Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

HNK Zadar: Otkazana večerašnja izvedba komedije Puni pansion

Objavljeno

-

By

Večerašnja izvedba komedije “Puni pansion” u HNK Zadar odgađa se zbog bolesti glumice. O novom terminu posjetitelji će biti naknadno obaviješteni.

Povrat za online kupljene ulaznice izvršit će se automatski u narednim danima, a za ulaznice kupljene na prodajnim mjestima potrebno je poslati zahtjev za povrat novca putem  https://www.entrio.hr/refund web forme najkasnije u roku od mjesec dana.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

STIŽE LJEPŠE VRIJEME / Kiša prijeti još danas i u petak; od subote sunčano i sve toplije

Objavljeno

-

By

Danas promjenjivo oblačno, ponegdje kiša, najmanje na istoku. U Gorskoj Hrvatskoj susnježica i snijeg. Na Jadranu pljuskovi praćeni grmljavinom na sjevernom dijelu prijepodne, a na jugu većinom sunčano, mjestimice su mogući kratkotrajni pljuskovi. U unutrašnjosti ujutro lokalno magla. Vjetar uglavnom slab, na Jadranu ponegdje umjerena bura pa jugozapadni i jugo. Najviša dnevna temperatura između 12 i 17 °C, u gorju malo niža.

U petak u unutrašnjosti djelomice sunčano i uglavnom suho. Na Jadranu promjenljivo mjestimice s kišom ili lokalnim pljuskovima. Vjetar na kopnu većinom slab južni i jugozapadni, na Jadranu većinom umjereno jugo. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 5, na Jadranu između 8 i 11, a najviša dnevna uglavnom od 15 do 19 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak i subotu na kopnu djelomice sunčano i uglavnom suho, a na Jadranu promjenljivo mjestimice s kišom. U nedjelju pretežno sunčano i toplo. Vjetar na kopnu većinom slab jugozapadni, na Jadranu mjestimice umjereno jugo i jugozapadnjak. Temperatura zraka u postupnom porastu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) DAN OPĆINE / Gračac se aktivno razvija uz ruralni turizam i nove razvojne projekte

Objavljeno

-

By

Nizom aktivnosti obilježava se Dan općine Gračac i blagdan njezinog nebeskog zaštitnika Sv. Jurja. Tim je povodom u multimedijalnoj dvorani Kulturno informativnog centra Napredak održana Svečana sjednica Općinskog vijeća kojoj su, uz ostale, nazočili potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga i župan Božidar Longin sa zamjenikom Šimom Vickovićem.  

Okupljene su pozdravili domaćini, predsjednica Općinskog vijeća Ankica Rosadnić i načelnik Robert Juko koji je u svojem obraćanju istaknuo da se u Gračacu provode brojni projekti, uglavnom uz značajnu pomoć sredstava iz europskih i nacionalnih fondova te Zadarske županije. Općina se tijekom prošle godine suočila i s posljedicama velike poplave, no uz pomoć države i županije štete su uglavnom uspješno sanirane.

Veseli me doći u ovaj naš lički dio županije u općinu kao je površinom naša najveća jedinica lokalne samouprave, a veća je i od nekih županija, istaknuo je u svom obraćanju župan Longin.

„Najveći razvojni potencijal ovoga kraja jesu prirodne ljepote i čist okoliš, a u takvom okolišu najbolju razvojnu perspektivu imaju ekološka proizvodnja i ruralni turizam koji bilježi sve veće brojke. Ukazuje nam to na činjenicu da su gosti otkrili ovu ljepotu koja, za razliku od obale, ljeti pruža mir i svježinu te da je uloženo puno u podizanje i broja i kvalitete smještajnih kapaciteta. Bez sumnje je na porast gostiju utjecalo i otvaranje Centra izvrsnosti Cerovačke špilje, projektu na kojem je partner bila i Zadarska županija, kao i naša ustanova Natura Jadera. Županijska turistička zajednica, pak, osmislila je i posebnu kampanju promocije velebitskog i ličkog dijela naše županije“, naglasio je župan dodavši da Zadarska županija s općinom Gračac ima odličnu suradnju i kontinuirano pružamo pomoć lokalnoj samoupravi u ostvarenju značajnih projekata.

„Kvalitetna komunalna infrastruktura od izuzetne je važnosti i za život stanovnika i za razvoj turizma. Tako će Zadarska županija financirati izgradnju cjevovoda za priključak na vodovodnu mrežu Centra za izvrsnosti Cerovačke špilje. Županijska uprava za ceste u prošloj je godini obavila sanaciju šteta nakon poplave, kao i mosta preko Une u Suvaji. Županiji su kroz program podrške brdsko-planinskim područjima odobrena sredstva za uređenje školskog igrališta osnovne škole u Gračacu, a preko mehanizma prekogranične suradnje Hrvatska – BiH prijavili smo 850 tisuća eura vrijedan projekt koji uključuje uređenje pješačkih staza na području općine Gračac“, najavio je župan Longin.

Potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga naglasila je kako je Gračac dobar primjer proaktivne općine te najavila da će Vlada i dalje pružati potporu svim kvalitetnim projektima.

„Vrlo je važan partnerski odnos općina i gradova sa županijama i ministarstvima, jer je to konkretna mjera podrške razvojnim projektima i doprinos jačanju ravnomjernog regionalnog razvoja. Za nastavak gospodarskog rasta Hrvatske i uspješnog provođenja projekata važna je i stabilnost vlasti te vjerujem u nastavak partnerskog odnosa nacionalne i lokalne razine“, poručila je Šimpraga.

Na Svečanoj sjednici uručena su i godišnja priznanja. Nagrađene su najbolje učenice generacije, Doris Drlja (OŠ Nikole Tesle) i Marija Andrić (SŠ Gračac), a općinska priznanja zaslužili su i Služba civilne zaštite Zadar te Hrvatska gorska služba spašavanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu