Connect with us

Hrvatska

Ribarima neisplativ izlazak na more? Gorivo lani 3.50 kn, a danas 9.50 kn!

Objavljeno

-

Zahvaljujući Vladinoj intervenciji, od srijede će gorivo biti jeftnije. Naime, Vlada je donijela uredbu kojom se smanjuju trošarine i ograničavaju marže. Nova cijena eurodizela bit će 13 kuna i 8 lipa, a danas je 13 kuna i 14 lipa. Eurosuper 95 bit će jeftiniji za 36 lipa, odnosno za litru će trebati izdvojiti 13 i pol kuna. Bez Vladinih mjera gorivo bi od sutra bilo znatno skuplje – litra eurodizela čak 15 kuna i 80 lipa, a samo nekoliko lipa manje bio bi eurosuper. Plavi dizel, unatoč mjerama, poskupjet će za 20 lipa.

Predsjednik Ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije Antonio Šunjić rekao je da pozdravlja Vladine mjere i da se nada kako neće stati na tome.

– Cijena od 9,50 kuna za nas je još uvijek velika, neizdrživa i nemamo razloga za izlazak na more. Prošle godine cijena je bila 3,50 kuna, bili smo rentabilni, ove godine je 9,50. Neisplativost je krenula čim je gorivo prešlo 5,50-6 kuna. Sve je to preživljavanje i radi toga što na svakom brodu imaju četiri čovjeka, a na plivaricama osam ljudi, rekao je. 

Dodao je da je riba sitno poskupjela jer naš standard ne dopušta neko golemo poskupljenje. 

– Riba bi trebala poskupjeti onoliko puta koliko je poskupjelo gorivo. Trebali bismo se izjednačiti s europskim tržištem gdje je riba 2-3 puta skuplja nego kod nas, istaknuo je Šunjić.

Predsjednik Udruge hrvatskih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović rekao je da njima Vladina mjera nije pomogla.

– Prijevoznici su bili u poziciji da su trošarine bile povrat. Sada kada su te trošarine smanjene, nama je povrat manji. Istovremeno marže koje su nam dobavljači prije davali sada ih nemamo. Znam da je za građane ovo dobra mjera i politički ispravna, ali za prijevoz je pogubna jer umjesto da se išlo u smjeru da nam se kao i ribarima omogući jeftinije, imamo situaciju da nam je gorivo svakim danom skuplje, rekao je.

Brkić: Vlada radi što u ovom trenutku može

Profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić, rekao je da su mjere razumljive.

– Moramo znati da su veliki problemi na relaciji bogati – siromašni. Teško je sve izbalansirati, pogotovo što rješavanje problema ne može biti riješeno monetarnom politikom. S obzirom na to da je situacija izvanredna, Vlada radi što u ovom trenutku može i što rade manje više sve vlade. Ne vidim da ima većeg manevarskog prostora u ovom trenutku, rekao je istaknuvši da nije za zadiranje u PDV.

– Ja sam zagovornik koliko ciljeva toliko poreznih mjera, rekao je te dodao da smanjivanje PDV-a nije utjecalo na cijenu hrane.

Državni tajnik ministarstva gospodarstva Ivo Milatić, rekao je da PDV mora ostati jer je to porez koji zahvaća sve. 

– Mi smo za linearni pristup koji se pokazao dobrim i odgovornim od strane vlade jer nismo napravili ekshibicije kao neki naši susjedi. Išli smo da marže držimo koliko je moguće, a nismo neskloni tome da kada na razini EU-a budu razgovori o minimalnim trošarinama da se pridružimo zemljama koje će ukinuti taj cenzus, rekao je. 

Na pitanje kako pomoći prijevoznicima i ribarima, rekao je kako su to specifične djelatnosti, te da je uvjeren da će ministar financija i vlada naći načina kako im pomoći. 

Milatić: Treba naći načina kako pomoći specifičnim djelatnostima

Šunjić je istaknuo kako bi im dobro došla mjera subvencioniranja ulaznih troškova vezano za plin, struju, vodu i gorivo, “gdje bi se ta cijena primakla našoj psihološkoj od 6 kuna”.

Rekao je i kako veći brodovi preko 22-23 metra ne plove jer su veliki potrošači.

– Ljetno doba 24 sata 1300 litara goriva. Teško je taj novac zaraditi i tu ribu uloviti, istaknuo je.

Kad je riječ o prijevoznicima Meštrović je rekao kako imaju dva-tri rješenja.

– Kada bi dobili plavi dizel to bi bilo vrlo efikasno da se brzo pomogne. Druga prava mjera je u tijeku, ali se sporo rješava, a to je uvođenje javne usluge u cijeloj državi. Vlada je pripremila sredstva i apsurdno je da se u ovoj krizi ne pokreće. A treća stvar je da se na razini države uvede jedinstvena mjesečna karta kao što su Nijemci napravili. Pokaz za devet eura i vozite se gdje želite, rekao je.

Istaknuo je kako je jedan od izlaska iz ove krize da se smanji potražnja za gorivom i da ljudi koriste što više javni prijevoz.

– On je pravi moment za smanjenje zagađenja, potrošnje goriva i navika u našem društvu, rekao je. 

Rekao je i kako je jučer bio na sastanku u ministarstvu prometa te da su rekli da aktivno rade na tome.

Dodao je kako bi to vrijedilo za dnevne migracije, a ne za međugradski prijevoz.

– Ako vlada ima sposobnost da osigura i između velikih gradova dapače, ali primarno govorimo o dnevnom ritmu gdje je najveća potreba građana. 

Milatić je rekao kako ne vidim razloga da to ne bi prošlo, ali da treba naći načina kako pomoći specifičnim djelatnostima. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

Objavljeno

-

By

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.

Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

HDZ-ov rejting raste.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).

Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.

Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.

Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.

– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.

Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.

Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Objavljeno

-

By

foto: Facebook, HDZ

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a. 

Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.

Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.

 Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.

– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.

– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.

– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.

U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave

O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.

Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.

Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu