Uz izgradnju dvodijelne sportske dvorane, ovim projektom uredit će se i vanjski okoliš sa svim popratnim sadržajima.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je Odluku o financiranju za Izgradnju dvodijelne sportske dvorane uz Osnovnu školu Šimuna Kožičića Benje u Zadru u vrijednosti od 2.176.460, 13 eura.
Uz ovaj projekt potrebno je osigurati prostor za kuhinju i blagovaonicu, a izgradnjom nove sportske dvorane, postojeća dvorana će dobiti funkciju male dvorane.

Sredinom veljače 2026. godine ugovoreni su radovi u vrijednosti od 1.599.482,44 eura bez PDV-a s tvrtkom Hausse d.o.o. iz Solina za energetsku obnovu OŠ Šimuna Kožičića Benje. Nositelj projekta je Grad Zadar, a projekt sufinancira Europska unija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (Mehanizam za oporavak i otpornost) s bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.130.204,27 eura. Projekt bi trebao biti završen do 30. lipnja 2026. godine. 

Zgrada OŠ Šimuna Kožičića Benje nakon energetske obnove zadovoljit će zahtjeve za zgrade gotovo nulte kategorije (nZEB) i trebao bi se postići energetski razred A+.

Ulaganja u školstvo i zdravstvo te priprema projekata za novu financijsku omotnicu Europske unije bile su u središtu radnog sastanka župana Josipa Bilavera s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Davorom Ivom Stierom, održanog u Domu Zadarske županije.

Bilaver je tom prilikom Stiera i njegove suradnike detaljno upoznao s aktivnostima i projektima koji se provode na području Zadarske županije.

Istaknuo je kako su domovi za starije i nemoćne te modeli priuštivog stanovanja za mlade obitelji apsolutni prioriteti u narednom razdoblju. Kao jednu od ključnih aktivnosti naveo je i ulaganja u zdravstveni sustav te obrazovanje. Uz novi ciklus opremanja i modernizacije zdravstvenih ustanova diljem županije, u tijeku su i značajna ulaganja u školske objekte, financirana primarno sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

„Naš cilj je jasan – osigurati jednosmjensku nastavu i kvalitetne uvjete za sve učenike“, naglasio je župan Bilaver.

Eurozastupnik Stier pohvalio je smjer kojim ide Zadarska županija, istaknuvši kako su upravo ovakvi projekti dokaz uspješnog korištenja europskih sredstava te se osvrnuo na širi europski kontekst.

„Kako bismo mogli financirati sve ove važne projekte, Europska unija mora ostati konkurentna. To izravno ovisi o našoj energetskoj neovisnosti, kao i sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Jaka ekonomija preduvjet je za snažna socijalna ulaganja“, istaknuo je Stier.

Na sastanku su se dotaknuli i pripreme novog proračuna Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine, zaključivši kako je ključno na vrijeme pripremiti projektnu dokumentaciju kako bi se spremno dočekala nova financijska omotnica.

Po završetku sastanka eurozastupnik Stier sa suradnicima je posjetio kompleks Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, odnosno crkvu i samostan sv. Nikole u Zadru, čija je obnova u najvećoj mjeri financirana iz EU fondova.

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru otvorena je izložba „Arbanasi u fondu Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru”. Izložba donosi bogat izbor građe iz fonda Knjižnice – monografije, znanstvene i stručne publikacije, novinske članke, separate, plakate, fotografije, razglednice, zemljopisne karte, sitni tisak i multimedijalne materijale. Autori izložbe su knjižničari Tomislav Blažević i Mihaela Šimat.

Danas dio grada Zadra, nekada samostalno naselje, Arbanasi su osnovani u prvoj polovici osamnaestog stoljeća kada su se ovdje doselili Albanci iz kraja ispod Skadarskog jezera, s područja nekadašnje tzv. Turske Albanije. Prva seoba Arbanasa zabilježena je 1726. godine, kada je u Zadar doselilo 19 obitelji, a druga 1733. godine s doseljenjem 28 obitelji. Posrednici između doseljenika i tadašnje mletačke vlasti bili su katoličko svećenstvo te barski, a kasnije i zadarski nadbiskup msgr. Vicko Zmajević. Razlozi doseljavanja bili su očuvanje katoličke vjere i bijeg od bolesti, ponajprije epidemije kolere. Arbanasi su se uklopili u novu sredinu, a svoj su jezik očuvali sve do današnjih dana.

Talijanska okupacija Zadra nakon Prvog svjetskog rata obuhvatila je i područje današnjih Arbanasa. Ukida se Učiteljska škola, a u njezinim prostorima otvorena je tvornica duhana. Prestaju s radom knjižnice i čitaonice s hrvatskim predznakom te se provodi talijanizacija. Nakon Drugog svjetskog rata prostor Arbanasa postaje dio grada Zadra. Gradi se nova osnovna škola, a željeznička pruga dijeli Arbanase na dva dijela.

Izložba započinje s vedutom Zadra iz djela Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia, tiskanog 1850. godine, koja predstavlja jedan od najstarijih slikovnih prikaza Arbanasa. Tekst Stjepana Buzolića tiskan u Narodnom koledaru iz 1868. godine donosi opis: „Zadarski je Arbanas, zdrava, rumena i punana lica; hitra i vatrena pogleda; liepa, jedra i osrednja struka; ozbilnje, al i nježne, ljubezne ćudi. Brz u govoru, lahko ti se razpali, al i lakše umiri…”

Kroz odabrane naslove i dokumente prikazuje se povijest, kultura i identitet zadarskih Arbanasa, od njihova dolaska prije 300 godina do suvremenog razdoblja. Građa svjedoči o njihovu povijesnom razvoju, očuvanju jezika i običaja, kulturnoj memoriji te integraciji u urbani prostor Zadra.

– Materijala o Arbanasima je i previše. Očito se radi o tome da su svojim porijeklom, jezikom i različitošću privukli novinare, znanstvenike i umjetnike koji su to pisanom riječju iskazali. S druge strane, dio materijala potječe od samih Arbanasa, govori o njihovoj važnosti za cijelu zajednicu te pojedincima koji su nešto vrijedno napravili za ovaj grad, istaknuo je Serđo Dokoza.

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport Dina Bušić pohvalila je sve koji sudjeluju u organizaciji šezdesetak događaja kojima će se tijekom godine obilježiti ova velika obljetnica za Arbanase.

Izložba ostaje otvorena do petka, 20. ožujka 2026., u redovnom radnom vremenu Knjižnice.