Prema novom kalendaru cijepljenja, od školske godine 2025./2026. uvode se dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca za djecu školske dobi, a ta promjena uvodi se ponajprije zbog nedavne epidemije hripavca, navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Pokazalo se kako imunost stečena cijepljenjem protiv hripavca s vremenom slabi te su potrebna docjepljivanja u školskoj dobi. Ističu i da se posljednjih godina u Europskoj uniji bilježi porast slučajeva difterije pa se docjepljivanjem protiv tih bolesti štiti djecu i protiv tetanusa u slučaju ozljeda.

U obveznom Programu cijepljenja u Hrvatskoj cijepi se protiv jedanaest bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubela i pneumokokne bolesti.

Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata kako bi se postigao potreban imunološki odgovor odnosno, nastala dovoljna količina protutijela koja pružaju zaštitu od određene bolesti.

Program cijepljenja donosi se za trogodišnje razdoblje uz Provedbene programe za svaku godinu zasebno, te se ovisno o epidemiološkoj situaciji i drugim čimbenicima povremeno mijenja kako bi osigurali što bolju zaštitu cijepljenjem.

Krajem prošle godine donesen je novi Trogodišnji program cijepljenja za razdoblje 2025.-2027. godine prema kojem se uvode dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca za školsku dob.

Cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja su obvezna i besplatna za sve kojima su namijenjena.  “Za svako cjepivo postoje apsolutne (trajne) i relativne (privremene) kontraindikacije te se prije svakog cijepljenja utvrđuje postojanje takvih kontraindikacija, a to utvrđuje liječnik koji cijepi”

Ako postoje privremene kontraindikacije, primjerice poput povišene tjelesne temperature ili neke druge akutne bolesti, liječnik koji ih utvrdi određuje mjesto i vrijeme naknadnog cijepljenja, a ako postoje trajne kontraindikacije poput preosjetljivost na sastojke cjepiva, teške nepoželjne reakcije na prethodnu dozu cjepiva, liječnik je o tome dužan izdati potvrdu.

Ako se nastavi negativan trend cijepljenja, ponovno bi mogle prijetiti epidemije 

Kad je riječ o procijepljenosti cjepivima iz obveznog cijepljenja iz HZJZ-a kažu da posljednjih godina ona uglavnom stagnira i nešto je niža od optimalnih za postizanje kolektivnog imuniteta.

“Godinama smo imali zadovoljavajuće obuhvate za sva cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja, da bi od 2011. godine krenuo postupni pad obuhvata koji je 2018. godine zaustavljen. Od tada ne bilježimo ni značajan trend pada niti značajan trend porasta obuhvata”, kažu u HZJZ-u.  

Obuhvati na razinama županije variraju ovisno o cjepivu, no nešto su niži na jugu a viši na sjeveru Hrvatske. No, nastavi li se negativan trend, ponovno bi nam mogle prijetiti epidemije bolesti protiv kojih se cijepi.

Kad je riječ o stavovima roditelja i javnosti o cijepljenju u HZJZ-u kažu da nije provedeno recentno istraživanje stavova roditelja, ali sudeći prema kretanju postignutih obuhvata posljednjih godina čini se da je udio osoba koji odbijaju ili odgađaju cijepljenje svoje djece prema Kalendaru cijepljenja otprilike jednak.

Ističu da svim roditeljima treba omogućiti pristup provjerenim informacijama bez obzira na stupanj obrazovanja. Na internetu su ponekad lakše dostupne informacije iz neprovjerenih izvora koje mogu izgledati vrlo uvjerljivo, pa je važno da roditelji traže informacije iz relevantnih izvora, a prvenstveno od pedijatara koji imaju njihovu djecu u skrbi te nadležnih epidemiologa, poručuju iz HZJZ-a