Connect with us

Hrvatska

Ribarima neisplativ izlazak na more? Gorivo lani 3.50 kn, a danas 9.50 kn!

Objavljeno

1 godina prije

-

Zahvaljujući Vladinoj intervenciji, od srijede će gorivo biti jeftnije. Naime, Vlada je donijela uredbu kojom se smanjuju trošarine i ograničavaju marže. Nova cijena eurodizela bit će 13 kuna i 8 lipa, a danas je 13 kuna i 14 lipa. Eurosuper 95 bit će jeftiniji za 36 lipa, odnosno za litru će trebati izdvojiti 13 i pol kuna. Bez Vladinih mjera gorivo bi od sutra bilo znatno skuplje – litra eurodizela čak 15 kuna i 80 lipa, a samo nekoliko lipa manje bio bi eurosuper. Plavi dizel, unatoč mjerama, poskupjet će za 20 lipa.

Predsjednik Ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije Antonio Šunjić rekao je da pozdravlja Vladine mjere i da se nada kako neće stati na tome.

– Cijena od 9,50 kuna za nas je još uvijek velika, neizdrživa i nemamo razloga za izlazak na more. Prošle godine cijena je bila 3,50 kuna, bili smo rentabilni, ove godine je 9,50. Neisplativost je krenula čim je gorivo prešlo 5,50-6 kuna. Sve je to preživljavanje i radi toga što na svakom brodu imaju četiri čovjeka, a na plivaricama osam ljudi, rekao je. 

Dodao je da je riba sitno poskupjela jer naš standard ne dopušta neko golemo poskupljenje. 

– Riba bi trebala poskupjeti onoliko puta koliko je poskupjelo gorivo. Trebali bismo se izjednačiti s europskim tržištem gdje je riba 2-3 puta skuplja nego kod nas, istaknuo je Šunjić.

Predsjednik Udruge hrvatskih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović rekao je da njima Vladina mjera nije pomogla.

– Prijevoznici su bili u poziciji da su trošarine bile povrat. Sada kada su te trošarine smanjene, nama je povrat manji. Istovremeno marže koje su nam dobavljači prije davali sada ih nemamo. Znam da je za građane ovo dobra mjera i politički ispravna, ali za prijevoz je pogubna jer umjesto da se išlo u smjeru da nam se kao i ribarima omogući jeftinije, imamo situaciju da nam je gorivo svakim danom skuplje, rekao je.

Brkić: Vlada radi što u ovom trenutku može

Profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić, rekao je da su mjere razumljive.

– Moramo znati da su veliki problemi na relaciji bogati – siromašni. Teško je sve izbalansirati, pogotovo što rješavanje problema ne može biti riješeno monetarnom politikom. S obzirom na to da je situacija izvanredna, Vlada radi što u ovom trenutku može i što rade manje više sve vlade. Ne vidim da ima većeg manevarskog prostora u ovom trenutku, rekao je istaknuvši da nije za zadiranje u PDV.

– Ja sam zagovornik koliko ciljeva toliko poreznih mjera, rekao je te dodao da smanjivanje PDV-a nije utjecalo na cijenu hrane.

Državni tajnik ministarstva gospodarstva Ivo Milatić, rekao je da PDV mora ostati jer je to porez koji zahvaća sve. 

– Mi smo za linearni pristup koji se pokazao dobrim i odgovornim od strane vlade jer nismo napravili ekshibicije kao neki naši susjedi. Išli smo da marže držimo koliko je moguće, a nismo neskloni tome da kada na razini EU-a budu razgovori o minimalnim trošarinama da se pridružimo zemljama koje će ukinuti taj cenzus, rekao je. 

Na pitanje kako pomoći prijevoznicima i ribarima, rekao je kako su to specifične djelatnosti, te da je uvjeren da će ministar financija i vlada naći načina kako im pomoći. 

Milatić: Treba naći načina kako pomoći specifičnim djelatnostima

Šunjić je istaknuo kako bi im dobro došla mjera subvencioniranja ulaznih troškova vezano za plin, struju, vodu i gorivo, “gdje bi se ta cijena primakla našoj psihološkoj od 6 kuna”.

Rekao je i kako veći brodovi preko 22-23 metra ne plove jer su veliki potrošači.

– Ljetno doba 24 sata 1300 litara goriva. Teško je taj novac zaraditi i tu ribu uloviti, istaknuo je.

Kad je riječ o prijevoznicima Meštrović je rekao kako imaju dva-tri rješenja.

– Kada bi dobili plavi dizel to bi bilo vrlo efikasno da se brzo pomogne. Druga prava mjera je u tijeku, ali se sporo rješava, a to je uvođenje javne usluge u cijeloj državi. Vlada je pripremila sredstva i apsurdno je da se u ovoj krizi ne pokreće. A treća stvar je da se na razini države uvede jedinstvena mjesečna karta kao što su Nijemci napravili. Pokaz za devet eura i vozite se gdje želite, rekao je.

Istaknuo je kako je jedan od izlaska iz ove krize da se smanji potražnja za gorivom i da ljudi koriste što više javni prijevoz.

– On je pravi moment za smanjenje zagađenja, potrošnje goriva i navika u našem društvu, rekao je. 

Rekao je i kako je jučer bio na sastanku u ministarstvu prometa te da su rekli da aktivno rade na tome.

Dodao je kako bi to vrijedilo za dnevne migracije, a ne za međugradski prijevoz.

– Ako vlada ima sposobnost da osigura i između velikih gradova dapače, ali primarno govorimo o dnevnom ritmu gdje je najveća potreba građana. 

Milatić je rekao kako ne vidim razloga da to ne bi prošlo, ali da treba naći načina kako pomoći specifičnim djelatnostima. 

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatski meteorolozi objavili veliku prognozu za zimu. Evo što nas čeka…

Objavljeno

2 dana prije

-

30. studenoga 2023.

By

foto: Pixabay

Meteorolozi Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda objavili su danas sezonsku prognozu za zimu u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo u cijelosti:

Prema dostupnom prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena, vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./24. u Hrvatskoj (klimatološka zima – prosinac, siječanj, veljača)* biti toplija od klimatološkog prosjeka (1981. – 2010.).

Gledajući po mjesecima, veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, i na kopnu i na moru, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.

Manja pouzdanost kod prognoza na sezonskoj skali javlja se kod prognoze količine oborine zbog njezine složenosti, što kod interpretacije izračuna valja imati na umu. Za ovu se zimu predviđa količina oborine uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U većem dijelu zemlje postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.

Dugoročne prognoze, odnosno prognozirano odstupanje meteoroloških parametara od sezonskog prosjeka, ne mogu dati detalje vezane za promjene na manjoj vremenskoj skali. Primjerice, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća izraženija oborina, točnije obilna kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, potrebno je pratiti i vremenska izvješća, te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja (dan ili dva unaprijed), osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, kojih je Hrvatska članica.

*(kalendarska ili astronomska zima počinje 21. 12. 2023. u 4:27 po srednjoeuropskom vremenu)

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OSIGURAJTE DOMOVE / Policija objavila niz savjeta vezanih uz grijanje u stanovima i kućama

Objavljeno

4 dana prije

-

28. studenoga 2023.

By

Policija je izdala posebno upozorenje za sigurniji dom u sezoni grijanja. Naime, dolaskom hladnijih dana i nižih temperatura, odnosno u sezoni grijanja stambenih, poslovnih i gospodarskih prostora dolazi do opasnosti od požara, eksplozija i trovanja ugljičnim monoksidom, a time i do ugrožavanja ljudskih života i većih materijalnih šteta, upozoravaju iz policije.

Korištenje neispravnih ili neodrživih plinskih trošila i dimnjaka može imati smrtnu posljedicu za ukućane koji često nisu ni svjesni da se nalaze u životnoj opasnosti.

Kako bi smanjili mogućnost takvih tragičnih događaja i kako bi ova sezona grijanja prošla bez poteškoća, građanima daju jednostavne, ali ključne savjete i preporuke.

Ključni savjeti i preporuke

Redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža te sve one gdje koristite razna plinska trošila ili peći za grijanje.

Ne zaključavajte kupaonicu kada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, kako bi vam se u slučaju trovanja mogla brzo pružiti pomoć.

PU zagrebačka

Obavezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.

Instalaciju bojlera, peći, štednjaka i ostalih trošila prepustite isključivo ovlaštenim stručnjacima.

Zamijenite stara atmosferska plinska trošila za nova, kondenzacijska, koja su sigurnija za upotrebu.

Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koji rade na plin.

Nabavite detektor ugljičnog monoksida te angažirajte stručnu osobu koja će ga postaviti na za to primjereno mjesto.

PU zagrebačka

Obavezno pozovite dimnjačara:

Ako dimnjak dobro “ne vuče”;

Ako se dimnjak urušava ili je nešto upalo u njega.

Kada se u prostoriji glatke površine orošavaju – vlaže (moguće je da se radi o povratu dimnih plinova);

Ako se u prostoriji osjećaju neuobičajeni mirisi, takav problem može biti povezan s dimnjakom.

Objašnjenja stručnjaka

U nastavku se možete detaljnije informirati o svemu kroz kratke videe i objašnjenja stručnjaka.

Vještak Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić Ferdo Barbarić govori o najčešćim oblicima i uzrocima trovanja ugljičnim monoksidom u Republici Hrvatskoj.

Policijski službenik kriminalističke policije Ilija Brkić s kaznenopravnog i kriminalističkog aspekta govori o kaznenoj odgovornosti počinitelja i važnosti pravovremene zaštite žrtve.

Vatrogasac Petar Prpić daje upute kako postupati u slučaju da dođe do požara dimnjaka.

Izlaganje dimnjačara Željka Dorotića i voditelja Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore Dejana Lončarića donosi niz korisnih savjeta vezanih uz važnost kontrole dimnjaka i dimovoda, odnosno važnost njihove sanacije i servisa ovlaštenih servisera.

Rukovoditelj Stručne tehničke podrške Gradske plinare Zagreb Dubravko Duvančić daje poseban osvrt na simptome trovanja ugljičnim monoksidom i na koji način izlaganje ovom plinu može dovesti do smrtne posljedice.

Ovlašteni serviser plinskih trošila Nenad Kuzman daje jasne upute na koji način prepoznati probleme u radu trošila, savjete i preporuke za korištenje trošila te sugerira nabavku detektora ugljičnog monoksida koji nas na vrijeme može upozoriti na opasnost, kao i da ga ugradi stručna osoba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava otkriva: Koliko smo stvarno potrošili na Crni petak?!

Objavljeno

5 dana prije

-

27. studenoga 2023.

By

Prema podacima Porezne uprave, u petak su Hrvati potrošili 76.702.725,62 eura. Izdano je, odnosno fiskalizirano, 4.000.887 računa. No, koliko su Hrvati sveukupno potrošili u tjednu Crnog petka i onom koji je prethodio tjednu punom sniženja, pogledajte u podacima koje nam je ustupila Porezna uprava.

U tjednu od 20. do 27. studenog 2023. godine izdano je 22.930.414 računa dok su građani potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura. Samo na Crni petak, kao što smo već spomenuli, građani su potrošili 76.702.725,62 eura.

U istom radzdoblju prošle godine građani ipak nisu bili toliko otvorenog novčanika pa je od 21.11. do 27.11. 2022. godine izdano 22.884.622 računa. U tom su periodu građani potrošili 333.031.495,84 eura, što je preko 60 milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Na sam Crni petak prošle godine potrošeno je 65.436.468,14 eura.

Građani su ove godine na Crni petak potrošili 11.266.257,48 eura više.

U tjednu koji je prethodio Crnom petku, u razdoblju od 13.11. do 19.11. građani su prošle godine potrošili 320.068.328,01 eura te je izdano 20.775.692 računa dok je ove godine u tjednu prije Crnog petka izdano 22.930.414 računa, a građani su u trgovini na malo u tjednu prije Crnog petka potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura pa i toj računici vidimo trend porasta kupovine Hrvata u vrijeme Crnog petka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu