Hrvatska
U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona
U Hrvatsku je stiglo novo Pfizerovo adaptirano cjepivo prilagođeno podvarijantama omikrona koje trenutno dominiraju našim prostorima i ostatkom Europe, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u kojemu najavljuju skori početak docjepljivanja tim novim cjepivom.
“Došlo je 247.680 doza novog Pfizerova varijantnog cjepiva. Trenutno je u karanteni i čeka se suglasnost Hrvatske agencije za lijekove (HALMED) da možemo početi cijepiti”, rekli su Hini u HZJZ-u.
Riječ je o bivalentnom Pfizerovom Corminarty cjepivu koje štiti od izvornog soja virusa i trenutno dominantnih podvarijanti BA.4 i BA.5. Europska komisija odobrila ga je 12. rujna, a namijenjeno je docjepljivanju starijih od 12 godina.
Naime, varijantno cjepivo kojim se sada docjepljuje u Hrvatskoj cilja izvorni wuhanski soj i varijantu BA.1 omikrona koja više nije dominantna.
Pandemija nije gotova, najugroženiji stariji
U HZJZ- poručuju da pandemija covida-19 još nije gotova i teško je prognozirati njezini daljnji razvoj, jer ovisi o eventualnoj pojavi novih sojeva virusa, njihovoj zaraznosti i osobinama.
No, trenutno je situacija u Europi povoljnija nego prošle godine. Podvarijante BA.4 i BA.5, zarazne su, ali ne izazivaju tako teške oblike bolesti kao prijašnje varijante.
Najugroženije su starije osobe a obolijevaju i djeca, iako rijetko imaju teške oblike bolesti.
U HZJZ-u kažu kako je ovog mjeseca krenula kampanja cijepljenja i docjepljivanja, ponovno su otvoreni i cijepni punktovi, no prema zadnjim podacima, dnevno se u cijeloj Hrvatskoj cijepi oko 2500 osoba.
Trenutno je za docjepljivanje dostupno adaptirano Pfizerovo i Modernino cjepivo (za originalni wuhanski soj i podvarijantu BA.1 omikrona). Do sada je u Hrvatsku stiglo 559.530 doza varijantnog cjepiva, a do kraja godine se očekuje još oko milijun i pol.
Varijantno cjepivo primilo 9415 osoba
“Nismo zadovoljni odazivom na cijepljenje, osobito starijih osoba. Do sada je 9415 osoba primilo varijantno cjepivo. Najveći je udio cijepljenih u Gradu Zagrebu, Istarskoj i Ličko-senjskoj, a najmanji je odaziv u Splitsko-dalmatinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji”, kažu u HZJZ-u.
“Kada nekome dospije vrijeme za docjepljivane, neka se cijepi cjepivom koje je u tom trenutku dostupno, preporuka je HZJZ-a. Kažu kako je preveliki broj osoba s povećanim rizikom za razvoj teških oblika bolesti koje nisu niti primarno cijepljene te ih pozivaju da se cijepe.
U centralnom skladištu trenutno je milijun doza Pfizerova cjepiva, 200.000 Modernina cjepiva i 39.000 doza Jansenova cjepiva. Dijelu tog cjepiva će isteći rok trajanja unutar mjesec-dva, ali koliko će od toga propasti, teško je reći jer to ovisi realizirati donacije cjepiva drugim zemljama, koje su u planu i na čemu se intenzivno radi, kažu u HZJZ-u.
Do sada je s centralnog skladišta donirano 934.400 doza, a putem Covax mehanizma (bez isporuke u Hrvatsku) donirano je 1.533.400 doza. U pripremi za donaciju drugim zemljama trenutno je 1.828.110 doza, kažu u HZJZ-u.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






