ZADAR / ŽUPANIJA
U ZEMUNIKU PROSLAVLJEN BILOSNIĆEV JUBILEJ Tradicionalna multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“ održana 13. put za redom
Tradicionalna multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“ i ove je godine održana u Bilosnića dvorima u Zemuniku Donjem, a bila je posvećena stotoj godišnjici rođenja Šimice Seke Bilosnić, majke Tomislava Marijana Bilosnića, kao i njegovom jubileju – 75 godišnjici života i 55 godina umjetničkog djela i rada. Manifestacija se održavala od nedjelje 7. kolovoza do blagdana Velike gospe 15. kolovoza 2022. godine, rođendana majke T. M. Bilosnića, koji je i pokrenuo i osmislio manifestaciju, koja je ove godine održana po 13-ti put, pred zemunički blagdan Kraljice Mira i Dan općine Zemunik.

Na prvoj večeri manifestacije „Odisej pod murvom“, u nedjelju 7. kolovoza u Zemuniku su pod krilaticom „Plete se Loretanska mriža“ gostovali hodočasnici iz mađarskog djela Gradišća, koji su se našli na četverodnevnom kružnom putovanju po Hrvatskoj, povezujući ljude, mjesta i događaje. Dr. Franjo Pajrić, predsjednik Udruge Hrvati iz mađarskog mjesta Koljnof i Čakavske katedre Šopron, naglašavajući da ova loretanska priča slijedi istraživanja dr. Igora Šipića, govorio i o ovogodišnjoj proslavi 250. godišnjice barokne crkve Loretanske gospe u Koljnofu, čime je i nadahnuto ovo putovanje mađarskih hodočasnika, koji su na svom putovanju posjetili Mariju Bistricu, Trsat, Krasno, Kosinj i Grebašticu, gdje su sudjelovali na posvećenju križa na mjestu stare srušene Marijine crkve.
Prigodom gostovanja hodočasnika iz mađarskog dijela Gradišća, Bilosnić je u Galeriji „Sveta Katarina Aleksandrijska“ i u dvorima pod murvom otvorio izložbu umjetničkih fotografija „Skriveno kameno blago“, te predstavio svoja izdanja iz serijala „Troja, mit i zbilja na zadarskom području“, te knjige iz biblioteke „Kroz Ravne kotare i Bukovicu“. Kao zasebno izdanje predstavljena je Bilosnićeva knjiga „Oda zemuničkom kulturnom pejzažu“, izišla ove godine na hrvatskom i engleskom jeziku.
Druga večer manifestacije „Odisej pod murvom“ pod nazivom „Majčina stota godišnjica“ održana je pred mnogobrojnim uzvanicima, u nedjelju 14. kolovoza, a na njoj su uz domaćina Tomislava Marijana Bilosnića, književnika i slikara, sudjelovali pjesnik i glazbenik Josip Čenić voditelj „Dubrovačkih kavaljera“ (Beč), pjesnik i glazbenik Mijo Bijuklič (Beč), te pjesnici Ante Tičić i Franko Sorić (Zadar), kao i Nikola Marinović voditelj klape „Koporan“ iz Poličnika.
Ovom prigodom predstavljena su ovogodišnja Bilosnićeva izdanja: zbirka pjesama „Molitva svetom Franji“ tiskana na dvadeset i pet jezika i pet pisama svijeta, poema „Vrtni patuljak“, „Spomenica 2020.“, „Spomenica 2021.“, zbirka pjesama „La Havana blues“ na rumunjskom, španjolskom i engleskom jeziku objavljena u Rumunjskoj, knjiga putopisa „Put u Havanu“, zbirka pjesama „Vidio sam Borgesove oči“, esejistički putopis „Oda zemuničkom kulturnom pejzažu“ objavljen na hrvatskom i engleskom jeziku, kao što su najavljena i predstavljena i Bilosnićeva izdanja koja će se u javnosti pojaviti do kraja ove godine. Riječ je o zbirci pjesama na makedonskom jeziku „Don Quijote na Petoj aveniji“ i istoimenoj zbirci na albanskom i engleskom jeziku, te zbirci pjesama „Od jantara i od sunca“ i knjizi ogleda i zapisa „Moj Zadar“.
Posebno su predstavljena izdanja posvećena Bilosnićevu jubileju, kao što je zasebno izdanje „Panosnkog ljetopisa“ iz Austrije i knjiga „Tigar među koricama knjige“ izišle u Rumunjskoj, djela u kojima o Bilosniću uz hrvatske pjesnike i kritičare pišu i pjesnici i kritičari iz Španjolske, Portorika, Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Meksika, Rumunjske, Venezuele, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, i drugih zemalja.
Uz predstavljanje novoizišle zbirke pjesama Mije Bijuklića „Kiše spokoja“ ilustriranu prilozima slavonskih majstora umjetničke fotografije izvedeno je i nekoliko Bijuklićevih skladbi, kao skladbe iz opusa Josipa Čenića. Isto tako u pjesničkom se izražaju prisjetilo i Tina Ujevića, Vesne Parun i Arsena Dedića. Krasnoslovili su posebno i Ante Tičić, Franko Sorić i Nikola Marinović, govoreći svoje stihove, kao što su kazali i prigodnu riječ o T. M. Bilosniću koji je na ovogodišnjoj manifestaciji „Odisej pod murvom“ proslavio svoj jubilej.


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





