ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ KISTANJA: Nadbiskup koadjutor Zgrablić krstio šesto i sedmo dijete dviju janjevačkih obitelji
Zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić predvodio je u nedjelju, 23. listopada svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u župi Prikazanja BDM u Kistanjama za vrijeme kojega je krstio dvoje djece iz višečlanih janjevačkih obitelji.
Nadbiskup je krstio Josipa, sedmo dijete Antona (41) i Lidije Đurić (38). Oni su 21 godinu u braku, već su baka i djed i imaju sedmero djece. To su Marcela (21), Paola (20), Nikola (10), Franjo (9), Pio (7), Luka (3) i Josip (4 mjeseca).
Ivan je šesto dijete Petra (31) i Kristine Golomejić (31). Oni su u braku 11 godina i imaju šestero djece: Nikola (10), Leopold Antun (9), Elizabeta (7), Gabrijela (5), Francisko (2) i Ivan (4 mjeseca).
Krštenici Josip i Ivan rođeni su istoga dana, 2. srpnja 2022., s razlikom od nekoliko sati. Njihove mlade majke zajedno su izašle iz rodilišta i na zajedničkoj misi istovremeno su krstile sinove.

Majke su mons. Zgrabliću darovale kip bl. Alojzija Stepinca, rad kistanjskog umjetnika Nikole Golomejića koji je Ivanov djed. Nikola je rekao kako su i u duhovnom smislu znakovita imena djece, istaknuvši da je Josip kao poočim dočekao Isusa u štalici, a ljubljeni učenik Ivan bio je s Isusom ispod križa, što zaokružuje početak i završetak Isusovog života na zemlji.
Nadbiskup Zgrablić poznaje Josipove roditelje, osobito oca Antuna, kojega je osobno susretao u porečkoj bazilici na misama, kao i u molitvi tijekom dana u tamošnjoj bazilici gdje bi se Anton došao pomoliti, jer je godinama radio u Poreču.
I mons. Zgrablić je potekao iz brojne obitelji, on je peto dijete od svojih roditelja. Koadjutor je poručio da je život najveće bogatstvo, tragom toga rekavši, „Koliko su tek bogate obitelji s više djece“.

Istaknuvši da krštenje nije magija i formalnost nego čin vjere, mons. Zgrablić je naglasio: „Po krštenju Bog će se nastaniti u životu djece koja postaju kršćani, u snazi Crkve i Krista uskrsloga.
Po krštenju, djeca će postati dionici najveće i prekrasne stvarnosti koja se dogodila u povijesti čovječanstva, a to je da je Isus uskrsnuo. To je bit i temelj naše vjere – Isus je donio drugačiji i novi život na ovaj svijet. Krist je želio sakrament krštenja, uskrsnuo je, donio spasenje i to želi nama dati“ poručio je mons. Zgrablić, podsjetivši na Kristov nalog učenicima da krste, po čemu nam je darovan uskrsli, proslavljeni život kojemu ništa ne može nauditi i koji nam jamči vječnost.
„Po sakramentu krštenja mi se nakalemljujemo na taj Isusov život, da postane naš život. Krist je stablo novoga života kako bi snaga, veličina i nepobjediva sila koja je bila u Kristu, postala i naša snaga. Prvi kršćani toga su bili jako svjesni“ istaknuo je mons. Zgrablić.

U tom kontekstu, propovjednik je istaknuo značenje riječi bazilika. „Nije svaka crkva bazilika. Bazilikama nazivamo ranokršćanske crkve, bazilike moraju biti jako stare. Eufrazijeva bazilika u Poreču je iz 6. st. Zašto su to kršćani nazvali bazilika, a ne crkva? Nazivali su je tako zbog značenja grčke riječi basileus, što znači kralj.
Kada su se prvi kršćani krstili, znali su da im se dogodila stvarnost kao da ih je netko izabrao za kralja. Činom krštenja primili su najveću čast, najveću milost, najveće dostojanstvo. Današnjim rječnikom rečeno, postali su zvijezde“ poručio je mons. Zgrablić, rekavši da će i Josip i Ivan postati basileusi, primajući milost krštenja i takvu čast.
„Euharistija je naša zahvala Bogu za te nezaslužene milosti, za tu ljubav, za te darove, što Boga u našem životu možemo gledati kao onoga koji sve čini da bismo ga ljubili, klanjali mu se i radovali. Da u tim milostima, s ljubavlju i mirom bude ispunjen naš život“ poručio je mons. Zgrablić.

Tumačeći navješteno Evanđelje, propovjednik je rekao da čovjek nije samo tijelo, nego ima i duh i dušu koja pak može boljeti.
„Božja riječ je divna mogućnost da pogledamo kakva je naša duša, da otkrijemo veliko blago i bogatstvo koje imamo, a to je duša. Naša duša je toliko velika i važna da se u duši nastanio sâm Bog“ istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je čovjek hram Duha Svetoga.
Glavna nakana našeg dolaska u hram treba biti molitva, tada dolazimo u blizinu Božju.
Nadbiskup je potaknuo da sebe istinski pogledamo u ogledalu Evanđelja i Riječi Božje, rekavši da tada možemo vidjeti odraz Božjeg lica u našoj duši.
„Ako vidimo da nam je Bog tako blizu, da je tako dobar, veličanstven, porast će naša sreća da smo kršćani, da pripadamo Bogu, da nas je Bog izabrao, da vidimo što je Bog učinio za nas, u našem životu“ istaknuo je mons. Zgrablić.

Različite osobnosti dva čovjeka u Evanđelju predstavljaju dva stanja našeg srca s kojim mi možemo doći na molitvu, rekao je predvoditelj slavlja, istaknuvši: „Zato je važno da vidimo kakva je naša molitva. S kojom nakanom dolazimo, na koji način mi dolazimo u crkvu“.
Isus dovodi u pitanje postupanje ljudi „koji su se pouzdavali u sebe, koji su računali na sebe i svoju snagu, to je velika opasnost za svakoga od nas. Mi smo u svojoj nutrini slični farizeju koji moli, ali nedostaje bitan stav u njegovoj molitvi, a to je stav poniznosti. Da bismo mogli spoznati sebe, vidjeti vječno i neprolazno kao što je naša duša, važno je da budemo ponizni“ poručio je mons. Zgrablić, rekavši da „biti ponizan ne znači da te netko ponižava, omalovažava, obezvrjeđuje, da te netko vrijeđa. To nitko nema pravo i to nije poniznost“.
Citirao je pritom sv. Tereziju Avilsku: „Poniznost je život u istini“.
„Mi u istini moramo pogledati sebe, našu dušu, našu nutrinu. Farizej je molio uspoređujući sebe s drugima, zahvaljivao je što nije kao drugi. On se uzvisivao iznad drugih.
Osoba koja nije u stavu poniznosti uvijek misli ‘ja sam veći od drugoga, ja sam bolji od drugoga’, pa drugoga izruguje, ogovara, jer on hoće ispasti veći“ upozorio je koadjutor, rekavši da takav čovjek ne shvaća da je on zapravo grabežljivac, iako posti, moli i daje desetinu. Hvali se pred Bogom kako je dobar.

„Ako ne vidimo da je sve dobro što u životu činimo i imamo djelo Božje milosti, Božji dar, Bog nas pokreće – ako to ne vidimo, možemo biti grabežljivci.
Kada to zaboravljamo, da je sve dobro koje možemo činiti Božja milost, zar nismo mi kao grabežljivci, nepravednici i preljubnici? To su stavovi naše duše pred Bogom – ne da mi nešto izvana grabimo, nego mi pripisujemo sebi Božje darove, Božje milosti, ono što Bog čini nama u našem životu, što njegov duh u nama izvodi.
Ako se mi time hvastamo, nadimamo, ako zaboravimo Boga, a to je stav koji može biti u našoj duši, tada ne živimo u istini – jer to nije istina. Nismo ponizni i ne možemo doći do Boga“ upozorio je mons. Zgrablić, rekavši da „do Boga možemo doći samo istinom, po istini, jer Bog je istina“.
Taj evanđeoski navještaj je poticaj da vidimo gdje smo se zaprljali, što popraviti.

„Riječ Božja našoj duši hoće reći, popravi svoje stavove, razmisli kakav si u sebi i svojoj duši. Jesi li zaista ponizan da možeš vidjeti Boga, da se u tvojoj duši koja ima mnoge kapacitete, može dogoditi radost i ponos jer imaš nešto najveće i najvrjednije, najljepše što ti se već dogodilo – a to je da se Bog nastanio u tvojoj duši.
Ako ne živimo u toj istini, ako živimo u našoj laži, onda ne možemo doprijeti do toga. Carinik moli smilovanje, nije se usudio ni oči podignuti prema Bogu. A farizej koji je grabežljivost pripisivao drugome, po stavu svoje duše je zapravo takav“ rekao je mons. Zgrablić.
I mi bivamo grabežljivci kada govorimo: Vidi što sam ja napravio, vidi što sam ja postigao, učinio.
„Ponosimo se sobom, a zaboravljamo na Boga. Sve pripisujemo sebi, umjesto da kažemo: Bože, zaboravio sam ti danas zahvaliti da mogu hodati, disati, da sam živ, da si se nastanio u meni. Zaboravio sam ti reći da sam nepravedan, da nemam istinsku ljubav prema tebi, nego prema sebi. Da sam ja preljubnik u svojoj duši i srcu u odnosu prema tebi. Kada spoznano tu našu grešnost, tu istinu, onda ćemo moći vidjeti veličinu i dobrotu Božju.
Neka po istini, poniznosti, u ogledalu Božje Riječi i euharistiji, Bog bude proslavljen i velik u našem životu“ poručio je koadjutor Zgrablić.
Ines Grbić






















































ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




