualni nasljednik.

U prvoj fazi mijenja se zakonski okvir ove godine, u drugoj fazi uspostavit će se novi model organizacije i upravljanja, a odvijat će se od 2023. do  2026., dok treća faza donosi stabilizaciju zdravstvenog sustava i završava 2030.

Nakon izmjena ključnih zdravstvenih zakona – Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – koji su u javnoj raspravi do 8. studenoga, u sljedećoj godini slijedi izmjena mreže javnozdravstvene zaštite.

Kvalitete i izvršenje bit će kriterij za ugovaranje zdravstvene zaštite, rekao je ministar te najavio promjene u ugovaranju zdravstvenih usluga i rješavanje problema bolnica koje produciraju gubitke jer nedovoljno ispunjavaju opseg ugovorenih usluga.

Realiziraju se strateški projekti

Istaknuo je i da se krenulo u provedbu strateških infrastrukturnih projekata među kojima su revitalizacija Imunološkog zavoda na novoj lokaciji u Rugvici, Nacionalne dječje bolnice u Blatu, te Hitne helikopterske medicinske službe koja bi trebala zaživjeti do 2024.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Lucian Vukelić, govoreći o financijskoj održivosti zdravstvenog sustava, rekao je da se u ovom trenutku oko 26 milijardi kuna dobiva iz doprinosa, a ostalo popunjava državni proračun.

Tek jedna trećina hrvatskih građana radi i uplaćuje zdravstveni doprinos, a liječi se i koristi zdravstvene usluge oko četiri milijuna i 150.000 građana na popisu osiguranika HZZO-a, rekao je Vukelić.

Odbacio je tezu da će sustav biti na gubitku jer više neće dobivati iznos od trošarina za duhan te je istaknuo da je za iduću godinu predviđeno izdvajanje iz državnog proračuna za zdravstvo u iznosu od 5,2 milijarde kuna.

Povećava se iznos participacije za pojedine bolničke usluge, kao i maksimalni iznos participacije s 2.000 na 4.000 kuna, ali taj iznos će biti prihod bolnica, a ne HZZO-a, rekao je Vukelić.

Lijekovi će i dalje biti dostupni i njihova cijena se neće mijenjati, poručio je.

Ministar je objasnio da povećanje participacije neće osjetiti građani koji imaju uplaćenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Participacija skuplja samo za građane bez dopunskog osiguranja

Rekao je i da država uplaćujete 800.000 polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, čime su obuhvaćeni građani koji na temelju imovinskog cenzusa ne mogu sami plaćati to osiguranje.

“Samo 600.000 građana ne plaća dopunsko, jer to ne žele i  samo oni će plaćati povećanu participaciju”, rekao je ministar.

Disfunkcionalnost zdravstvenog sustava trebala bi biti riješena i prelaskom županijskih općih bolnica u državno vlasništvo, ali kada će to biti provedeno, kaže Beroš, tek će se vidjeti.

Naime, sada se objedinjena javna nabava u nekima od tih bolnica provodi, a drugdje ne, pojedine bolnice generiraju značajne dugove, a pritom ne ostvaruju ugovorene obaveze s HZZO-om.

“Ovo je jedan koncept rješenja koji je izazvao veliku buru. Mi od njega možemo i odustati, iako ne znam kako bismo to pravdali EK”, rekao je ministar o prelasku bolnica u državno vlasništvo.

Država bi na taj način imala u rukama alate za provedbu drugih nužnih mjera –  nove kategorizacije bolnica, funkcionalne integracije, javne nabave, osnivanja centara izvrsnosti i stvaranja mreže javnozdravstvene zaštite.

Predviđeno je da svaka županija ima jednu opću bolnicu, a ostale da budu funkcionalno integrirane.

“Postoje neki župani koji su protiv toga, ja sam za razgovor i neka otvoreno kažu zbog čega im je važno zadržati upravljanje nad bolnicom”, rekao je Beroš.

Postoji, kaže, i drugi koncept koji ne bi bio prijenos vlasništva, a omogućio bi kategorizaciju, funkcionalnu integraciju, objedinjenu javnu nabavu i novu mrežu, o čemu će još može raspravljati.

Na konferenciji je istaknuto i da je u tijeku nabava 23 linearna akceleratora za onkološku zaštitu, ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

Objavljeno

-

By

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.

Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

HDZ-ov rejting raste.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).

Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.

Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.

Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.

– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.

Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.

Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Objavljeno

-

By

foto: Facebook, HDZ

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a. 

Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.

Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.

 Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.

– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.

– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.

– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.

U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave

O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.

Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.

Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu