Prije mjesec dana Vlada je reagirala na poskupljenja ograničenjem rasta cijena za devet prehrambenih proizvoda. Je li to utjecalo na nestašicu i je li kupnja tih proizvoda ograničena? Poštuju li trgovci Vladinu odluku? Što će biti za tri mjeseca, kada se cijene odmrznu? Zašto je hrana skuplja nego u susjednim zemljama?

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorila je sinoć na HTV-u na nestašicu mjerom zahvaćenog svinjskog mesa, dok je Mirko Budimir, potpredsjednik izvršnog odbora Udruga trgovine HUP-a, rekao da su nestašice zasad djelomične, ali da će doći do stvarnih potraje li mjera dugoročno. Savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević rekao je pak da “nitko ne razmišlja da će ovo biti dugoročne mjere”. Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac upozorio je da je cijena hrvatskih svinja najniža u Europi te da im proizvodnja pada.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević rekla je da ograničenje cijena potrošačima puno pomaže jer se radi o devet artikala koji se najčešće kupuju. Međutim, rekla je da, otkako je odluka stupila na snagu, nekih od njih ima znatno manje ili ih uopće nema.

“Potrošači se žale da svinjetine, lopatice s kostima i bez kosti ima jako malo ili je nema”, rekla je Knežević. “Najviše je prijava na ovo svinjsko meso. Svega ostaloga ima”, rekla je također.

Mirko Budimir, potpredsjednik izvršnog odbora Udruga trgovine HUP-a, rekao je da će dugoročno doći do stvarnih nestašica, a da je to sada reducirano.

“Naše narudžbe, koje mi šaljemo proizvođačima, ne isporučuju se u stopostotnom obimu i to je djelomična nestašica u kratkom roku. Ako dugoročno potraju ove mjere, bojim se da će doći do stvarnih nestašica i da nećemo imati pojedinih artikala iz ovih paketa mjera”, rekao je Budimir.

Kao moguće rješenje predložio je direktnu pomoć ugroženim građanima, za razliku od ovih mjera kojima se, kako je rekao, pomaže svima – i onima kojima treba, i onima kojima ne treba.

Budimir je također rekao da miješanje u slobodu tržišta nije dobro te da trgovci to ne mogu pozdraviti. Međutim, dodao je, svjesni su situacije u kojoj se nalazimo pa su odluku Vlade prihvatili i provode je, iako bi mogla biti bolja.

“Mi trgovci na neki način smo prisiljeni da imamo neplanirane gubitke, što znači da smo prisiljeni prodavati robu ispod cijena po kojoj smo je nabavili”, rekao je Budimir.

Savjetnik ministra gospodarstva Jurica Lovrinčević rekao je da je Ministarstvo zadovoljno mjerama i njihovim provođenjem, te da će nakon najavljenog razdoblja ograničavanja oko Nove godine vidjeti kakva je situacija na svjetskom tržištu i Hrvatskoj pa odlučiti što dalje.

“Inflacija je učinila svoje i morali smo reagirati”, poručio je.

Knežević je rekla da u Hrvatskoj oko 30 posto kućnog proračuna ide na prehranu, što je ocijenila izuzetno visokim, te da još toliko ide na režije. S druge strane, navela je, prosjek europskih zemalja je 30 posto za sve skupa.

Budimir je rekao da se trgovci pridržavaju odluke i provode je. Osvrćući se na kritike zbog visokih cijena, istaknuo je da trgovci iz marže financiraju sva svoja davanja – plaće, režije, manipulativne troškove, prostore, parafiskalna davanja… Naglasio je i ulogu konkurencije.

“Mi jedni druge prisiljavamo. Ako jedan trgovac ide s nerealnim maržama, ima veliku cijenu, veliku zaradu, kako bi se to reklo, njega će drugi trgovac odmah ugroziti, srušiti cijenu”, rekao je Budimir.

“Cijena hrvatskih svinja najniža u Europi”
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac rekao je da je cijena hrvatskih svinja danas najniža u Europi – u odnosu na Njemačku su niže za 15 posto, a u odnosu na Španjolsku za 26. Naglasio je i da su im cijene električne energije i hrane porasle 100 posto.

“Naša marža ne postoji, ona je minus 2 kune po kilogramu. Rezultat toga je da se svinjogojstvo u Hrvatskoj polako urušava i proizvodnja nam pada. Ove godine proizvodnja će nam pasti 10 posto. Uvoz svinjskog mesa vam je u prvih sedam-osam mjeseci bio 13 posto veći nego što je bio prošle godine”, rekao je Kuterovac.

Ustvrdio je da postoji fama da moramo imati jeftinu hranu.

“Jeftinu hranu ćemo imati kad se građani vrate na selo i počnu si je sami proizvoditi. I onda ćete imati realnu cijenu”, rekao je Kuterovac.

Kuterovac je također poručio da je hrana nacionalni strateški interes.

“Pogledajte što se događa u svijetu. Pa sutra ćemo imati rat možda”, dodao je.

Lovrinčević je rekao da se radi o mjerama solidarnosti za građane te da je ideja bila da trgovci i proizvođači podjednako podnesu teret.

“Mislim da smo napravili kompromis oko cijena koje mogu funkcionirati, naravno, jedno kraće vrijeme. Nitko ne razmišlja da će ovo biti dugoročne mjere”, poručio je.

Zašto je u drugim državama jeftinije?
Odgovarajući na pitanje zašto su neki artikli jeftiniji u obližnjim zemljama nego kod nas, Knežević je navela primjer jednog sira uvezenog iz Italije, gdje mu je cijena 10 eura, a u Hrvatskoj 149 kuna po kilogramu.

“PDV na prehranu u Italiji je 4 posto. Kod nas je na taj sir PDV 25 posto”, rekla je Knežević.

“Slovenija ima porez 9,5, Njemačka ima 7, Francuska ima 5,5, a Velika Britanija i Irska imaju nulu. Zato su te cijene povoljnije u tim zemljama nego kod nas”, dodala je.

Poručila je da bi trebalo smanjiti stopu PDV-a te da bismo trebali imati dvije stope – jednu za prehranu i drugu za sve ostalo.

Lovrinčević je pak rekao da, kad god bi Vlada snizila stopu PDV-a na pojedine artikle, to ne bi utjecalo na konačnu cijenu.

“Tako da ispada da smo jednostavno spustili prihod državnog proračuna, a da se to nije odrazilo na konačnu cijenu i da nismo ništa napravili”, rekao je Lovrinčević.