Connect with us

Hrvatska

DAN DRŽAVNOSTI Plenković: “Uvijek ćemo biti uz hrvatske branitelje čiji su životi trajno utkani u samostalnu Hrvatsku”

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana državnosti:

Drage Hrvatice i Hrvati, u domovini i u svijetu, 

dragi sugrađani, 

Na današnji dan, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora, državne institucije koja je stoljećima kroz burnu povijest utjelovljivala hrvatsku državnost, slavimo Dan državnosti.

Prisjećamo se odvažnosti prvog hrvatskog predsjednika predsjednika Tuđmana, koji je u prijelomnim trenucima državnički predvodio hrvatski narod u ostvarivanju slobode, demokracije i države, izborio se za međunarodno priznanje te omogućio oslobađanje okupiranih teritorija.

Domovinski rat, koji je bio pravedan, obrambeni i oslobodilački, kamen je temeljac hrvatske države i stoga nikad nećemo dozvoliti da ga itko dovodi u pitanje. Hrvatska će uvijek biti uz hrvatske branitelje, svoje heroje koji su, suprotstavivši se velikosrpskoj agresiji, podnijeli najveću žrtvu i svoje živote neizbrisivo utkali u naš povijesni put te u temelje samostalne i neovisne Hrvatsku.

Hrvatska je danas cijenjena članica Sjevernoatlantskog saveza, pouzdan partner svojim saveznicima te uvažena članica Europske unije, čije vrijednosti dijeli. Kao što članstvo u Europskoj uniji već donosi brojne koristi našim građanima i poduzetnicima, tako će i skori ulazak u europodručje i Schengenski prostor dodatno osnažiti naše gospodarstvo i povećati sigurnost naših granica. Nedvojbeno je da bismo se mnogo teže nosili s brojnim krizama koje su nas pogodile da nismo članica EU-a.

Danas, suočeni s posljedicama pandemije, potresa, ruske agresije na Ukrajinu te energetske krize i inflatornih pritisaka, Vlada čvrsto stoji uz gospodarstvo i hrvatske građane, osobito one najranjivije. 

Osim očuvanja gospodarske i financijske stabilnosti, što je ključno za daljnji gospodarski napredak, cilj nam je spriječiti socijalnu frakturu. Da smo na dobrom putu potvrđuju i pokazatelji o ubrzanom gospodarskom rastu, pozitivne ocjene međunarodnih agencija za dodjelu kreditnog rejting, kao i ohrabrujuće izvješće Europske komisije koje je potvrdilo da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža. 

Dragi sugrađani, 

u razdoblju pred nama, prioritet nam je, uz potrebne reforme i pomoću europskih sredstava, podići kvalitetu života svih naših sugrađana i osigurati što brži i održiviji razvoj gospodarstva. Izgradnja Pelješkog mosta, terminala za ukapljeni plin na Krku te brojni projekti diljem Hrvatske samo su neki od primjera svrsishodnog korištenja europskih sredstava. Kroz digitalnu transformaciju te zelenu i energetsku tranziciju želimo naše gospodarsvo učiniti konkurentnijim i spremnijim za izazove 4. industrijske revolucije.

Na današnji se dan posebno prisjećamo i svih naših sunarodnjaka izvan domovine te brojnih iseljenika diljem svijeta, među kojima su brojni dali velik doprinos u obrani i međunarodnom priznanju Hrvatske. Nastavit ćemo pomagati Hrvatima u Bosni Hercegovini, za čiju se jednakopravnost, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH, čvrsto i neumorno zalažemo.

Našu punu potporu i solidarnost ima i prijateljski ukrajinski narod, čiji branitelji danas svojim životima brane vrijednosti i slobodu cijele Europe, i čiju pravednu borbu nitko bolje ne razumije od Hrvata.

U današnjim sve neizvjesnim međunarodnim okolnostima, dužnost nam je očuvati sigurnost naših sugrađana, te ćemo nastavljati ulagati u našu policiju te jačati cjelokupne obrambene sposobnosti Hrvatske vojske. To smo pokazali i nabavom višenamjenskog borbenog aviona Rafale, koji će sigurnost Hrvatske podići na razinu na kojoj nikad nije bila.

Privrženi zaštiti nacionalnih interesa te boljitku svakog hrvatskog građanina, nastavljamo predano raditi kako bi Hrvatska bila još uređenija, naprednija i razvijenija država.

Uime Vlade i osobno od srca svima čestitam Dan državnosti!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Porastao broj pneumonija za 80 posto. Pulmolog upozorava: “Teško je shvatiti razlog…”

Objavljeno

-

By

Pulmolog Saša Srića i voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb bio je gost Novog dana kod Tihomira Ladića s kojim je razgovarao o stanju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.

Položen je kamen temeljac za novi Imunološki zavod.

Saša Srića tvrdi da je obećanja za poboljšanja zdravstvenog sustava bilo puno: “Vjerujem u obećanja Andreja Plenkovića i ministrice Irene Hrstić. Imunološki zavod nam je prijeko potreban u vremenima globalnih kriza, imamo sjećanje na pandemiju, nove pandemije su moguće u budućnosti. Proizvodnja antitoksina, zmijskog protuotrova i cjepiva je nešto što je vrlo bitno, vjerujem u izgradnju Imunološkog zavoda.”

“Beroš nije ulijevao povjerenje”

“Bivši ministar Vili Beroš nije ulijevao toliko povjerenje, vjerujem da aktualna ministrica ima inicijativu, želju, pokazala je sposobnosti upravljanja i vjerujem da će se ovo ostvariti.”

U KBC-u Zagreb porastao je broj pneumonija za 80 posto, a liječnik objašnjava zašto je do toga došlo:

“Pneumonije su češće u zimskim mjesecima kada ljudi borave u zatvorenim prostorima, tada je pik i najviše ih je, doista ih je bilo. Za očekivati je smanjenje u proljetnom periodu, ali imamo trend porasta. Tipično je za osobe starije populacije, ali i za ostalu populaciju. Teško je shvatiti koji je razlog, vjerojatno pad imuniteta čitave populacije i neracionalno korištenje i zloupotreba antibiotika, na što stalno apeliramo. To je nešto što treba brinuti.”

Covid soba

“Pneumonije, bakterijske, ne bi trebale imati povezanosti s covidom. One koje smo imali u zimskim mjesecima su se nadovezivale u sklopu komplikacija gripe koju smo imali u zimskim mjesecima.”

Dodaje kako je u KBC-u Zagreb bila otvorena covid soba, ali je sada zatvorena: “Covid virus je nepredvidiv, pojavio se prije 10-ak dana, imali smo otvorenu covid sobu, to su bili pacijenti s blažim oblikom bolesti i dobro su prošli. Nemamo pacijenata koji su na respiratoru”, kazao je Srića u Novom danu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se popularna vrsta zimnice: Nije sigurna za konzumaciju, javite se u trgovinu

Objavljeno

-

By

Michal Jarmoluk from Pixabay / ilustracija

Iz trgovine su kupce obavijestili da proizvod povlače iz predostrožnosti.

Proizvod se povlači iz prodaje zbog moguće prisutnosti komadića stakla u sadržaju, izvijestili su iz KTC-a.

Riječ je o staklenkama Zvijezda delikates krastavaca 670 g. Obavijest se odnosi na LOT broj: L040425N102, rok trajanja: 23. 1. 2028., dobavljač:Zvijezda plus d. o. o.

Iz KTC-a su pozvali kupce da se jave na prodajno mjesto gdje su proizvod kupili radi povrata novca.

Proizvod su odlučili povući iz prodaje iz predostrožnosti, nakon što je nekoliko dana prije na stranicama “Halo, inspektore” objavljeno da je jedan kupac u staklenki krastavaca koju je kupio u Sparu pronašao komadiće stakla.

Na upit platforme “Halo, inspektore” iz Zvijezde su odgovorili kako se ispričavaju kupcu te su odmah pokrenuli interni postupak i kontaktirali s proizvođačem Naturala d. o. o. iz Slatine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Objavljeno

-

By

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu