Connect with us

Hrvatska

Banke će za pranje novca sada prijavljivati svaku uplatu veću od 10.000 eura

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Zakon je u javnoj raspravi samo dva tjedna, odnosno do 24. rujna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, i zbog toga što su navedene promjene dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, ali i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Puno je još neodgovorenih pitanja u slučaju u kojem je Ina oštećena za oko milijardu kuna na prodaji plina i tek će istraga i revizije koje je zatražila Vlada pokazati jesu li Damir Škugor i tvrtke OMS i Plinara istočna Slavonija samo iskoristile priliku koja se nudila i propisno namagarčili, pa i osramotili, Inu ili je Inina poslovna politika bila prodaja plina, proizvedenog u Hrvatskoj, privatnim kompanijama po nižim cijenama nakon čega su te tvrtke ostvarivale milijunske zarade trgujući plinom u inozemstvu, piše Jagoda Marić u Novom listu. Možda ne toliko važan, ali sigurno zanimljiv bit će i odgovor, ako ga ikada dobijemo, na pitanje kako su svi uključeni u slučaj vjerovali da na račun šibenskog umirovljenika Dane Škugora mogu uplatiti pola milijarde kuna, a da nitko na to ne reagira.

Savjet stručnjaka

Upravo je obavijest banke Uredu za sprječavanje pranja novca o tome da je Dani Škugoru na račun sjelo gotovo pola milijarde kuna pokrenula državni aparat koji je onda otkrio kako je taj novac zarađen. Nikada, priznali su kasnije iz tog Ureda, nisu dobili obavijest o tolikom iznosu na računu privatne osobe, a banke su ih dužne izvještavati o transakcijama iznad 200 tisuća kuna. Sada će se broj obavijesti koje Ured dobiva i povećati jer će prag od 200 tisuća kuna spustiti na deset tisuća eura, najavljuje to Vlada prijedlogom izmjena zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Time će se taj prag zapravo uskladiti s pragom ograničenja u plaćanju u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti.

Iako je trenutak zanimljiv, jer je prijedlog zakonskih izmjena na portalu eSavjetovanja obnovljen nakon otkrića plinske prijevare, Ministarstvo financija izmjene priprema već dulje vrijeme i nije se zbog pljačke u Ini odlučilo za 60 posto smanjiti iznos transakcija o kojima banke moraju izvještavati Ured. Ne skriva Ministarstvo financija da je osnovni poticaj za još veći obuhvat transakcija o kojima Ured dobiva informacije stigao od Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL.

Taj je Odbor u sklopu izvješća o petom krugu evaluacije Hrvatske, navodi Ministarstvo financija, upozorio kako se u Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela, poput porezne utaje, koruptivnih kaznenih djela i zlouporabe opojnih droga. Naglasili su i to da baš ta kaznena djela predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca.

Bijeg od poreza

– MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga, odnosno usklađivanje istog s pragom koji određuje ograničenja u plaćanju, odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, a koji iznosi 75.000 kuna, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.

Zakon je u javnoj raspravi samo dva tjedna, odnosno do 24. rujna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, i zbog toga što su navedene promjene dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, ali i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

To nije jedina novina koju zakon donosi. Država pojačava i nadzora nad virtualnom imovinom, koja ne uključuje samo kriptovalute kao najpoznatiji oblik, nego primjerice i virtualna umjetnička djela. Tako se među ostalima uvodi i obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Ilustracija

U Hrvatsku je stiglo novo Pfizerovo adaptirano cjepivo prilagođeno podvarijantama omikrona koje trenutno dominiraju našim prostorima i ostatkom Europe, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u kojemu najavljuju skori početak docjepljivanja tim novim cjepivom.

“Došlo je 247.680 doza novog Pfizerova varijantnog cjepiva. Trenutno je u karanteni i čeka se suglasnost Hrvatske agencije za lijekove (HALMED) da možemo početi cijepiti”, rekli su Hini u HZJZ-u.

Riječ je o bivalentnom Pfizerovom Corminarty cjepivu koje štiti od izvornog soja virusa i trenutno dominantnih podvarijanti BA.4 i BA.5. Europska komisija odobrila ga je 12. rujna, a namijenjeno je docjepljivanju starijih od 12 godina.

Naime, varijantno cjepivo kojim se sada docjepljuje u Hrvatskoj cilja izvorni wuhanski soj i varijantu BA.1 omikrona koja više nije dominantna.

Pandemija nije gotova, najugroženiji stariji

U HZJZ- poručuju da pandemija covida-19 još nije gotova i teško je prognozirati njezini daljnji razvoj, jer ovisi o eventualnoj pojavi novih sojeva virusa, njihovoj zaraznosti  i osobinama.

No, trenutno je situacija u Europi povoljnija nego prošle godine. Podvarijante BA.4 i BA.5, zarazne su, ali ne izazivaju tako teške oblike bolesti kao prijašnje varijante.

Najugroženije su starije osobe a obolijevaju i djeca, iako rijetko imaju teške oblike bolesti.

U HZJZ-u kažu kako je ovog mjeseca krenula kampanja cijepljenja i docjepljivanja, ponovno su otvoreni i cijepni punktovi, no prema zadnjim podacima, dnevno se u cijeloj Hrvatskoj cijepi oko 2500 osoba.

Trenutno je za docjepljivanje dostupno adaptirano Pfizerovo i Modernino cjepivo (za originalni wuhanski soj i podvarijantu BA.1 omikrona). Do sada je u Hrvatsku stiglo 559.530 doza varijantnog cjepiva, a do kraja godine se očekuje još oko milijun i pol.

Varijantno cjepivo primilo 9415 osoba

“Nismo zadovoljni odazivom na cijepljenje, osobito starijih osoba. Do sada je 9415 osoba primilo varijantno cjepivo. Najveći je udio cijepljenih u Gradu Zagrebu, Istarskoj i Ličko-senjskoj, a najmanji je odaziv u Splitsko-dalmatinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji”, kažu u HZJZ-u.

“Kada nekome dospije vrijeme za docjepljivane, neka se cijepi cjepivom koje je u tom trenutku dostupno, preporuka je HZJZ-a. Kažu kako je preveliki broj osoba s povećanim rizikom za razvoj teških oblika bolesti koje nisu niti primarno cijepljene te ih pozivaju da se cijepe.

U centralnom skladištu trenutno je milijun doza Pfizerova cjepiva, 200.000 Modernina cjepiva i 39.000 doza Jansenova cjepiva. Dijelu tog cjepiva će isteći rok trajanja unutar mjesec-dva, ali koliko će od toga propasti, teško je reći jer to ovisi realizirati donacije cjepiva drugim zemljama, koje su u planu i na čemu se intenzivno radi, kažu u HZJZ-u.

Do sada je s centralnog skladišta donirano 934.400 doza, a putem Covax mehanizma (bez isporuke u Hrvatsku) donirano je 1.533.400 doza. U pripremi za donaciju drugim zemljama trenutno je 1.828.110 doza, kažu u HZJZ-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prijeti nestašica povrća i to već ove godine: “To je neodrživo”

Objavljeno

-

By

Diljem sjeverne i zapadne Europe poljoprivrednici koji je bave uzgojem povrća razmišljaju o obustavi svojih aktivnosti zbog financijskog udara europske energetske krize, što bi moglo dodatno ugroziti opskrbu hranom.

Rast cijena električne energije i plina utjecat će na usjeve koji se tijekom zime uzgajaju u grijanim staklenicima, poput rajčice, paprike i krastavaca, te na one koje je potrebno staviti u hladnjaču, poput jabuka, luka i endivije, piše Reuters, prenosi RTL.hr.

Endiviji je posebno potrebna energija. Nakon što se lukovice poberu u jesen, one se skladište na temperaturama ispod nule, a zatim se kasnije ponovno sade u spremnike s kontroliranom temperaturom kako bi se omogućila proizvodnja tijekom cijele godine.

“Stvarno se pitamo hoćemo li ove zime požnjeti ono što je na poljima”, rekao je francuski poljoprivrednik Emmanuel Lefebvre Reutersu.

Europski poljoprivrednici upozoravaju na moguće nestašice. Očekivani udar na proizvodnju i skok cijena mogao bi potaknuti supermarkete da više poljoprivrednih proizvoda nabavljaju iz toplijih zemalja, poput Maroka, Turske, Tunisa i Egipta.

Najveća je stavka u troškovima uzgajivača povrća u staklenicima plin, kažu poljoprivrednici. Cijene su više nego 10 puta veće nego u 2021., žale se u Francuskoj.

“U idućim tjednima planirat ću sezonu, ali ne znam što ću”, rekao je Benjamin Simonot-De Vos, koji južno od Pariza uzgaja krastavce, rajčice i jagode.

“Ako ovako ostane, nema smisla započinjati još jednu godinu. To je neodrživo”, dodaje poljoprivrednik.

Osim skupe energije, zaradu poljoprivrednika ugrožavaju i sve veći troškovi gnojiva, pakiranja i transporta. Čak i uzgajivači voća i povrća u sunčanim zemljama poput Španjolske imaju problema, u prvom redu s troškovima gnojiva koji su porasli za četvrtinu.

Jack Ward, izvršni direktor Britanske udruge uzgajivača, smatra da će se proizvodnja seliti sve dalje na jug, preko Španjolske do Maroka i dijelova Afrike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj sve više stranih radnika: “Smatraju nas odskočnom daskom”

Objavljeno

-

By

Foto: LEEROY Agency / Pixabay

Popis stanovništva potvrdio je još jednu bolnu istinu. Među onih 400 tisuća ljudi koji su otišli iz Hrvatske, otišla je i radna snaga. Država se tim velikim problemom nije bavila, pa su se bavili i bave oni kojima radnici trebaju i bez kojih njihove djelatnosti ne bi opstale. Ove godine mogli bi pasti novi rekordi kada su u pitanju strani radnici. MUP procjenjuje da će izdati 100 tisuća dozvola za rad.

Koliko god ih uvezli, radnika u građevini i dalje nedostaje. Na jednom gradilištu koje je posjetila ekipa N1 televizije, ima ih iz Gruzije i Turske. Vlasnici tvrtke imaju i loša iskustva.

“Svakim danom ih je sve više. Oni Hrvatsku na neki način doživljaju kao odskočnu dasku, svi su umreženi preko nekih WhatsApp grupa i te informacije vrlo brzo kruže i onda se to opet reflektira na naše poslovanje- potrošimo novce da bi ih doveli, kupimo radna odijela i sve i nakon par tjedana oni jednostavnu nestanu”, rekao je Davor Šifkorn (TEHNIKA).

Unatoč ovakvim pričama, radnici iz trećih zemalja nezaobilazni su jer domaće radne snage nema dovoljno. Najviše ih nedostaje upravo u građevini, a onda i u ugostiteljstvu. Traži se i sve više dostavljača.

“To su najčešće iz našeg okruženja, znači Albanija i Makedonija dok su neke dalje zemlje Indija, Pakistan, Nepal. Pool ljudi s kojima možemo raditi je sve manji i manji. Rast koji imamo, koji bilježimo, tjera nas na to da moramo naći dostavljače i okrenuli smo se ka tim tržištima, stranim državljanima”, rekao je Marin Šušnjar iz Wolta.

Od 2019., itekako je vidljiv porast broja zahtjeva za dozvola za rad stranih radnika. Ove godine, procjenjuje MUP, bit će ih i do 100 tisuća. Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija. One kažu, dok god hrvatski poslodavci domaćem radniku ne daju plaće na razini europskih, ovaj će se trend nastaviti.

“Sljedeći problem je demografski problem koji Hrvatska nije rješavala prije 20 godina, a tad je trebala. Osim što imamo iseljavanje stanovništva, imamo visok mortalitet na snazi tako da, bi će jako teško u svakom slučaju i neminovno je da ćemo u narednih pet godina morati uvoziti radnu snagu bez obzira koliko povećali plaće i hrvatskim radnicima”, rekao je Sandi Protić iz agencije Humble hunters.

Od početka prošle godine, ukinute su kvote zapošljavanja stranih radnika, pa je sada proces jednostavniji. Prva je stanica Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oni provode test tržišta, odnosno provjeravaju ima li radnika među domaćima. Ako ne, traže se oni strani, a HZZ izdaje mišljenje.

“Mišljenje se izdaje onim poslodavcima koji moraju zadovoljiti zakonske uvjete. To je da moraju biti registrirani, obavljati djelatnost zadnjih 6 mjeseci i moraju imati najmanje jednog zaposlenog. Isto tako, moraju imati podmirene sve obveze po osnovi javnog davanja”, rekla je Ruža Hrga iz HZZ-a.

Ako su zadovoljili niz uvjeta, odobrava im se zapošljavanje stranog radnika. Dozvolu za njihov rad u konačnici izdaje MUP.

“Ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska”, poručuju iz MUP-a.

Poslodavci su za strane radnike dužni osigurati i smještaj radnika pa zato i sami kažu da su im u konačnici oni skuplji od domaćih. No, čini se da bez njih veliki dio tvrtki normalno poslovanje ne može održati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu