ZADAR / ŽUPANIJA
(VIRSKO LJETO) PONOVNO SPEKTAKL: Dolaze Maja Šuput, Petar Grašo, Damir Kedžo, Vesna Pisarović, Crvena jabuka, Ivan Zak, Učiteljice, Gazde, Ićo Sikirić…
Više od tisuću dana dijeli nas od posljednjeg koncerta održanog na spektakularnom Virskom ljetu. Posljednji put na pozornicu Virskog ljeta stao je i pjevao Ivan Zak sredinom rujna 2019. godine, pa se 18. lipnja ove godine od 22 sata koncertom Damira Kedže i tradicionalnim spektakularnim vatrometom, Vir napokon vraća u svoju sezonsku i događajnu normalu. A normala je – virski estradnim rječnikom – stotinjak tisuća duša svakog ljeta na koncertima i eventima, odnosno više od pola milijuna posjetitelja virskih sezonskih događaja od početka ljeta 2015. do kraja ljeta 2019. kada je Zak privremeno zaključio priču. U međuvremenu je velika zagrebačka i domaća pop zvijezda pjevala na prošlogodišnjoj Virskoj noći kada je koncert održan s rigoroznim epidemiološkim pravilima, pa pravog Virskog ljeta praktički nije ni bilo. Napokon, dvije i pol godine kasnije, dite se vraća materi.
Pored Damira Kedže na otvorenju Virskog ljeta, tjedan dana kasnije velike estradne povratnice Vesne Pisarović, potom zadarske grupe Forum, Magazina, Minee, Učiteljica, Maje Šuput – ili prvi put na Viru Petra Graše za tradicionalnu Virsku noć 13. kolovoza – te brojnih drugih izvođača, na ovogodišnjem Virskom ljetu očekuju nas još svima omiljeni susreti klapa na Virskoj terci, natjecanje pjevača amatera Vir Fest u srpnju, Gastro & Wine festival u rujnu s nastupom Ivice Sikirića Ice i sredinom rujna završnica spektakularnog Alpe Adria Jet Ski Toura.
Svi glavni glazbeni koncerti Virskog ljeta počinju u 22 sata, a evo svih izvođača i evenata redom po datumima.
OTVORENJE VIRSKOG LJETA
DAMIR KEDŽO, 18. lipnja
Sjajni Damir Kedžo oduševio je virsku publiku prije četiri godine svojim sjajnim vokalom i silnom energijom kojom je natopio daske pozornice Virskog ljeta, a onda je s Domenicom i Zsa Zsa sve ponovio na Virskoj noći godinu kasnije. Za kim u međuvremenu umire Kedžino srce, čut ćemo na otvorenju Virskog ljeta. Nije moglo bolje.
VELIKA POVRATNICA
VESNA PISAROVIĆ, 25. lipnja
Od hitova „Da znaš“ i „Jutro donosi kraj“, odnosno predstavljanja Hrvatske na Eurosongu u Tallinnu, Vesna Pisarović dugo je vremena provela u Haagu, Londonu, Berlinu i Istanbulu.. Ova obrazovana jazz i pop glazbenica, vratila se na veliku scenu travanjskim koncertom u Domu sportova, a na Viru ćemo je slušati posljednje lipanjske subote.
VJEČNI ZADRANI
GRUPA FORUM, 2. srpnja
Vječni Zadrani gostovali su na otoku bezbroj puta, a bit će prvi bend u eventima i koncertima bogatom srpnju. Nostalgičarski rock, domaći klasici i američki pop i rock evergreen uz veliki broj autorskih pjesama i hitova, pravi su izbor za glazbene sladokusce i osvježenje u uvijek toplom srpnju.
PUT PUTUJU
MAGAZIN, 9. srpnja
Nije bilo godine, a ponekad i više puta godišnje, u kojoj na otoku nismo gledali i slušali splitski Magazin sa svim pjevačicama i u svim postavama legendarne splitske grupe. Pamtimo tugovanje s Magazinom nakon ispadanja od Portugala na nogometnom EP-u, ali i vesela druženja u svakoj drugoj prilici. Duže od četrdeset godina su na estradi, a evo ih opet početkom srpnja.
PJEVAČI AMATERI
VIR FEST, srpanj
Još nemamo precizan datum održavanja tradicionalnog Vir Festa, ali natjecanje mladih dalmatinskih pjevača amatera od 11 do 19 godina sigurno će se održati u srpnju. Bit će to jubilarac, deseto izdanje festivala kojeg organiziraju glazbena Udruga Melodija i Vir turizam, pa otočani očekuju novi uspjeh nekog domaćeg pjevača nakon pobjede Lucije Buškulić i drugog mjesta Laure Ševarac.
VRAPCI I KOMARCI
MINEA, 16. srpnja
Pjevačica i voditeljica IN magazina, Renata Končić Minea, prenijela je s nedavnog nastupa u Biogradu na svojemu Instagramu fotografije i atmosferu druženja s fanovima. Bilo je nezaboravno, kažu svi, a polovicom srpnja moglo bi biti i – vruće. Minea je ovih dana s Nikom Zorjan snimila i predstavila pravi ljetni hit „Bio bio“, pa ćemo ga čuti u srpnju, a Mineu vidjeti ponovno nakon nastupa na karnevaliću Virskih maškara 2020.
LETJELI SU GRUDNJACI…
IVAN ZAK, 23. srpnja
Veliku pop zvijezdu Ivana Zaka na Viru slušali smo mnogo puta tijekom Virskog ljeta i na drugim manifestacijama, i to na veliku radost brojnih obožavatelja ove zagrebačke i domaće pop zvijezde. Jednom su pozornicom Virskog ljeta letjeli čak i grudnjaci, dok je tisuće mobitela svojim svjetlima obasjavalo scenu. Zak je na Viru poput ribe u Virskom moru.
DOBAR GLAS DALEKO SE ČUJE
VIRSKA TERCA, 29. srpnja
Po dobrom starom običaju, Virsku tercu otvorit će lokalna virska mješovita klapa Puntadura, nakon čega će prijatelji dalmatinskog klapskog izričaja dalje uživati u večeri ispunjenoj zvukovima Dalmacije. No nisu dosad samo Dalmatinke i Dalmatinci pivali a cappella, nastupali su još Zagrepčani i Slovenci. Dobar glas daleko se čuje, evo već peti put na otoku Viru.
BURA & TSUNAMI
UČITELJICE, 30. srpnja
Debitirale su na otoku Viru prije tri godine i oduševile nekoliko tisuća posjetitelja koncerta koji se još pamti. Matea, Silvia i Ana su Učiteljice koje, doduše, ne nude školu za život, nego dva sata dobre svirke s puno energije, hopa-cupa glazbenog stila te istesane figure kojima su osvojile domaću estradu. Zato nas na Viru na samom kraju srpnja očekuju „Bura & tsunami“, kako glasi novi hit zanosnih i atraktivnih Učiteljica.
ESTRADNI SUPERJUNAK
DUŠKO LOKIN & KLAPA DONAT, 5. kolovoza
Iako ima gotovo osam desetljeća na životnim plećima, domaći estradni superjunak Duško Lokin koncerte još odrađuje lakoćom. „Jedna žena čeka brod“, „Netko te tajno voli“, „Opijaš me jače nego vino“ i bezbrojni drugi hitovi, evo već debelo u drugom stoljeću razgaljuju romantične duše, a njihov je popis, u Lokinovom slučaju, duži od Pavlove poslanice Rimljanima. Estradni veteran imat će pomoć sjajne klape Donat, koja uskoro slavi pola stoljeća postojanja.
MARKUŠEVEČKI THE BEATLESI
GAZDE, 6. kolovoza
Markuševečki The Beatlesi s tamburama također nisu nepoznanica na otoku. Dapače, Gazde su nastupile šest-sedam puta unazad nekoliko godina, a posebno pamtimo koncert kojim su proslavili 25 godina postojanja. Zbog prisustva endemske vrste markuševečkih vikendaša na otoku i njihovih slavnih partija, jednom je čak zatraženo da se ulica vikendaša iz zagrebačkog naselja preimenuje u – Gazde. Rekli bismo: jednom Gazda, „Vazda gazda“.
VIRSKA NOĆ
PETAR GRAŠO, 13. kolovoza
Gotovo je nevjerojatno primijetiti da postoji netko značajan s estradne scene tko tijekom posljednjih desetak godina nije nastupao na Virskom ljetu. Da, postoji, i ime mu je Petar Grašo i, naravno, velika je domaća estradna zvijezda. Nepravda je ispravljena i to na najbolji mogući način: Grašo će za najveću lokalnu feštu, Virsku noć, pjevati pred najmanje desetak tisuća fanova. Kad već zbog kiše prije tri godine nije mogao nastupiti Tonči Huljić, hoće njegov zet.
LIPE JOŠ UVIJEK CVATU…
ALEN ISLAMOVIĆ, 20. kolovoza
Prije pet godina koncert najpoznatijeg virskog vikendaša među rokerima, ili najvećeg rokera među vikendašima, bivšeg člana Bijelog dugmeta Alena Islamovića, prekinula je kiša. U tom trenutku atmosfera na koncertu bila je pred ključanjem; Alen je pjevao „Lipe cvatu“ dok je pljuštala kiša i svi su bili mokri do kože i u transu. Pet godina kasnije čeka nas nastavak tog nezaboravnog druženja s poviješću jugoslavenskog rock and rolla i vokalom pred kojim treba skinuti kapu. Barem dok ne počne dažditi.
NEBO VIDI SVE
GIULIANO & DIKTATORI, 27. kolovoza
Pjevao je na paljenju adventske svijeće, svirao s Diktatorima na novogodišnjem eventu na virskoj rivi i imao koncert na Virskom ljetu. Giuliano je, barem što se Vira tiče, prošao sve i svašta, usrećivši pritom svoje brojne fanove. Diktatori su još samostalno nastupali na Virskim maškarama, pa je ova uigrana kombinacija siguran dobitak za kraj kolovoza i zagrijavanje za Virsku feštu. „Nebo vidi sve“, kaže splitski pjevač u jednom od svojih hitova.
VIRSKA FEŠTA
MAJA ŠUPUT & KLAPA PUNTAMIKA, 29. kolovoza
Vrhunska zadarska klapa Puntamika s voditeljem Denisom Maričićem Dendom i ekstravagantna Maja Šuput svirat će i pjevati na Virskoj fešti, odnosno tradicionalnom obilježavanju Dana Općine Vir i blagdana Glavosjeka Svetoga Ivana Krstitelja. O Zadranima ne treba trošiti previše riječi, baš kao ni o eksplozivnoj Maji koja je prije pet godina dominirala na Virskoj noći. Te je noći na svojevrsnom virskom lakoglazbenom Woodstocku pred više od 15 tisuća posjetitelja Maja Šuput imala koncert karijere.
MIRIS BOSNE U SITNE SATE
CRVENA JABUKA, 3. rujna
Sada već klasični pop rock bend Crvenu jabuku imali smo prilike upoznati na Virskom ljetu prije sedam godina, potom na Božićnom koncertu godinu kasnije, a potom prije četiri godine na adventskom eventu. Tada je basista Crvene jabuke, virski vikendaš Krešimir Kaštelan iz naselja Luka, priznao kako je bend nakon prvog virskog božićnog održao još 250 koncerata, no otočni su – ukrašen raskošnom scenografijom, snježnim efektima i sjajnom atmosferom – dobro upamtili. Evo ih opet na izdisaju ljeta, kao zagrijavanje ako zahladi, ili kao osvježenje u sparnoj noći. U svakom slučaju, Crvena jabuka se ne propušta. Bit će to „Miris Bosne u sitne sate“.
GASTRO AND WINE FESTIVAL
IVICA SIKIRIĆ IĆO, 10. rujna
Drugo izdanje sjajnog jednodnevnog virskog Gastro and Wine Festivala održat će se 10. rujna, kada će vrhunski chefovi pred publikom spremati specijalitete uz degustaciju lokalnih vina i domaćih prehrambenih proizvoda. Feštu će upotpuniti sve popularniji bibinjski pjevač Ivica Sikirić Ićo, čije se pjesme vrte u eterima svih domaćih radijskih stanica i na streaming platformama, a pregledi im se mjere u milijunima. Od pjevača na fešticama i barovima do „Postelje od ruža“, Ićo je prošao dug put, no uspjeh je tim slađi.
OKTANSKI ŠUŠUR
ALPE ADRIA JET SKI TOUR 2022., 17. i 18. rujna
Otkad je spektakl i oktanski šušur Alpe Adria Jet Ski Toura prvi put održan na otoku Viru na plaži Jadru uz virski bar Mulo, potom i na susjednoj pješčanoj plaži Jadra, ovaj intrigantni sportski event najviše europske razine pronašao je svoje mjesto na mapi omiljenih virskih evenata. Redovito na finalnim utrkama sezone sudjeluje stotinjak Jet pilota sa svojim obiteljima iz desetak europskih država, pa će nakon trogodišnje pauze virska plaža ponovno biti puna.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Na linku pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: NOVO RUHO PEDIJATRIJE



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




