Connect with us

Hrvatska

Teorije zavjera: Koliko je “ravnozemljaša” u RH, a koliko ih sumnja u cjepivo?

Objavljeno

-

Koliko je u Hrvatskoj “ravnozemljaša”, koliko se Hrvata protivi cijepljenju, a koliko ih ne vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu?

To je samo dio pitanja prvog velikog hrvatskog istraživanja o stanju društvene svijesti koje je provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.

Vjerujemo li znanosti ili smo skloniji teorijama zavjere?

Oblik našeg planeta

Snimljena iz svemira, s Međunarodne svemirske postaje, dokazanog je oblika no polemike se i dalje vode. Jer ravnozemljaši su i suvremeni svjetski fenomen.

Zemlja je ravna ploča za 5,4 posto dok ih još 6 posto nije sigurno uz oko 3 posto (3,1 posto) onih koji to ne znaju ili nisu htjeli odgovoriti.

U trećem desetljeću trećeg tisućljeća u našoj zemlji svega 85,6 posto hrvatskih građana smatra da je zemlja okrugla.

“Ravnozemljaša” je nešto češće među ženama (5,8 posto), zatim starijoj populaciji (iznad 60 godina 7 posto populacije), te slabije obrazovanima (8,8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće žive su u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od prosjeka žive na zagrebačkom području (6,8 posto), u Slavoniji (5,8 posto) i Dalmaciji (5,7 posto).

Iskrcavanje čovjeka na mjesec

Još su neobičniji podaci o iskrcavanju čovjeka na Mjesec. Svaki deseti hrvatski građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu već da se radi o hladnoratovskoj propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9,7 posto). Svega dvije trećine, odnosno 67,2 posto vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.

Žene su sumnjičavije (9,9 posto), stariji (14 posto), slabije obrazovani (18,8 posto), oni iz manjih naselja (16,1 posto) a gledano po regijama prednjače u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13,8 posto).

Dobrobit cjepiva

Koronakriza i cjepivo na koje se čekalo, probudilo je dodatne sumnje u dobrobiti cjepiva. Gotovo jedna trećina hrvatskih građana smatra da su ona štetna i/ili nepotrebna (32,2 posto). Ne slaže se s tim 41,3 posto.

Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv COVID-19) je među muškom populacijom (33,8 posto), mlađima od 30 godina (39,1 posto), slabije obrazovanim građanima (38,3 posto), a uvjerljivo najčešće u Dalmaciji čak 42,6 posto.

Suzdržanost, odnosno protivljenje cijepljenju u našoj se zemlji počelo razvijati i prije pandemije. A svaki četvrti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno osobito za djecu (25,6 posto).

Službena i alternativna medicina

Uočljiva je i relativno niska razina povjerenja u službenu zapadnu medicinu u odnosu na alternativnu medicinu.

Svega 34,9 posto građana daje prednost službenoj medicini, dok visokih 21,8 posto više vjeruje alternativnoj medicini, uz 35,7 posto onih koji nisu sigurni koja je medicina bolja i 7,7 posto koji ne znaju/nemaju stajalište.

5G mreža

5G mreža doseg je suvremene tehnologije i znanosti. Da se 5G mreža razvija za kontrolu ljudi putem čipova ne smatra tek nešto više od pola punoljetnog stanovništva (52,6 posto). Ali 17,0 posto misli upravo tako.

Mladi su oni koji najčešće nemaju sumnju u kontrolu ljudi putem 5G mreže i čipova. Dok više od četvrtine stanovništva misli da nam 5G donosi utjecaj na zdravlje (26,5 posto).

Pa čini li znanost naš život kvalitetnijim? Za svega 71,5 posto hrvatskih punoljetnih građana znanost i tehnologija čine život kvalitetnijim.

Stav prema znanosti

Da znanost čini više štete nego koristi ne smatra tek nešto više od polovice ispitanika (55,5 posto) što je još jedna potvrda protuznanstvenog vala koji se bilježi u razvijenim zemljama, dok 18,6 posto građana potvrđuje ovo stajalište. Više od petine se niti slažu niti ne slažu dok ostatak ne zna.

Što je teorijama zavjere? Primjera radi s tvrdnjom “Većina ljudi ne razumije koliko našim životima upravljaju zavjere moćnika o kojima malo znamo”, slaže se visokih 42,7 posto hrvatskih građana.

A u tvrdnju da čipiranje ljudi nije u planu svjetskih moćnika vjeruje tek 40,5 posto populacije, uz visokih 26 posto onih kojim smatraju da je to upravo plan. Dok jedna trećina građana nije sigurna ili nema stajalište/ne zna što se događa s ovom tehnološkom humanom “novotarijom”, čipiranjem ljudi.

Klimatske promjene

Klimatske promjene su stvarnost, vidimo ih svaki dan, znanstvenici upozoravaju na snažne i česte vremenske nepogode, poplave, suše, ugrozu poljoprivrednih površina, pretjeranu emisiju CO2 i ako ne djelujemo odlučnije – neće nam biti spasa.

Da su klimatske promjene stvarna opasnost za ljude i prirodu smatra 87,3 posto naših građana, dok ih svega 3,4 posto ne vide nikakve klimatske promjene koje bi nas ugrožavale, uz 8,5 posto koji su na klackalici vjerovanja i nevjerovanja u utjecaj klimatskih promjena.

Hrvatski rezultati prvi u povijesti – u mnogome su slični talijanskima barem kada je riječ o znanosti i teorijama zavjere. A sutra RTL Danas donosi istraživanje o obitelji i osobnom zadovoljstvu.

NAPOMENA: Ekskluzivno terensko istraživanje provela je Promocija plus za RTL od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Uz standardnu grešku od +/- 3,02 posto i razinu pouzdanosti od 95 %

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Sovid 23

    28. lipnja 2022. at 22:49

    Da mi je znati koje obrazovanje i kako izgleda ravnozemljaš koni je napisao ovaj uradak.
    Pretpostavljam da će prvi na pelc protiv majmunske.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

HZJZ se oglasio o ukidanju izolacije za oboljele: “Imamo premalo cijepljenih”

Objavljeno

-

By

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nije zatražio ukidanje sedmodnevne izolacije za oboljele od koronavirusa s blagim simptomima, jer Hrvatska ima premali broj cijepljenih za takvu mjeru, izjavio je šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u HZJZ-u Bernard Kaić.

O epidemiološkim situaciji u Hrvatskoj i novim mjerama razgovara se više od tjedan dana, međutim većina kolega nije sklona ublažavanju pravila kad su u pitanju oboljeli od koronavirusa s blagim simptomima, dodao je Kaić u četvrtak.

“Imamo prenisku cijepljenost populacije i kod najrizičnijih skupina poput starijih ljudi, a moglo bi doći do pogoršanje epidemiološke situacije, bez obzira na rezultate u drugim zemljama poput Austrije ili Danske”, izjavio je nakon sastanka članova Nacionalnog stožera civilne zaštite s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Ukidanje sedmodnevne izolacije za pacijente s blagim simptomima je tek jedna od mogućnosti o kojima se raspravlja, dodao je Kaić.

On je predložio starijim građanima cijepljenje četvrtom dozom radi zaštite od težih oblika bolesti.

“Imamo dovoljno dokaza da četvrta doza koristi starijima od 60 godina, ljudima koji imaju kronične bolesti i koji su imunokompromitirani, ali što se tiče mlađih od 60 godina, koji su zdravi, nema dovoljno dokaza da im ta doza koristi”, izjavio je.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da najprije treba pričekati da Europska agencija za lijekove završi registraciju cjepiva protiv novih sojeva, a onda ćemo objaviti preporuke za osobe starije od 60 s rizičnim faktorom za razvoj težih oblika bolesti te za starije od 80 godina.

“Cijepljenje je najučinkovitija mjera koja imamo na raspolaganju, premda se pokazalo da možda nije toliko učinkovita kako što smo se nadali”, ističe Capak.

Također vidi problem što imamo nedovoljan broj cijepljenih da bi Stožer mogao razmišljati o bilo kakvoj liberalizaciji mjera za oboljele od covida-19.

Capak smatra da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj povoljnija nego za vrijeme vala delta soja virusa, s obzirom da je omikron soj puno blaži i ne uzrokuje teška oboljenja.

“Brojke u zadnja dva tjedna stagniraju, mislim da smo na vrhu omikron vala. Imamo manje umrlih, hospitaliziranih i pacijenata na respiratoru nego u vrhuncu delta vala.”

Međutim, ravnatelj HZJZ-a upozorava da uskoro dolazi jesen, kada počinje škola i sve redovne aktivnosti, stoga treba pojačati oprez.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

AccuWeather objavio prognozu za jesen. Pogledajte što čeka Hrvatsku…

Objavljeno

-

By

Veći dio Europe ovog ljeta se borio s rekordnim vrućinama, sušom bez presedana i divljim požarima koji su utjecali na sve aspekte života. Meteorolozi AccuWeathera upravo su objavili dugoročnu prognozu za jesen. Kažu da prijelaz s ljeta na jesen možda neće biti primjetan mnogim Europljanima, s toplim, gotovo suhim uvjetima kroz barem dio sezone.

Ljetna toplina polako će popuštati svoj stisak na kontinentu

Zapadna Europa pretrpjela je jedan od najintenzivnijih lipanjskih toplinskih valova dosad, a vrućina se dodatno pojačala kako je stizao srpanj. U srcu ljeta od Portugala do Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zabilježene su rekordne temperature, piše AccuWeather.

Tyler Roys, viši meteorolog koji godinama prognozira vrijeme diljem Europe, očekuje da će topliji uvjeti od normalnih i dalje biti trend diljem zapadne i središnje Europe tijekom velikog dijela jesenskih mjeseci. “Općenito, sezona će biti topla i bit će to spor prijelaz prema normalnim temperaturama”, rekao je Roys.

Očekuje se da će se dominantno područje visokog tlaka, koje je dovelo do ekstremnih toplinskih valova ovog ljeta, zadržati tijekom barem prvog dijela jeseni. To znači da će temperature biti u prosjeku 1-2 Celzijeva stupnja iznad normalnih razina u većem dijelu zapadne i srednje Europe.

London, koji je 19. srpnja zabilježio povijesnu temperaturu od 40 Celzijevih stupnjeva, u rujnu obično ima temperature od 16 do 21 stupanj. Kako jesen odmiče, temperature tijekom studenog u glavnom gradu Engleske u prosjeku padaju na oko 10 stupnjeva.

Dalje prema jugu, u Parizu se temperature obično kreću od 21 do 23 stupnja prije nego što  drastično padnu tijekom listopada i studenog. Madrid obično jesen započinje s oko 27 stupnjeva, prije nego što maksimalne temperature padnu na 10-15 stupnjeva u drugom dijelu jeseni. Roys kaže da će ova, ali i mnoga druga mjesta u Europi temperature u granicama normale doseći tek u studenom, prenosi Index.

Ekstremna suša i opasnost od šumskih požara

Meteorolozi AccuWeathera kažu da izgledi za raširene oborine koje bi spriječile sušu u regijama koje su njom najviše pogođene nisu obećavajući. Vrijeme će biti suše od uobičajenog u zoni od Pirenejskog poluotoka do Francuske, Italije, pa čak i na sjeveru do južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, kažu prognostičari.

“Ovo bi mogla biti najgora suša za južnu Englesku, Francusku i Njemačku u desetljećima”, rekao je Roys. U petak 12. kolovoza britanska vlada proglasila je službenu sušu u dijelovima Engleske nakon tjedana vrućine. Roys je primijetio da su ta područja Engleske pretrpjela najsušniji srpanj ikada, a podaci datiraju iz 1935.

Dugotrajna suša nastavit će stvarati probleme u opskrbi hranom i vodom, kao i s prijevozom robe diljem Europe zbog iznimno niskih vodostaja rijeka. Poljoprivreda će također pretrpjeti težak udarac.

Usred najgore suše u 70 godina sliv rijeke Po u Italiji mogao bi se “pretvoriti u pustinju”, a očekuje se da će se suša nastaviti ove jeseni, prema Roysu. I šumski požari već su mjesecima problem na ovom području, a meteorolozi očekuju da će kontinuirana suša u rujnu i listopadu produljiti ovu opasnost.

Sezona šumskih požara, koja obično jenjava u rujnu i početkom listopada na jugu, vjerojatno će se nastaviti i tijekom jeseni, objasnio je viši meteorolog Alan Reppert.

Područja koja će biti pošteđena povećanog rizika od požara bit će malo na cijelom kontinentu, osobito u ranu jesen, ali, kako je istaknula meteorologinja Alyssa Smithmyer, postoji jedna regija koja bi mogla imati manji rizik od šumskih požara. “U baltičkim zemljama palo je više oborina u proteklih nekoliko mjeseci nego u većem dijelu ostatka Europe. Što se tiče šumskih požara, u usporedbi s ostatkom kontinenta, to je područje puno sigurnije”, rekla je Smithmyer.

Oluje u drugoj polovici jeseni na sjeveru

Prognostičari kažu da će trebati vremena da se oluje prošire sjevernim dijelom Europe kao rezultat snažnog područja visokog tlaka za koje se očekuje da će se zadržati ​​tijekom prvog dijela sezone.

Dok bi područja Londona i Oxforda u Engleskoj mogla ostati suša, u drugom dijelu jeseni u ostatku Ujedinjenog Kraljevstva moguće su učestalije oluje, kao i u dijelovima Irske i Norveške. Ta će područja biti pogođena češćim kišama, a temperature bi mogle pasti na razinu nižu od prosjeka.

“Svi hladni udari tijekom druge polovice jeseni bit će više na sjeveru, gdje će oluje biti češće u kasnoj sezoni”, rekao je Roys, dodajući da bi se do kraja studenog olujni, hladni uzorak mogao proširiti na Englesku i Baltik.

Jugoistočna Europa će doživjeti različite promjene vremena

Očekuje se da će se neki od najrazličitijih vremenskih uvjeta jesenske sezone događati nad jugoistočnim dijelovima kontinenta, uključujući Grčku i ostatak Balkana. Roys očekuje da će u ranom dijelu jeseni biti nekoliko toplinskih valova prije nego što dođu promjene u vremenskom obrascu.

“Ova bi područja mogla zabilježiti porast padalina do druge polovice sezone”, rekao je Roys.

“Ako se nastavi iznadprosječno toplo vrijeme, a temperatura vode ostane visoka, mogu se povećati šanse da se kasnije tijekom sezone formira medicane”, kaže Roys. Izraz “medicane” kombinacija je riječi “Mediteran” i “hurricane” i odnosi se na netropsku oluju koja se hrani toplim vodama Sredozemnog mora. Medicane može proizvesti jake vjetrove i jaku kišu.

“Ovaj scenarij, bude li se odvijao, mogao bi biti jedina nada ovog dijela Europe za bilo kakvo olakšanje od uporne suhoće. Ako se ovaj scenarij ne odvije, suša u južnoj Francuskoj, Italiji i na Balkanu potrajat će do dugo u jesen”, zaključio je Roys, prenosi Index.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nove preporuke HZJZ-a za cijepljenje četvrtom dozom

Objavljeno

-

By

Cijepljenje je u Hrvatskoj gotovo stalo, rekla je za ovoga tjedna za N1 dr. Diana Nonković, voditeljica službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Gdje smo u odnosu na EU te koliko je građana cijepljeno četvrtom dozom?

U usporedbi sa zemljama EU-a čamimo u zapećku cijepljenih jer se barem jednom dozom cijepilo tek 57,2 posto, s njih dvije 55,5 posto. Prosjek EU je 75,4 posto cijepljenih barem jednom dozom, a od njih 72,8 posto s dvije.

Booster dozu dobilo je 53,5 posto žitelja EU-a, a četvrtu dozu 5,6 posto, u Hrvatskoj booster dozu je primilo tek 22 posto cijepljenih.

I dok u Europi već značajan broj stanovnika prima četvrtu dozu, provjerili smo kod HZJZ-a kakva je situacija s tom dozom u Hrvatskoj.

Do sada je u Hrvatskoj 2.651 osoba cijepljeno s drugom docjepnom (tzv. četvrtom) dozom, kažu nam.

To ne treba čuditi budući da su posljednje preporuke o cijepljenju četvrtom dozom izdane 13. travnja i tad su obuhvatile samo osobe starije od 80 godina i osobe starije od 65 godina koji su korisnici domova za starije.

Međutim, to će se uskoro promijeniti, doznajemo.

“Cijepljenje drugom docijepnom dozom preporučeno je za osobe starije od 80 godina i osobe starije od 65 godina koje su korisnici kolektivnog smještaja (dom za starije i nemoćne osobe), a ovih dana planira se izmjena preporuka čime bi se cijepljenje drugom docjepnom dozom preporučilo svim osobama starijima od 60 godina i osobito osjetljivim odraslim osobama”, kažu nam u HZJZ-u.

Naglašavaju da se cijepljenje četvrtom dozom ne razlikuje ni po čemu od ranijih cijepljenja te da ga je moguće obaviti na svim lokacijama i punktovima na kojima se provodi cijepljenje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu