Connect with us

magazin

Ovo je 11 simptoma toplinskog udara

Objavljeno

-

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara. HZJZ savjetuje što napraviti.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara

Crvena i vruća koža

Glavobolja

Smušenost

Grčevi u mišićima

Mučnina

Malaksalost

Razdražljivost

Ubrzani puls (rad srca)

Ubrzano disanje

Nesvjestica

Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Osobe starije od 65 godina. Djeca. Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava. Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu.

Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta. Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu. Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost. UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom). UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku, poručuje HZJZ.

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara. Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi.

Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale. Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem. Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge. Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta.

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor.

Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka. Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske. Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka. Birajte najhladniju prostoriju za boravak.

Ostale preporuke

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati. Potražite hlad. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana. Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda. U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici.

Na što trebaju paziti kronični bolesnici?

Redovito uzimajte propisanu terapiju. Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka. Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C.

Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku. Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka. Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.

Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini.

Pijte dovoljno tekućine. Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

magazin

[KOLUMNA] #ajteća

Objavljeno

-

By

More, sunce, povjetarac, barka, šum valova, koktelčić u ruci, lubenica na tanjuru….idila ljetnog dana…

Ali realnost zna biti malkice drugačije jer uz nas u ljetnim ljepotama „pokušavaju“ uživati i naši dragi turisti, koji se prepoznaju po sljedećem:

  1. Izgledaju izgubljeno, hodaju ko muhe bez glave
  2. Imaju svoja prometna pravila, tako redovito voze slalome u krivom smjeru
  3. Smrduckaju
  4. Obilaze znamenitosti u podne po najvećoj žegi
  5. Piju iz iste boce
  6. Jedu u pekari
  7. Imaju robu iz 91.
  8. Kampiraju gdje uspiju
  9. Nemaju para ne kupuju, samo njuškaju i pipaju
  10. Zadnje i ne manje važno došli su rayanerom

Mislim da sam u kratkim crtama izvrsno opisala profil turista koji nam ovih dana popunjavaju statistiku, ali ne i proračun.

Uistinu se radi o „žalosnim“ gostima. Gledam ih svakodnevno i ne mogu se načudi više na što su sve spremi. Pod time mislim koliko skromno raspolažu svojim budžetima preživljavanja za vrijeme odmora u Zadru.

Ove sezone susrećem i leve pro survior ekipu koja u ruksacima nosi i rasklopne stolce, stoliće tako kad obave kupnju namirnica za ručak (u pekari logično) krenu sastavljati svoje interije u
prvom hladu kojeg uhvate.

Zamišljam sebe kako bauljam po Parizu, Budimpešti, Krakovu i tražim prvi hlad za svoju mobilnu kuhinju, evo idem se odmah trisnuti da to više ne spomenem niti u najluđim snovima?

Realnost je da nam je grad krcat sirotinje, koja je skupila nekako za kartu i smještaj i to je to, to je domet potrošnje. Kuha se po apartmanima, jede se po pekarama i fast foodovima, spava se na balkonima ako treba, a djeci se sladoled i kokice kupe jednom u par dana.

Tuga, čemer i jad.

Naši gosti izgledaju moćno i tužno istodobno, ne znam kao da da to bolje opišem, ukratko kvantiteta im je na nivou, s kvalitetom već imamo problem.

Sve to što sleti s Ryanairom doleti na Kalelargu s ruksakom u kojem možda i mater spakirana u kanutnu , bocom vode iz zemlje polijetanja, 10 eura po danu, a pod pazuhom im je kolonija bakterija koju također transportiraju od domeka.

Čast i naklon onima koji se operu u dva dana jedan put. Naklon.

Tako ti mnogobrojni podosta otužni gosti bavuljaju po gradu najčešće od podne do 17, valjda im prijaju ugrijane rimske ploče koje reflekriraju svjetlost na njihove jeftine sunčane naočale od 2 eura.

Očito je da je kod nas je sletilo i doletilo sve ono što zaobilazi Milano, Pariz, Atenu, Maldive….

Tako se i ponuda na glavnoj zadarskoj ulici prilagodila profilu gostiju koji nas posjećuju, pa od vam od lipnja do negdje kraja listopada cijela Kalelarga daje po prženom ulju. Možda da preimenujemo Kalelargu u Krumpirolargu, bilo bi logičnije barem za vrijeme sezone.

Na glavnoj zadarskoj ulici nećete vidjet ručno rezani pršut, ili možda degustaciju vrhunskog extra djevičanskog maslinovog ulja, vina našeg podneblja….jer to ovaj profil turista ne vjerujem da može sebi priuštiti.

Pizza, burek, krafne lokalna autohtona jela jedno do drugo, to ide i na to se naši turisti pale kao požari ovih dana.

Prolazim neki dan u večernjim satima gradom, i ne mogu se kretati od gužve, pomislim pa dobro evo ih stigli su moraju i nešto potrošiti valjda (BIO BI I RED ZAR NE).

Vlasnik butika stoji nasred ulice, puši, hoda gore-dolje, vidno uznemiren.

Pitam ga kao ide barba, kupuju ili?

„Gopođa draga, loše, ništa, to samo šeta….samo gleda“

„Znate kad je dobra sezona, onda cela ulica radi, svi sve prodaju, da na kamenu napišeš Zadar sve ide, sve, ali ovo je loše, nema to para žena draga“, tužno zaključuje čovjek.

Mislim da je barba dao najbolju analizu turističke sezone 2022.- loše, loše!

Baš ih je nekako i tužno promatrati, gledati tu napaćenu djecu koja bi ubila za to da malo sjednu, odmoru, pojedu nešto na žlicu toplo.

Pa ja kad vidim tu sirotinju čisto mi dođe da im svakome turnem 100 kuna u džep da sjednu s djecom ko ljudi na sladoled, da ne ispadaju iz krošnja, klupa, da se ne valjaju ko tuljani na suhom po travi ispred Donata.

Milo mi dođe te dice, onako rumeni, gladni, žedni svi dijele istu bocu vode, gledaju sladolede u vitrinama kao ja stanje na računu prvi dan plaće, ushićeno i sretno, ali ih brzo relanost lupne po napećenom licu.

Mi Hrvati možemo biti ne znam kakvi, i ne putujemo često ali kad putujemo onda jedemo, pijemo i spavamo kao ljudi.

Ja ne idem negdje ako nemam dovoljan budžet za putovanje. Nisam čarobnjak da od brze i jeftine hrane stvorim pristojno jelo.

Ne vučem djecu po suncu ili hladnoći po gradovima, ne jedem samo u pekarama, kupim suvenir koji nije magnet. Rado degustiram lokalnu hranu i piće, peciva i vode imam i doma. Tako bi to trebalo izgledati zar ne?

Stručnjaci godinama u javnom prostoru govore o važnosti brendiranja, o važnosti prezentacije lokalnih običaja i hrane.

Ja ne znam kome oni to govore, jer kako stvari stoje naš najpopularniji autohtoni proizvod je pomfrit iz vrećice i zaleđeno pecivo iz Mlinara.

Ne znam da li je tužno ili pohvalno da će se naši gosti bolje provesti u Benkovcu nego Zadru. Njihovo kulturno ljeto se ne srami nikoga ni ničega. Gosti se mogu povezati s običajima i gastronomijom podneblja Ravnih kotara, doživjeti autentično iskustvo, i to su gosti veće platežne moći koji borave u vilama za odmor i žele probati, okusiti i doživjeti nešto
drugačije.

U iščekivanju boljih ponuda i gostiju s većom platežnom moći ostavljam jedan pjesmuljak svima da ne zaboravimo što imamo ovih dana u gradu…

Djelujte tužno,
pomalo i ružno,
pekare volite,
bogu se za popuste molite,

iz iste boce pijete,
i na podu se smijete
dok pizzu na suncu grijete.

Za vas je kafić luksuz teži,
Zato bježi, bježi.

#pomfrisezona2022

 
Nastavi čitati

magazin

SV. FILIP I JAKOV: U petak u parku projekcija filma “Ghostbusters”

Objavljeno

-

By

Ghostbusters – 19.08. – 21:30h – Parkić – Sv. Filip i Jakov

👻 Jašemo dalje na nezaustavljivom tsunamiju nostalgije.

👻 Nakon Gooniesa, koji su u vama probudili sjećanja na bolja vremena, udruga Super 8 i Platforma za Kino ovaj put vas pitaju: Who you gonna call? Odgovor je naravno Ghostbusters.

Neponovljiva i nezaboravna komedija s elementima nadnaravnog u kojoj vas nasmijavaju legendarna imena struke Bill Murray i Dan Aykroyd, naš je sljedeći put u prošlost.

👻 Demonski psi iz pakla, polubog Zuul, preslatki Slimer i gigantski čovjek od sljeza, vrhunac specijalnih efekata u to doba, garancija su da vam neće biti dosadno.

👻 I dok u glavi pjevušite glavnu glazbenu temu ovog filma, ostavite mjesta za ove informacije. Parkić na rivi, 19. kolovoza, s početkom u 21:30.

Dekice, sjedalice, piće i grickalice iz bilo koje dimenzije dobrodošli.

Program sufinancira Tourist Board Sv.Filip i Jakov

 
Nastavi čitati

magazin

(VIDEO) Ane Paška objavila spot za pjesmu “Sanjam cajke”

Objavljeno

-

By

Na svom YouTube kanalu, Ane Paška objavila je pjesmu “Sanjam cajke”.

“Ova je pjesma izašla iz dubine duše ili je možda preciznije reći-podsvijesti. Iako se trudim fokusirati na sadržaje koji dušu smiruju, hrane, ohrabruju, jednostavno je nemoguće ponekad ne osjetiti tugu i frustraciju zbog većine, odnosno plićine u kojoj se ta većina brčka, mentalnog stanja kolektiva koji pokazuje itekakvu krizu duha, nedostatka poezije, kako muzičke tako i tekstualne.

Namjera je bila oplemeniti vlastitu frustraciju pjesmom, žanrovski se zafrkavati, progovoriti tonom cajke o cajki, razumjeti noćnu moru, uglazbiti je, na kraju krajeva, javno kapitulirati, jer “A šta sad, kad tisuće su jačeee?” – kazala je umjetnica.

Za glazbu je korišten BOSS VE-20 vocal processor i Zoom H6 snimač.

Video je radio Kaja Zulin.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu