Connect with us

Hrvatska

Hrvatski poduzetnici u 2021. ostvarili 44,8 milijarde kuna neto dobiti!

Objavljeno

-

Hrvatski poduzetnici lani su poslovali s konsolidiranom neto dobiti od 44,8 milijarde kuna, što je za 9,6 posto više nego u 2020. godini, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Od 144.259 poduzetnika obveznika poreza za dobit (bez financijskih institucija), lani je dobit razdoblja, u iznosu od 61,9 milijardi kuna, ostvarilo 94.288 poduzetnika, ili njih 65,4 posto. Gubitak razdoblja od 17,1 milijardu kuna iskazalo je 49.971 poduzetnik (34,6 posto).

U odnosu na 2020. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 36,2 posto veću dobit razdoblja, uz smanjenje gubitka razdoblja za 29 posto.

To je rezultiralo ostvarenjem konsolidirane neto dobiti od 44,8 milijardi kuna, što je dva puta više u odnosu na 2020. godinu (21,4 milijarde kuna), navodi se u objavi Fine.

Ukupni prihodi poduzetnika veći za 20,8 posto, a rashodi za 17,9 posto

Po podacima Fine, prošle su godine hrvatski poduzetnici ostvarili 885,7 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je rast od 20,8 posto u odnosu na godinu ranije.

Njihovi ukupni rashodi, pak, iznosili su 831,9 milijardi kuna i bili su veći za 17,9 posto.

U 2021. hrvatski su poduzetnici imali 964.742 zaposlenih prema satima rada, ili 3,4 posto više nego godinu ranije.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 6.350 kuna, što je 6,1 posto više u odnosu na 2020. godinu.

Na stranim tržištima, svoje proizvode i usluge plasiralo je 22.462 poduzetnika (15,6 posto), s time da je od ukupnih prihoda, 189,1 milijarda kuna ostvarena prodajom robe na inozemnom tržištu, što je povećanje izvoza od 35,8 posto u usporedbi s 2020. godinom.

U istom razdoblju uvezeno je robe za 159,7 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 29,4 milijarde kuna.

Po podacima Fine, i nadalje je najviše poduzetnika u trgovini (28.507), a oni su ostvarili i najveće ukupne prihode (296,1 milijardu kuna). Također su ostvarili i najveću neto dobit u iznosu od 11,5 milijardi kuna, što je povećanje od 49,8 posto u odnosu na 2020. godinu.

Najviše je, pak, zaposlenih bilo kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji, njih 236.151, što je 1,2 posto više nego 2020. godine.

Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, njih 129.620 (udio 89,9 posto), malih je 12.678 (8,8 posto), srednjih 1.589 (udio 1,1 posto), a velikih 372 (udio 0,3 posto).

Sve četiri skupine poduzetnika iskazale su neto dobit u 2021. – kod mikro poduzetnika je iznosila 6,6 milijardi kuna, kod malih poduzetnika 11,3 milijarde kuna, srednje veliki poduzetnici ostvarili su 10,3 milijarde kuna, a veliki poduzetnici 16,7 milijardi kuna.

Promatrano po županijama, i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u županiji Grad Zagreb u kojoj sjedište ima njih 47.956, što je 33,2 posto od ukupnog broja poduzetnika.

Ukupni prihodi najviše su rasli na razini Vukovarsko-srijemske (57,2 posto), a neto dobit na razini Zadarske županije (gotovo 15 puta više u odnosu na 2020.), navodi se u objavi Fine.

Izdvajaju i podatak da je najveće prihode u 2021. ostvarila Ina, u iznosu od 22,3 milijarde kuna, kao i najveću dobit razdoblja, u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Koronavirus: Na zadarskom području 16, u Hrvatskoj 743 nova slučaja. Preminulo 12 osoba

Objavljeno

-

By

U posljednja 24 sata zabilježeno je 743 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272. Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 12 osoba, priopćio je Stožer civilne zaštite. 

Broj osoba u samoizolaciji je 3.933. Ukupno se oporavilo 1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata, doaje se u priopćenju. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj većina trudnica starija od 30

Objavljeno

-

By

U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, piše u petak Jutarnji list.

Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.

Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.

Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji.

Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.

Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.

Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj.

Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.

Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom što je za jedan postotak više nego godinu prije, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKA Andrej Plenković: “U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost i zajedništvo”

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u kojoj stoji:

“Poštovane Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, drage sugrađanke i sugrađani, poštovani hrvatski branitelji,

na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 27. obljetnicu vojno redarstvene operacije Oluja obilježavamo trenutke ponosa, slave i nacionalnog zajedništva! Prisjećamo se i hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, kojima smo neizmjerno zahvalni jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne i demokratske Hrvatske. Stoga je naša trajna obveza i odgovornost da hrvatskim braniteljima osiguramo dostojanstven status, da štitimo dignitet Domovinskog rata te da jačamo i moderniziramo Hrvatsku vojsku i policiju.

U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost, zajedništvo i domoljublje. Uz vodstvo dr. Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja, ostvario je tisućljetni san o slobodnoj i demokratskoj vlastitoj državi. Državništvo tadašnjeg hrvatskog vodstva i požrtvovnost naših branitelja, vojnika i policajaca trajna su nam inspiracija u zalaganju za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Ovo je godina ostvarivanja strateških ciljeva za Hrvatsku. Otvorili smo Pelješki most, čime smo ostvarili generacijski san o spajanju hrvatskog teritorija. Uskoro postajemo članica europodručja, čime će naše gospodarstvo postati zaštićenije i otpornije na buduće krize. Ulaskom u Schengenski prostor olakšat ćemo kretanje ljudi i roba, izvoz naših proizvoda i dolazak europskih turista. Tom dubljom integracijom u Europsku uniju pridružit ćemo se krugu najrazvijenijih europskih država, osnažiti svoj suverenitet i povećati utjecaj.

U odgovoru na sve izazove i krize s kojima se suočavamo, Vlada će poduzimati sve da zaštiti građane i gospodarstvo, i da Hrvatska nastavi ići naprijed, koristeći pritom sve prednosti članstva u Europskoj uniji.

Uime Vlade i svoje osobno, od srca vam svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a hrvatskim braniteljima želim da ponosno proslave svoj dan i da osjete istinsku zahvalnost cijele nacije na svemu što su učinili za slobodu naše domovine!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu