Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

RADOVI! Od ponedjeljka za sav promet zatvoreno križanje za Borik i Petriće

Objavljeno

-

By

Iz Grada Zadra obavještavaju vozače u cestovnom prometu da će zbog izvođenja radova društva VODOINSTALACIJA d.o.o.  iz Zadra na izgradnji glavnog kolektora visoke zone u raskrižju ulica Denisa Špike, Miroslava Krleže, Put Petrića i Ivana Gundulića u Zadru, od dana 27. travnja 2026.g. (ponedjeljak) na snazi biti privremena regulacija prometa. Predviđeno trajanje radova je do 1. lipnja.

Regulacija prometa obuhvaća zatvaranje raskrižju ulica Denisa Špike, Miroslava Krleže, Put Petrića i Ivana Gundulića u Zadru za sav promet do početka lipnja.

Promet iz smjera centra za BORIK / PUNTAMIKU odvijat će se obilaznim pravcem ulicama Ivana Gundulića / Ivana Zajca / Asje Petričić.

“Pozivamo sve sudionike u prometu da poštuju privremenu postavljenu signalizaciju, koriste obilazne pravce te molimo za strpljenje i razumijevanje radi mogućih poteškoća u prometu.

Zahvaljujemo na razumijevanju”, dodaju iz Grada.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DA SE NE ZABORAVI – 5. HOD ZA GAVRANA / Hod od Malog Alana do Tulovih greda u čast Damira Tomljanovića Gavrana

Objavljeno

-

By

Ove subote 25. travnja 2026. organizira se 5. hod za Gavrana, na području Velebita, na dionici Mali Alan – Tulove grede.

Riječ je o memorijalnom događaju koji se organizira u čast Damira Tomljanovića Gavrana, hrvatskog branitelja, pukovnika i zapovjednika 1. gardijske brigade „Tigrovi“, jednog od istaknutih heroja Domovinskog rata. Damir Tomljanović Gavran dragovoljno je pristupio obrani Republike Hrvatske 1990. godine te je sudjelovao u brojnim vojnim operacijama. Poginuo je 17. veljače 1994. godine na području Tulovih greda na Velebitu, obnašajući zapovjednu dužnost na jednoj od najzahtjevnijih bojišnica. Njegova hrabrost, predanost i žrtva trajno su obilježili suvremenu hrvatsku povijest, a upravo na prostoru njegove pogibije danas se održava ovaj hod kao simbol sjećanja i poštovanja.

Program događanja započinje okupljanjem sudionika u 10:00 sati na Malom Alanu, nakon čega slijedi pozdravna riječ organizatora i formiranje kolone u 10:15 sati. Dolazak do kapelice blaženog Alojzija Stepinca predviđen je u 11:30 sati, gdje će se održati sveta misa i molitva za poginule hrvatske branitelje. U 12:00 sati planirano je zajedničko druženje uz organizirani ručak podno Tulovih greda, dok je povratak prema Malom Alanu predviđen u 13:30 sati.

Ovaj događaj okuplja hrvatske branitelje, članove njihovih obitelji, planinare i građane iz cijele Hrvatske te predstavlja snažnu poruku očuvanja sjećanja na Domovinski rat i vrijednosti koje iz njega proizlaze, uključujući zajedništvo, domoljublje i poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja.

Organizatori događaja su Udruga za sveobuhvatnu skrb Tigrova – Rakitje, Udruga Tigar 90/91 Rakitje, Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ te Hrvatsko planinarsko društvo Gora, dok se događaj održava uz potporu Općine Jasenice i Turističke zajednice Općine Jasenice.

Za dodatne informacije i prijave sudionika dostupna je adresa elektroničke pošte: pohodvelebit@gmail.com.

 Napominjemo kako je zbog organizacije prehrane potrebna prethodna prijava sudionika.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

JAČANJE SIGURNOSTI NA MORU / Zadar dobio novo patrolno plovilo „Šibenik“ vrijedno gotovo 1,5 milijuna eura

Objavljeno

-

By

Župan Josip Bilaver sa suradnicima nazočio je danas svečanoj primopredaji brodice Shadow Patrol 47  „Šibenik“ Carinskoj upravi- Obalnoj straži Republike Hrvatske. Riječ je o petom plovilu dodijeljenom Carinskoj upravi od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i  ribarstva , vrijednom gotovo milijun i pol eura, financiranom iz Programa za ribarstvo i akvakulturu.

Uz potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva  Davida Vlajčića, na primopredaji „Šibenika“ bili su i ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović, ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura, kao i ostali predstavnici lokalne i državne vlasti, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Carinske uprave.

„Ova primopredaja nadilazi protokolarnu razinu i predstavlja konkretno jačanje kapaciteta države na moru. Možemo reći da je Zadar dobio „Šibenika“, plovilo koje će u narednim godinama biti na raspolaganju službama zaduženima za zaštitu granice i mora. Sigurnost na moru ne osigurava se fizičkim preprekama, već znanjem, iskustvom i opremom ljudi na terenu, a svako novo plovilo dodatno jača sigurnost granice i prisutnost države ondje gdje je to najpotrebnije. Prava vrijednost ovakvih ulaganja ne mjeri se samo financijski, već kroz sate patroliranja, prijeđene nautičke milje i spriječene nezakonite aktivnosti“ – poručio je na primopredaji u Zadru potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

„Ovo su brodovi hrvatske proizvodnje, a nama je najvažnije da, zahvaljujući njima, sigurnost bude na najvišoj razini. Ukoliko dođe do havarije, sjajna suradnja svih naših službi, od Obalne straže do Carine i Lučke kapetanije, ulijeva sigurnost svim našim građanima“ – kazao je  župan Josip Bilaver.

Ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović naglasio je kako novo plovilo predstavlja važan iskorak u operativnim sposobnostima službe.

„ „Šibenik“ će imati ključnu ulogu u nadzoru morskog ribarstva, sprječavanju nezakonitog izlova i krijumčarenja te provedbi zakonskih propisa na moru. Riječ je o dijelu šireg sustava zaštite hrvatske obale, koja je iznimno razvedena i zahtjevna za nadzor. U suradnji s policijom i inspekcijskim službama radimo na zaštiti nacionalnih interesa, a ovakva oprema dodatno jača sigurnost hrvatskog akvatorija te doprinosi očuvanju morskih resursa, na korist građana, turista i budućih generacija“, kazao je Demirović.

Riječ je o plovilu duljine 14,5 metara i širine 4,20 metara, s autonomijom plovidbe od 310 nautičkih milja. Opremljeno je s dva motora snage po 507 konjskih snaga. Plovilo je projektirano za stanje mora 5 te zadovoljava sve uvjete za registraciju i korištenje u komercijalne i javne svrhe. Maksimalna brzina iznosi 37 čvorova, dok je putna brzina oko 30 čvorova.

Predsjednik uprave Shadow Nautics, Marko Košuljandić, istaknuo je kako je ova tvrtka za potrebe države do sada proizvela ukupno šest plovila, od čega su dva namijenjena Obalnoj straži u okviru Ministarstva obrane, jedno Ministarstvu financija, a tri ribarskoj inspekciji.

„Plovila su razvijena prvenstveno za nadzor morskog ribarstva i zaštitu granica te su financirana sredstvima iz fondova Europske unije. I „Šibenik“ zadovoljava sve uvjete za komercijalnu i javnu uporabu te predstavlja spoj tehnologije, sigurnosti i učinkovitosti u zahtjevnim uvjetima nadzora na moru“, kazao je Košuljandić. ‎

Današnja primopredaja plovila i okupljanje u sklopu Dana plavih karijera „More mogućnost-pronađi svoj put“ snažno nas podsjećaju koliko je ulaganje u ljude, tehnologiju i održivost ključno za budućnost našeg mora, čulo se uz ostalo na primopredaji brodice.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu