Connect with us

Zadar

Izvrsne najave za turističku sezonu: u prvih pet mjeseci na 80 posto rekordne 2019. godine

Objavljeno

-

Prvi predsezonski podaci o broju dolazaka, noćenja i turista pokazuju da se turizam na velika vrata vraća u Zadar! Nakon pandemijske 2020. godine i prošle, u kojoj se boravak turista organizirao uz velike sigurnosne mjere, sudeći po svemu rezultati će se ove godine sasvim približiti rekordnoj 2019. godini, u kojoj je ostvareno 2.099.987 noćenja.

U prvih pet mjeseci ove godine u Zadru je ostvareno 93.619 dolazaka i 281.878 noćenja, što je porast od preko 110 posto u odnosu na prošlu godinu i 87 posto noćenja u odnosu na još uvijek rekordnu 2019. To nije sve – na dan 1. lipnja u gradu se bilježi 2.453 gostiju (2.143 stranih i 310 domaćih), što je porast od 29 posto u odnosu na 2021!

Ovakve brojke nisu rezultat samo popuštanja pandemije, nego i aktivnosti koje je Turistička zajednica grada Zadra provela od prošle sezone. Nakon Adventa i Nove godine, u čiju je vidljivost uloženo puno sredstava u vrlo kompliciranim okolnostima, ove godine odrađeno je nekoliko projekata od kojih su najvažnije kampanja kojom se destinacija promovira putem novog destinacijskog videa i manjim dijelom promidžbom upravo završenog eventa Tuna, Sushi & Wine Festival. Oba proizvoda promovirana su na srednjoeuropskim destinacijama kojima je Hrvatska nadohvat automobilom, u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Ostaje nada kako najavljivana destabilizacija cijene goriva i inflacija uslijed nesretnog rata u Ukrajini neće uvelike narušiti turistički promet iz naših tradicionalnih emitivnih autodestinacija u nastavku ljeta.

Kroz ugovore s niskobudžetnim avio kompanijama u sklopu strateških projekata HTZ-a, velika sredstva uložena su i u promoviranje putem Ryanairovih kanala te u manjem omjeru i ostalih kompanija. Oglašavanje je dalo rezultata već u prvim predsezonskim mjesecima, pa je tako Zračna luka Zadar u ovoj godini primila približno jednak broj putnika kao u rekordnoj 2019. Kako je dodatno Ryanair u njoj bazirao čak tri zrakoplova i ujedno povećao broj linija, a isto su najavili i brojni drugi avioprijevoznici, čini se da bi sezona mogla trajati duboko u jesen.

– Mi smo već 2019. godine bili na rubu “pucanja” s postojećim kapacitetima, a u ovoj godini očekujemo sličnu situaciju. To je dobro za iznajmljivače, ugostitelje, sve one koji u ovom trenutku žive od turizma, ali ne i za dugoročni razvoj destinacije. Nama kronično nedostaju dva-tri gradska hotela sa 4+ ili 5 zvjezdica u samom gradu, kako bi mogli pratiti aktivnosti koje provodimo, ističe direktor TZ grada Zadra Mario Paleka.

Nedostatak kapaciteta visoke kategorije pokazat će se već ovog vikenda od 9. do 11. lipnja, kada se u Zadru organizira Sunset Sports Media Festival, koji bi bez problema napunio 200 soba visoke kategorije u gradskim hotelima, a zatim i 22. lipnja prilikom organizacije Europskog prvenstva mažoretkinja, kada će u Zadru boraviti 4.000 natjecateljica i još 3.000 osoba u pratnji.

 – Imamo veliki potencijal, a nismo u potpunosti konkurentni na ciljanom tržištu. Veseli me najava gradnje hotela Maraska, moguće obnove nekadašnjeg hotela Beograd, kao i sve inicijative drugih investitora za gradnjom novih hotela ili podizanjem kvalitete postojećih smještajnih jedinica i kapaciteta. Činjenica je kako nama u ovom trenutku nije problem dosegnuti osnovni statistički maksimum u noćenjima i dolascima iz 2019. godine, nego dobiti primjerene kapacitete koji bi uz ostale prateće sadržaje izmijenili demografsku i ekonomsku strukturu gostiju, ističe Paleka.

Struktura gostiju po nacijama dosta se promijenila, pa u Zadar dolazi sve više njih iz važnih emitivnih zemalja. Prvog dana lipnja prednjačili su Nijemci, slijedili su ih Hrvati, Austrijanci, Britanci, Poljaci, Francuzi, Ukrajinci (razlog je poznat), Amerikanci i Nizozemci. Gosti za poželjeti!

 – Sadašnje brojke su gotovo na razini 2019. godine, a najave za glavni dio sezone su fantastične. Hotelijeri su izuzetno zadovoljni prodajom, posezona bi mogla biti jako dobra, a imamo i pregršt aktivnosti koje će biti privlačne potencijalnim turistima. Na javnom pozivu dodijelili smo oko 1,2 milijun sredstava potpora manifestacijama, tri puta više nego prošle godine, kako bismo uvažili svakog tko se kandidirao s kvalitetnim programom. Ljudi koji ovdje žive su oni koji daju dodanu vrijednost našoj ponudi i u ovoj sezoni će imati našu punu podršku, najavio je Paleka.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati

Grad

Održana konferencija za medije “Plan za Jadran”

Objavljeno

-

By

Veliki planovi EU za Jadran ne mogu proći bez uvažavanja stajališta hrvatskih ribara, znanstvenika i stručnjaka, zaključak je konferencije “Plan za Jadran: Budućnost ribarstva u Hrvatskoj i EU” koja je održana u Zadru, u organizaciji Ladislava Ilčića, hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu i grupe Europskih konzervativaca i reformista. Na konferenciji su istaknuti neki novi prijedlozi, poput proširenja zaštićenog područja Jabučke kotline. Tom zaštitom su se brzo i značajno obnovile neke vrste. Eventualnim proširenjem zaštićenog područja na cijeli gospodarski pojas došlo bi do većeg mrijesta i razvoja riba, te bi ribe strujama došle bliže našoj obali, ribari bi štedjeli gorivo i hvatali veće i više ribe.

Konferencija je održana kroz dvije panel diskusije. U prvoj, o konkretnim nedostatcima postojećih europskih regulativa govorio je prof. dr. Alen Soldo, sa splitskog sveučilišta. Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo, pojasnio je situaciju u vezi ribljih stokova i ograničenja korištenja tradicionalnih ribolovnih alata. Dr. Krstina Mišlov se referirala na potencijal ribarstva iz poduzetničke prizme, istaknuvši kako je hrvatsko ribarstvo na trećem mjestu izvoznika u sektoru hrane, no kako europske administrativne uredbe znatno ograničavaju daljnji razvoj. Franc Bogovič, eurozastupnik iz Slovenije, opisao je situaciju u slovenskom ribarstvu koje se suočava sa silaznim trendovima.
Predstavnik Europske komisije, Giacomo Chato Osio, istaknuo je kako preinaka GFCM uredbe podrazumijeva nastavak oporavljanja ribljih stokova. Mr. sc. Anita Gulam Lalić, savjetnica ECR grupe u odboru za ribarstvo EP-a, istaknula je kako je višegodišnji plan za malu plavu ribu najvažniji za budućnost ribarstva na Jadranu te izrazila zabrinutost što Europska komisija ne želi uskladiti svoje planove s Europskim parlamentom.

U drugom dijelu panela obratili su se Bert-Jan Ruissen, eurozastupnik iz Nizozemske, koji je pojasnio uspješni koncept burzi ribe u toj zemlji, zatim dipl. ing. Renata Barić (CROMARIS) na temu pozitivnih kretanja u hrvatskoj akvakulturi. Nadopunila ju je Ksenija Vukman (PP Ribnjaci Orahovica) pregledom stanja u kontinentalnoj Hrvatskoj.

O aktualnom pitanju ekološke zaštite Jadrana od morskog otpada govorio je dr. Pero Tutman, istraživač sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. U svom izlaganju je naglasio kao najopasnije čimbenike za ekološku održivost plastiku te medicinski otpad. Naveo je kako je more postalo smetlište, a ribari (koćari) nisu dio problema, već rješenja jer najviše uklanjanju ovaj otpad iz mora.Turistički ali i socijalno-odgojni aspekt rastućeg športskog ribolova približio je dr. Đuro Marinović, predsjednik Hrvatskog saveza za športski ribolov za moru,
Mr. sc. Irena Juhutka, načelnica Sektora za upravljanje EU fondovima u ribarstvu, istaknula je kako je RH izdvojila preko 350 000 000 € za renoviranje i obnovu luka. Skup je zatvoren obraćanjem L. Ilčića koji je istaknuo važnost načela da se uvažava glas ribara, struke i znanstveno-istraživačke zajednice, te da regulative s europske razine budu u službi ribarske zajednice, a ne svrha sebi samima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu