Connect with us

Hrvatska

Liječnici upozoravaju: Velik dio građana mogao bi ostati bez vozačkih dozvola!

Objavljeno

-

Predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, velik broj hrvatskih građana mogao bi ostati bez vozačke dozvole, upozorila je u ponedjeljak Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) te ponovno pozvala saborske zastupnike da reagiraju na predložene izmjene.

Naime, po predloženome, o zdravstvenim sposobnostima vozača odlučivali bi obiteljski liječnici koji imaju uvid u zdravstveno stanje i potrošnju lijekova svojih pacijenata te bi bili dužni prijaviti policiji ako su ugrožene vozačke sposobnosti.

Dio je to prijedloga izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je Vlada uputila u drugo saborsko čitanje bez ijedne usvojene izmjene koje su joj uputile udruge liječnika, ističe KoHOM u priopćenju.

To će, ističu, u tešku situaciju dovesti oko 2500 obiteljskih liječnika i desetke tisuća pacijenata koji će ostati bez vozačke dozvole čime se može ugroziti i funkcioniranje prijevoza, hitnih službi i opskrbe.

Upozoravaju i da resorno ministarstvo nije definiralo koja bi to bila zdravstvena stanja koja trajno ili privremeno utječu na zdravstvenu sposobnost vozača za sigurno upravljanje motornim vozilom, a ne spominje se ni donošenje pravilnika koji bi definirao stanja u kojima se pacijentu treba oduzeti vozačka dozvola.

Zakonski će se sva odgovornost prebaciti na liječnike kojima se propisuje kazna od pet do deset tisuća kuna ukoliko ne prijave pacijente MUP-u, te se može očekivati da će na liječnike nasrnuti i osiguravajuće kuće i teretiti ih za milijunske iznose.

KoHOM će, stoga, po stupanju zakona na snagu, preporučiti liječnicima da prijavljuju zabranu vožnje za sva zdravstvena stanja za koja procijene da bi mogla potpasti pod tu kategoriju, kao i u slučajevima korištenja određenih lijekova.

Ističu i da Vlada ni u jednom trenutku nije dala podatke o tome za koji je broj prometnih nesreća uzrok bilo zdravstveno stanje pacijenta ili lijekovi koje uzima.

Resornom ministru Viliju Beroš zamjeraju što nije reagirao na ove probleme, niti stao na stranu liječnika, te umjesto toga “ovih dana bombastično najavljuje obavezne sistematske preglede”.

No, prođe li ovakav Vladin prijedlog, pacijenti ne samo da se neće odazivati na sistematske preglede, već se neće svom liječniku javljati ni kada budu stvarno bolesni zbog straha da ne ostanu bez vozačke dozvole, upozorava KoHOM.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. GTJ

    7. lipnja 2022. at 8:04

    Apsolutno podržavam prijedlog dr. Beroša o obveznom, preventivnom pregledu, pogotovo rizične skupine građana! Svakodnevno smo bombardirani podacima koliki je broj novih , malignih bolesti otkriveno nakon covid- pandemije, npr.! Mnogi ljudi ne mogu sebi priuštiti skupe preglede u privatnim ordinacijama, poliklinikama.. Apropos činjenice da dr. Beroš ne potiče liječnike da prijavljuju svoje pacijente koji ne bi apsolutno smjeli zbog svojih dijagnoza voziti, i tu apsolutno podržavam dr. Beroša, jer dok se u ovoj našoj zemlji ne proglasi napad na liječnika napadom na službenu osobu i kaznenim djelom, dr. Beroš , kao ministar, dužan je zaštititi živote i integritet svojih kolega,liječnika! I na kraju, gospodo draga, mislim da u ovom trenutku svatko od nas poznaje u svojoj okolini barem jednu osobu kojoj bi se odmah trebalo oduzeti vozačku dozvolu!!!! Ugodan vam dan!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Provjerite jeste li ga kupili: Povlači se još jedan proizvod

Objavljeno

-

By

Unsplash

S hrvatskog tržišta povlači se još jedan proizvod.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Posuda za pečenje sa neprijanjajućom podlogom (Lim 28.2×15.4x7cm), bar koda 2200134884561, ostalih oznaka Art. Nr. SKU 34884501 STYLE 348845, zbog ljuštenja podloge lima.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane. Detalji o opozivu proizvoda dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: NINGBO GENERAL UNION CO.LTD., Kina

Dobavljač: Pepco Poland Sp. z o.o., Poljska

Maloprodaja: Pepco Croatia d.o.o., Zagreb

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

Detalje možete pogledati na stranici HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NESLUŽBENO: Od utorka poskupljuju sva goriva

Objavljeno

-

By

Prema neslužbenim informacijama, sva goriva opet poskupljuju. Od utorka benzin će biti skuplji za dva centa, dizel i plavi dizel za jedan cent. 

Prije dva tjedna, Vlada je 26. ožujka na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima je litra osnovnog benzina bila 1,52 eura, litra osnovnog dizela 1,45 eura, a litra plavog dizela 0,91 euro.

Cijene rastu zato što je potražnja veća od ponude, a ponuda se smanjuje već u nekoliko valova, vezano uz odluke zemalja OPEC-a i njihovih saveznika za smanjenjem opskrbe tržišta, kazao je u HTV-ovom Studiju 4 Ivan Brodić, glavni urednik portala Energy Pres.

– To je zbog toga što su te zemlje uglavnom ovisne o sirovini, u ovom slučaju nafti, pune proračune, odnosno planiraju proračune na visokoj cijeni te sirovine, kazao je.

– U ovom slučaju predvodi ih Saudijska Arabija, koja je od dolaska na vlast ili preuzimanja efektivne vlasti princa Bin Salmana u velikoj proračunskoj potrošnji, u kulturnom, sportskom, infrastrukturnom dijelu. Rusiji to dakako odgovara jer višom cijenom energenata efikasnije puni proračun, time i financira svoje ratne aktivnosti u Ukrajini, kazao je Brodić.

Istaknuo je da se cijena nafte planira na sastancima OPEC-a kao naftnog kartela jer to tako njima odgovara.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Objavljeno

-

By

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu