Hrvatska
AccuWeather objavio prognozu za jesen. Pogledajte što čeka Hrvatsku…
Veći dio Europe ovog ljeta se borio s rekordnim vrućinama, sušom bez presedana i divljim požarima koji su utjecali na sve aspekte života. Meteorolozi AccuWeathera upravo su objavili dugoročnu prognozu za jesen. Kažu da prijelaz s ljeta na jesen možda neće biti primjetan mnogim Europljanima, s toplim, gotovo suhim uvjetima kroz barem dio sezone.
Ljetna toplina polako će popuštati svoj stisak na kontinentu
Zapadna Europa pretrpjela je jedan od najintenzivnijih lipanjskih toplinskih valova dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je stizao srpanj. U srcu ljeta od Portugala do Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zabilježene su rekordne temperature, piše AccuWeather.
Tyler Roys, viši meteorolog koji godinama prognozira vrijeme diljem Europe, očekuje da će topliji uvjeti od normalnih i dalje biti trend diljem zapadne i središnje Europe tijekom velikog dijela jesenskih mjeseci. “Općenito, sezona će biti topla i bit će to spor prijelaz prema normalnim temperaturama”, rekao je Roys.
Očekuje se da će se dominantno područje visokog tlaka, koje je dovelo do ekstremnih toplinskih valova ovog ljeta, zadržati tijekom barem prvog dijela jeseni. To znači da će temperature biti u prosjeku 1-2 Celzijeva stupnja iznad normalnih razina u većem dijelu zapadne i srednje Europe.
London, koji je 19. srpnja zabilježio povijesnu temperaturu od 40 Celzijevih stupnjeva, u rujnu obično ima temperature od 16 do 21 stupanj. Kako jesen odmiče, temperature tijekom studenog u glavnom gradu Engleske u prosjeku padaju na oko 10 stupnjeva.
Dalje prema jugu, u Parizu se temperature obično kreću od 21 do 23 stupnja prije nego što drastično padnu tijekom listopada i studenog. Madrid obično jesen započinje s oko 27 stupnjeva, prije nego što maksimalne temperature padnu na 10-15 stupnjeva u drugom dijelu jeseni. Roys kaže da će ova, ali i mnoga druga mjesta u Europi temperature u granicama normale doseći tek u studenom, prenosi Index.
Ekstremna suša i opasnost od šumskih požara
Meteorolozi AccuWeathera kažu da izgledi za raširene oborine koje bi spriječile sušu u regijama koje su njom najviše pogođene nisu obećavajući. Vrijeme će biti suše od uobičajenog u zoni od Pirenejskog poluotoka do Francuske, Italije, pa čak i na sjeveru do južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, kažu prognostičari.
“Ovo bi mogla biti najgora suša za južnu Englesku, Francusku i Njemačku u desetljećima”, rekao je Roys. U petak 12. kolovoza britanska vlada proglasila je službenu sušu u dijelovima Engleske nakon tjedana vrućine. Roys je primijetio da su ta područja Engleske pretrpjela najsušniji srpanj ikada, a podaci datiraju iz 1935.
Dugotrajna suša nastavit će stvarati probleme u opskrbi hranom i vodom, kao i s prijevozom robe diljem Europe zbog iznimno niskih vodostaja rijeka. Poljoprivreda će također pretrpjeti težak udarac.
Usred najgore suše u 70 godina sliv rijeke Po u Italiji mogao bi se “pretvoriti u pustinju”, a očekuje se da će se suša nastaviti ove jeseni, prema Roysu. I šumski požari već su mjesecima problem na ovom području, a meteorolozi očekuju da će kontinuirana suša u rujnu i listopadu produljiti ovu opasnost.
Sezona šumskih požara, koja obično jenjava u rujnu i početkom listopada na jugu, vjerojatno će se nastaviti i tijekom jeseni, objasnio je viši meteorolog Alan Reppert.
Područja koja će biti pošteđena povećanog rizika od požara bit će malo na cijelom kontinentu, osobito u ranu jesen, ali, kako je istaknula meteorologinja Alyssa Smithmyer, postoji jedna regija koja bi mogla imati manji rizik od šumskih požara. “U baltičkim zemljama palo je više oborina u proteklih nekoliko mjeseci nego u većem dijelu ostatka Europe. Što se tiče šumskih požara, u usporedbi s ostatkom kontinenta, to je područje puno sigurnije”, rekla je Smithmyer.
Oluje u drugoj polovici jeseni na sjeveru
Prognostičari kažu da će trebati vremena da se oluje prošire sjevernim dijelom Europe kao rezultat snažnog područja visokog tlaka za koje se očekuje da će se zadržati tijekom prvog dijela sezone.
Dok bi područja Londona i Oxforda u Engleskoj mogla ostati suša, u drugom dijelu jeseni u ostatku Ujedinjenog Kraljevstva moguće su učestalije oluje, kao i u dijelovima Irske i Norveške. Ta će područja biti pogođena češćim kišama, a temperature bi mogle pasti na razinu nižu od prosjeka.
“Svi hladni udari tijekom druge polovice jeseni bit će više na sjeveru, gdje će oluje biti češće u kasnoj sezoni”, rekao je Roys, dodajući da bi se do kraja studenog olujni, hladni uzorak mogao proširiti na Englesku i Baltik.
Jugoistočna Europa će doživjeti različite promjene vremena
Očekuje se da će se neki od najrazličitijih vremenskih uvjeta jesenske sezone događati nad jugoistočnim dijelovima kontinenta, uključujući Grčku i ostatak Balkana. Roys očekuje da će u ranom dijelu jeseni biti nekoliko toplinskih valova prije nego što dođu promjene u vremenskom obrascu.
“Ova bi područja mogla zabilježiti porast padalina do druge polovice sezone”, rekao je Roys.
“Ako se nastavi iznadprosječno toplo vrijeme, a temperatura vode ostane visoka, mogu se povećati šanse da se kasnije tijekom sezone formira medicane”, kaže Roys. Izraz “medicane” kombinacija je riječi “Mediteran” i “hurricane” i odnosi se na netropsku oluju koja se hrani toplim vodama Sredozemnog mora. Medicane može proizvesti jake vjetrove i jaku kišu.
“Ovaj scenarij, bude li se odvijao, mogao bi biti jedina nada ovog dijela Europe za bilo kakvo olakšanje od uporne suhoće. Ako se ovaj scenarij ne odvije, suša u južnoj Francuskoj, Italiji i na Balkanu potrajat će do dugo u jesen”, zaključio je Roys, prenosi Index.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






