Tech

Skidate li serije i filmove s interneta? Prijete vam vrlo visoke kazne

Objavljeno

4 godine prije

22. lipnja 2022.

Unatoč sve većem broju dostupnih streaming platformi za gledanje filmova i serija, neki se oslanjaju na ilegalno preuzimanje sadržaja. Iako su zakonom takve akcije zabranjene, neki ne odustaju od toga pa se i dalje bave “online piratstvom”.

Ilegalno preuzimanje filmova, serija, videoigara, glazbe i drugih sličnih sadržaja smatra se kršenjem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Zakon se krši unatoč visokim kaznama

Za prekršaje protiv autorskih i srodnih prava u Hrvatskoj predviđene su novčane kazne za pravne i fizičke osobe u iznosu od 5.000 do 50.000 kuna, a u slučaju prekršaja protiv autorskih prava u svrhu stjecanja imovinske koristi, kazne mogu iznositi i do 100.000 kuna.

Prema Zakonu, vioskim novčanim kaznama sankcionirat će se oni prekršaji koji podrazumijevaju umnožavanje, distribuiranje ili poduzimanje nekih drugih radnji radi daljnjeg distribuiranja autorskog djela bez autorskog odobrenja.

No, unatoč predviđenim novčanim kaznama, Zakon se i dalje krši, a mi smo provjerili u kojoj mjeri te tko to točno nadzire.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), za kriminalistička istraživanja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva zaduženi policijski službenici i carinski službenici.

Može li policija provjeravati IP adrese osoba za koje se sumnja da ilegalno preuzimali filmove, serije, glazbu i druge sadržaje?

Iz MUP-a su pojasnili da u slučaju kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka i protiv intelektualnog vlasništva ili nekog drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina “policija može, na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja dokaza, putem Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija od operatora javnih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju, te identifikacijske oznake uređaja”.

Tko je nadležan za provjeru?

Od MUP-a i Državnog inspektorata smo pokušali doznati i koliko je kazni vezano za ovu tematiku izrečeno prošle godine u Hrvatskoj i u kojem novčanom iznosu, no odgovorili su nam da to nije u njihovoj nadležnosti.

Isti upit poslali smo i Carinskoj upravi Ministarstva financija koja je pak nadležna “prvenstveno za provedbu carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu u RH, te nadzorom nad robom koja se nezakonito stavlja na tržište, a za koju se sumnja u moguću povredu prava intelektualnog vlasništva”.

“Carinska uprava je tako u 2021. godini, kod provedbe carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu, zabilježila provedenih 657 postupaka te privremeno zadržala do okončanja postupaka 209.000 komada proizvoda za koje se sumnjalo u moguću povredu intelektualnog vlasništva, dok je na domaćem tržištu u provedbi mjera carinskog nadzora privremeno oduzeto 22.957 komada robe, izdana 94 prekršajna naloga te podnesene 4 kaznene prijave protiv prekršitelja koji su sukladno određenim propisima kršili odredbe iz domene prava intelektualnog vlasništva. Unutar ovih navedenih otkrivenih slučajeva kod kojih se radilo o otkrivenoj sumnji u povrede prava intelektualnog vlasništva, a koji su nadležnosti otkrivanja Carinske uprave, nije bilo slučajeva koji bi bili povezani sa kršenjem autorskih i srodnih prava”, naveli su iz Carisnke uprave.

Što je s nezakonitim internetskim servisima?

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) je za N1 pojasnio da organizatori “nezakonitih internetskih servisa na kojima se nude sadržaji zaštićeni autorskim pravom ili srodnim pravima svoju nezakonitu korist ostvaruju ili prodajom tih sadržaja korisnicima na njihov zahtjev ili od prihoda od oglasa (reklama) koji se prikazuju na takvim internetskim stranicama”.

U takvim slučajevim postupa policija, a uvjet za kazneni progon je da je prijavljena osoba od ovih nezakonitih aktivnosti pribavila znatnu imovinsku korist ili prouzročila znatnu imovinsku štetu.

“Povredu propisa o zaštiti autorskog prava i srodnih prava predstavlja i preuzimanje sadržaja s nezakonitih internetskih servisa. Stoga se svakako preporučuje da se za korištenje navedenih sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima (filmova, glazbe, serija i dr.) koriste zakoniti internetski servisi, koji su sada u sve većem broju dostupni hrvatskim korisnicima i odgovarajuće prilagođeni za hrvatsko tržište”, savjetuje DZIV.

U Hrvatskoj je raste broj dostupnih legalnih streaming platformi, a DZIV navodi da se “s većom dostupnošću zakonitih servisa za preuzimanje glazbe i filmova očekuje daljnje smanjenje stope piratstva”.

Piratstvo u EU

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je 8. lipnja Izvješće o intelektualnom vlasništvu i mladima. Izvješće je pokazalo da mladi Europljani kupuju više krivotvorenih proizvoda te i dalje pristupaju piratskom sadržaju.

“Više od polovice (52%) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33%) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora”, navodi se u izvješću.

Također je zanimljiv podatak da je 21% njih, odnosno svaki peti, upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora.

Filmovi – glavna vrsta piratskog sadržaja

Njih 12% pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7% ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61%) i televizijske serije (52%), nakon čega slijedi glazba (36%), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža, pokazalo je izvješće.

Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je da se učestalost piratstva ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora. Glavni razlozi za pristupanje piratskom sadržaju jesu cijena i dostupnost, pokzalo je izvješće.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Piratstvo u Hrvatskoj

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, izvješće je pokazalo da je 31% mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je manje od utvrđenog prosjeka na razini EU-a, a njih 28% svjesno je pristupilo piratskom sadržaju.

Međutim, 56% mladih ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da radije pristupa autorskim djelima putem legalnih internetskih servisa, što je svakako ohrabrujući podatak. Ipak, u izvješću se navodi da je namjerno korištenje ilegalnih izvora u Hrvatskoj bilo iznad europskog prosjeka.

Ispitanike se također pitalo i što bi ih potaknulo da prestanu koristiti ilegalne izvore za preuzimanje sadržaja. Dok su u nekim državama (Estonija, Malta, Italija) mladi kao glavni razlog naveli dostupnost sadržaja na legalnim izvorima po pristupačnim cijenama, Hrvati su u najvećoj mjeri odgovorili da je to – kažnjavanje. Tako razmišljaju i mladi Austrijanci i Nizozemci.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :Featured filmovi piratstvo

Up Next

Ako imate ovaj telefon, pripazite: Čak i ugašen može biti meta hakera

Ne propustite

Facebook priprema velike promjene

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Tech

GOOGLE IDE KORAK DALJE / “Osobna inteligencija”: AI sada „zna“ vaše navike, putovanja i stil života

Objavljeno

7 dana prije

23. siječnja 2026.

Pexels

Google koristi svoju tehnologiju umjetne inteligencije kako bi svojoj dominantnoj tražilici omogućio novi uvid u interese, navike, planove putovanja i fotografije korisnika s ciljem pružanja prilagođenih odgovora

Nova opcija, koja se uvela jučer, milijunima će ljudi dati mogućnost uključivanja nedavno predstavljenog alata nazvanog “Osobna inteligencija” unutar AI načina rada dostupnog na Googleovoj tražilici od prošle godine, piše AP News.

Kako funkcionira nova opcija

Ako se uključi, novi alat povezat će Googleov AI način rada s aplikacijama Gmail i Google Photos kako bi tehnologija mogla naučiti više o životu svakog korisnika i pružiti relevantnije odgovore prilagođene osobnim ukusima.

Na primjer, netko bi mogao zatražiti prijedloge za vikend putovanje i dobiti brzu preporuku temeljenu na prethodnim putovanjima i iskustvima. U AI načinu rada, tražilica bi također mogla automatski znati omiljene restorane osobe ili prepoznati preferirane stilove odijevanja pregledavanjem starih slika pohranjenih u Google Photosu.

Izjava iz Googlea i povjerenje korisnika

“Osobna inteligencija pretvara pretraživanje u iskustvo koje se čini jedinstveno vašim povezivanjem informacija iz različitih Google aplikacija”, napisao je u blogu Robby Stein, potpredsjednik u Google Searchu. Stein je također upozorio da “Osobna inteligencija” neće uvijek davati najbolje odgovore, što je nedostatak koji korisnici mogu pomoći ispraviti povratnim informacijama.

U početku će tehnologija biti ponuđena u SAD-u pretplatnicima na Google AI Pro i Ultra, kao i opcija unutar eksperimentalnog odjela Labs za sve s osobnim Google računom.

Uključivanje opcije zahtijevat će od korisnika da vjeruju Googleovoj tražilici da će zaštititi detalje o njihovim životima. Međutim, milijuni ljudi to već implicitno čine desetljećima unoseći ponekad intimne upite u tražilicu ili dijeleći osobne podatke unutar Gmaila i aplikacije Photos.

Dio šire AI strategije

Uvođenje “Osobne inteligencije” u Google pretraživanje najnoviji je znak ambicija tvrtke da svoj arsenal digitalnih usluga učini još moćnijim uz pomoć najnovijeg AI modela, Gemini 3i, koji je izašao u studenom. Ranije ovog mjeseca, Google je poduzeo prve korake prema pretvaranju Gmaila u osobnog asistenta pokretanog umjetnom inteligencijom.

Utjecaj Geminija proširit će se i na iPhone, iPad i Mac nakon što je Apple prošlog tjedna odlučio udružiti se s Googleom kako bi donio više AI alata na te proizvode. Partnerstvo će se usredotočiti na dugogodišnji napor da se Appleov često nespretni digitalni asistent, Siri, pretvori u svestranijeg pomoćnika sposobnog za razgovor.

Konkurencija i pravni status

Iako je američki savezni sudac 2024. godine Googleovu tražilicu proglasio ilegalnim monopolom, ona i dalje ostaje glavni internetski pristupnik, istovremeno se pokušavajući obraniti od konkurentskih prijetnji AI pokretanih alata za odgovore, kao što su ChatGPT i Perplexity.

Potencijalno revolucionarne promjene koje donosi umjetna inteligencija pomogle su uvjeriti suca koji je Google proglasio monopolom da odbije prijedlog američkog Ministarstva pravosuđa koji bi tvrtku prisilio na prodaju svog web preglednika Chrome kako bi se suzbile buduće zlouporabe na tržištu.

Nastavi čitati

Tech

Popis uređaja koji u 2026. postaju nesigurni za korištenje

Objavljeno

2 tjedna prije

13. siječnja 2026.

Korisnici brojnih Xiaomi pametnih telefona trebali bi pravovremeno reagirati kako bi izbjegli sigurnosne rizike. Kineski proizvođač konkretizirao je planove za 2026. godinu, prema kojima brojni modeli dostižu takozvani „End-of-Life“ status, što znači da više neće primati sigurnosna ažuriranja niti sustavne nadogradnje.

Ovi uređaji gube podršku u 2026. godini:

Pogođeni su modeli iz 2022. godine, uključujući glavnu marku Xiaomi te podbrandove Redmi i Poco:

Poco X5 Pro 5G: 6. veljače 2026.
Redmi 12C: 10. ožujka 2026.
Xiaomi 12 i Xiaomi 12 Pro: 17. ožujka 2026.
Redmi Note 12 5G: 23. ožujka 2026.
Redmi Note 12 Pro: 20. travnja 2026.
Poco F5 i Poco F5 Pro: 9. svibnja 2026.
Xiaomi 12 Lite: 1. srpnja 2026.
Xiaomi 12T i Xiaomi 12T Pro: 13. listopada 2026.
Poco C65: 6. studenog 2026.

Zašto je nedostatak ažuriranja problematičan?

Iako će telefoni i dalje raditi, bez sigurnosnih zakrpa novootkriveni propusti ostaju otvoreni za napadače koji ih mogu iskoristiti za instalaciju zlonamjernog softvera ili krađu podataka. Poseban problem predstavljaju aplikacije za bankarstvo, koje bi nakon nekog vremena mogle blokirati pristup uređajima bez aktualnih ažuriranja zbog sigurnosnih zahtjeva.

Xiaomi za ove uređaje nudi maksimalno četiri godine podrške, što je znatno kraće u usporedbi sa Samsungom, Googleom ili Fairphoneom, koji za svoje top modele obećavaju sedam godina ažuriranja. Od lipnja 2025. nova uredba EU o ekodizajnu propisivat će najmanje pet godina ažuriranja za nove uređaje, no modeli iz 2022. ne potpadaju pod tu regulaciju, piše Fenix Magazin.

Nastavi čitati

Tech

POSEBNO TIJEKOM BLAGDANA / FBI upozorava korisnike iPhonea i Androida: Odmah prekinite poziv ako ovo čujete!

Objavljeno

4 tjedna prije

2. siječnja 2026.

Unsplash/Ilustracija

Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete.

Korisnici iPhonea i Androida trebali bi biti posebno oprezni – FBI je izdao jasno upozorenje o telefonskim prijevarama koje se sve češće pojavljuju, osobito u blagdansko vrijeme, piše UNILAD.

Ako primite određenu vrstu poziva, savjet je jasan: odmah prekinite vezu. Nekada su telefonski pozivi bili glavni oblik komunikacije, no danas se navike mijenjaju. Istraživanja pokazuju da se pripadnici generacije Z često osjećaju nelagodno razgovarajući telefonom, posebno s nepoznatim osobama. Ipak, upravo takvi pozivi mogu predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik, jer su telefonske prijevare u stalnom porastu.

FBI upozorava da su se metode prevaranata znatno usavršile. Posebno su aktivni tijekom blagdana, kada mnogi dobivaju nove pametne telefone i manje su oprezni. Najčešći scenarij uključuje lažno predstavljanje kao tehnička podrška, banka ili financijska institucija, carinska i granična služba ili lokalna policija, prenosi City Magazine.

Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete. Nakon toga vas pokušavaju navesti da hitno prebacite novac, podijelite osobne podatke ili instalirate zlonamjerni softver na svoj uređaj.

Osjećaj hitnosti kao alat manipulacije

Klasična taktika je stvaranje panike. Prevaranti će vas uvjeravati da je vaš bankovni račun ugrožen, da vam prijeti uhićenje ili da morate odmah reagirati kako biste izbjegli ozbiljne posljedice. Upravo taj pritisak smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja.

Jednom kada se zlonamjerni softver instalira na uređaj, posljedice mogu biti ozbiljne – od krađe podataka o kreditnim karticama i internetskom bankarstvu, do pristupa fotografijama, kontaktima i privatnim porukama.

Opasnost vreba i iza QR kodova

Stručnjaci upozoravaju i na sve češće zloupotrebe QR kodova. Jedno skeniranje naizgled bezazlenog koda može omogućiti potpun pristup vašem telefonu, uključujući financijske i osobne podatke. Zato je važno skenirati isključivo QR kodove iz pouzdanih izvora.

Što savjetuje FBI?

Ako primite neželjeni poziv, a niste vi prvi kontaktirali instituciju – odmah prekinite vezu. Čak i ako se poziv čini legitimnim, FBI ističe da je vjerojatnost da je riječ o prijevari dovoljno velika da ne vrijedi riskirati. Ako sumnjate u autentičnost poziva, sami nazovite službeni broj banke, policije ili institucije s njihove službene internetske stranice – nikada ne koristite broj koji vam je dao pozivatelj.

Zaključak je jasan: nijedna legitimna institucija neće od vas telefonom tražiti novac, lozinke ili instalaciju softvera. Ako dobijete takav poziv – prekinite vezu i zaštitite svoje podatke.

Nastavi čitati