Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BRUXELLES / Samostan sv. Frane dobitnik oznake “mjesto mira”

Objavljeno

-

By

Europska oznaka baštine dodijeljena je u Bruxellesu, a nagradu za Samostan sv. Frane i Zadar preuzeo je gradonačelnik Šime Erlić sa suradnicima

Svečanošću dodjele Europske oznake baštine 2026. proslavljeno je 15 godina ove inicijative. 

U Bruxellesu, u Muzeju umjetnosti i povijesti, događaj je otvoren uvodnim govorom Glenna Micallefa, povjerenika za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport.

Na  događaju su se okupili zastupnici Europskog parlamenta, predstavnici europskih institucija, stručnjaci za kulturnu baštinu, dionici i dobitnici nagrada.

Samostan sv. Frane, odnosno Grad Zadar dobitnik je oznake s partnerima u zajedničkoj prijavi pod nazivom “mjesta mira”. Sve nagrađene lokacije, njih 13, ističu se ne samo zbog svog povijesnog značaja, već i zbog svoje predanosti obrazovanju, javnom angažmanu i promicanju europskih vrijednosti, posebno među mlađim generacijama.

“Mjesta mira“ su transnacionalna europska baštinska cjelina koju čini sedam partnerskih lokaliteta iz šest zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka).

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, obratio se u ime dobitnika, Mjesta mira i Grada Zadra.

U ovim izazovnim vremenima, ova oznaka i Mjesta mira podsjećaju nas koliko je važno danas sačuvati mir. Povijest nas uči da mir donosi prosperitet, razvoj i rast. U Hrvatskoj i Zadru istinski cijenimo mir jer smo prije samo tri desetljeća imali razorni Domovinski rat. Unatoč tome, Zadar je postao veliki, moderan grad s bogatom kulturnom baštinom. Ali, itekako smo svjesni temelja na kojima su izgrađeni naš grad i Europa. Svjesni smo koliko je bilo važno bilo potpisati Zadarski mirovni ugovor 1358. godine u crkvi sv. Frane. To je bila prekretnica koja je donijela gospodarski, kulturni i politički preporod Dalmaciji, zahvaljujći kojoj se osnovalo naše Sveučilište u Zadru, a od tog vremena datira i škrinja sv. Šime. Sjećanja na bogatu prošlost mogu nam poslužiti kao svjetionik za budućnost.“, kazao je Erlić.

Povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, Glenn Micallef, govoreći na događaju, rekao je: „Ovih 13 novonagrađenih lokacija utjelovljuje najbolje od onoga što predstavlja Europska oznaka baštine (EHL). One odražavaju bogatstvo naše zajedničke povijesti, a svaka označava važnu prekretnicu u izgradnji angažiranog, informiranog i naprednog društva, ukorijenjenog u europskim vrijednostima koje cijenimo. U vrijeme velikih promjena i poremećaja, baština nas usidrava. Pomaže nam da shvatimo odakle dolazimo, da shvatimo gdje smo danas i inspirira nas da izgradimo zajednicu sutrašnjice. Nikada ne bismo trebali podcijeniti značenje i potencijal ovih lokacija: pomaganje građanima da se povežu sa svojim identitetom i vide svoju zajedničku povijest odraženu u mjestima koja EHL prepoznaje.“

Od svog osnutka, EHL je narastao na 80 lokacija u 23 europske zemlje, tvoreći živi muzej Europe koji odražava i raznolikost njezine povijesti i jedinstvo njezinih vrijednosti. Ove lokacije svjedoče o borbama i postignućima, prošlim sukobima i trajnom miru, utjelovljujući načela ljudskog dostojanstva, demokracije, slobode, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava.

Osim svoje povijesne važnosti, one su dinamični prostori angažmana, nudeći izložbe, radionice, vođene ture, predstave i obrazovne programe osmišljene za poticanje dijaloga i kritičkog promišljanja, posebno među mlađom publikom. Time pokazuju da zajednička europska baština nije statična ostavština, već kontinuirani proces razmjene, interpretacije i obnove.

Oznaka europske baštine inicijativa je Europske komisije, podržana programom Kreativna Europa i provedena u suradnji s državama članicama sudionicama. Od 2011. godine Europska komisija dosljedno podržava razvoj EHL-a kao vodeće inicijative, jačajući vidljivost zajedničke europske baštine i približavajući njezine priče građanima diljem Europe.

Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira (ENPP)., govorio je o transnacionalnom lokalitetu koji okuplja sedam mjesta iz šest država članica Europske unije.

Dodijeljena Oznaka europske baštine, za lokalitete mreže „Mjesta mira“ bitno će doprinijeti povećanju vidljivosti unutar ukupne nacionalne i europske kulturno-povijesne baštine, jačanju kulturnog turizma, s naglaskom na kulturu mira. 

Nacionalnu pred-selekciju i nominaciju je potaknulo i tijek projekta podržavalo Ministarstvo kulture i medija, s ravnateljicom Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuškom Deranjom Crnokić. Samostan sv. Frane uz potporu Grada Zadra i Sveučilišta u Zadru i ostalih obrazovnih i kulturnih ustanova od 2012. godine aktivan je član Europske mreže mjesta mira (European Network of Places of Peace:https://placesofpeace.eu/). Ulogu voditelja ovog projekta ima Grad Zadar, a buduće aktivnosti i programe Samostan sv. Frane provodit će zajednički u suradnji s Gradom Zadrom i Sveučilištem u Zadru, o čemu su ranije potpisali i interni sporazum s ciljem promoviranja kulture mira i promicanja povijesti i kulturne baštine.

U Hrvatskoj su tri nositelja Oznake europske baštine: uz transnacionalnu mrežu „Mjesta mira“ sa Samostanom sv. Frane u Zadru, nositelji te oznake su i Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo (od 2016.) i Muzej vučedolske kulture ( od 2022. godine).

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

RADOVI! Od ponedjeljka za sav promet zatvoreno križanje za Borik i Petriće

Objavljeno

-

By

Iz Grada Zadra obavještavaju vozače u cestovnom prometu da će zbog izvođenja radova društva VODOINSTALACIJA d.o.o.  iz Zadra na izgradnji glavnog kolektora visoke zone u raskrižju ulica Denisa Špike, Miroslava Krleže, Put Petrića i Ivana Gundulića u Zadru, od dana 27. travnja 2026.g. (ponedjeljak) na snazi biti privremena regulacija prometa. Predviđeno trajanje radova je do 1. lipnja.

Regulacija prometa obuhvaća zatvaranje raskrižju ulica Denisa Špike, Miroslava Krleže, Put Petrića i Ivana Gundulića u Zadru za sav promet do početka lipnja.

Promet iz smjera centra za BORIK / PUNTAMIKU odvijat će se obilaznim pravcem ulicama Ivana Gundulića / Ivana Zajca / Asje Petričić.

“Pozivamo sve sudionike u prometu da poštuju privremenu postavljenu signalizaciju, koriste obilazne pravce te molimo za strpljenje i razumijevanje radi mogućih poteškoća u prometu.

Zahvaljujemo na razumijevanju”, dodaju iz Grada.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DA SE NE ZABORAVI – 5. HOD ZA GAVRANA / Hod od Malog Alana do Tulovih greda u čast Damira Tomljanovića Gavrana

Objavljeno

-

By

Ove subote 25. travnja 2026. organizira se 5. hod za Gavrana, na području Velebita, na dionici Mali Alan – Tulove grede.

Riječ je o memorijalnom događaju koji se organizira u čast Damira Tomljanovića Gavrana, hrvatskog branitelja, pukovnika i zapovjednika 1. gardijske brigade „Tigrovi“, jednog od istaknutih heroja Domovinskog rata. Damir Tomljanović Gavran dragovoljno je pristupio obrani Republike Hrvatske 1990. godine te je sudjelovao u brojnim vojnim operacijama. Poginuo je 17. veljače 1994. godine na području Tulovih greda na Velebitu, obnašajući zapovjednu dužnost na jednoj od najzahtjevnijih bojišnica. Njegova hrabrost, predanost i žrtva trajno su obilježili suvremenu hrvatsku povijest, a upravo na prostoru njegove pogibije danas se održava ovaj hod kao simbol sjećanja i poštovanja.

Program događanja započinje okupljanjem sudionika u 10:00 sati na Malom Alanu, nakon čega slijedi pozdravna riječ organizatora i formiranje kolone u 10:15 sati. Dolazak do kapelice blaženog Alojzija Stepinca predviđen je u 11:30 sati, gdje će se održati sveta misa i molitva za poginule hrvatske branitelje. U 12:00 sati planirano je zajedničko druženje uz organizirani ručak podno Tulovih greda, dok je povratak prema Malom Alanu predviđen u 13:30 sati.

Ovaj događaj okuplja hrvatske branitelje, članove njihovih obitelji, planinare i građane iz cijele Hrvatske te predstavlja snažnu poruku očuvanja sjećanja na Domovinski rat i vrijednosti koje iz njega proizlaze, uključujući zajedništvo, domoljublje i poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja.

Organizatori događaja su Udruga za sveobuhvatnu skrb Tigrova – Rakitje, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ te Hrvatsko planinarsko društvo Gora, dok se događaj održava uz potporu Općine Jasenice i Turističke zajednice Općine Jasenice.

Za dodatne informacije i prijave sudionika dostupna je adresa elektroničke pošte: pohodvelebit@gmail.com.

 Napominjemo kako je zbog organizacije prehrane potrebna prethodna prijava sudionika.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu