Connect with us

Hrvatska

Crobarometar: Milanović sve nepopularniji, HDZ još jači, raste pesimizam

Objavljeno

-

Izvor: IPSOS za Novu TV

Dnevnik Nove TV objavio je rezultate novog istraživanja Crobarometar za svibanj. Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. u mjesecu na 976 građana metodom osobnog razgovora.

Predsjednik Milanović dominirao je medijskim prostorom, prijetio, optuživao i sve to došlo mu je na naplatu. Trenutno njegov rad ne podupire 54 posto građana, a podupire njih 38 posto, dok 8 posto ispitanika ne zna. Ovo je već treći mjesec rasta nezadovoljstva radom predsjednika.

Još uvijek za svoj rad predsjednik može računati na potporu SDP-a i Možemo. Uz predsjednika su birači od 31. do 44. godine života, visokoobrazovani te u Zagrebu i okolici. Protivnike za svoj rad ima više među starijim biračima, s osnovnom školom te na sjeveru Hrvatske.

Raste nezadovoljstvo radom Vlade

Sve više je nezadovoljnika radom Vlade – njih 66 posto, a samo 25 posto ispitanika podupire rad vlade dok 9 posto ne zna, pa tako već treći mjesec raste nezadovoljstvo radom vlade. Plenković može računati samo na potporu birača HDZ-a, a uz Vladu su stariji birači, oni na selu te iz Dalmacije.

Protivni su birači između 31. i 40. godine, srednje obrazovani te na Istri i Kvarneru. Sve više je pesimista, pa tako njih 76 posto misli da zemlja ide u lošem smjeru, a optimista je 16 posto, dok njih 8 posto ne zna.

Već treći mjesec raste broj pesimista. Među biračima HDZ-a samo je 46 posto optimista. Optimisti su vise muškarci, visokoobrazovani te iz Dalmacije. Pesimisti su birači od 31 do 44 godina, srednje obrazovani te u Istri i na Kvarneru.

Milanović gubi i na popularnosti

Predsjednik je prvi put u mandatu pao ispod 50 posto potpore, pa sada o njemu pozitivan dojam ima 48 posto ispitanika, a njih 43 misli suprotno. Milanović je popularniji malo više među ženama, visoko obrazovanima te u Zagrebu i Istri i Kvarneru.

Tomislav Tomašević može računati na potporu 45 posto ispitanika, a njih 35 o njemu misli negativno. Veću potporu ima među ženama, starijim biračima, visokoobrazovanima te u Zagrebu.

O Petrovu 38 posto ispitanika misli pozitivno, a njih 44 negativno. Njemu baza birača može biti skupina od 45 do 60 godina, na selu i Dalmaciji i Slavoniji.

Ivan Penava može računati na 37 posto građana koji o njemu imaju pozitivan dojam, ali i 41 koji misle negativno. Njegova su baza stariji birači, s osnovnom školom, na selu i u Slavoniji.

Andrej Plenković ima 36 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i 55 posto onih koji misle negativno. Peđa Grbin može računati na 28 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i 50 posto onih koji misle negativno.

HDZ duplo jači od SDP-a

HDZ podebljava svoju potporu i sada može računati na 30 posto. Dvostruko slabiji je SDP sa 14.1 posto. Zatim su tu Možemo s 10.2 posto, a isti postotak potpore ima i MOST. Domovinski pokret je na 5.6 posto.

HDZ-ova baza su muški birači, s osnovnom školom te u Dalmaciji. SDP pak više birača ima među starijom populacijom, sa srednjom stručnom spremom te na Sjeveru Hrvatske. Možemo više birača ima među ženskoj populaciji, biračima od 45 do 60 godina koji su visokoobrazovani te u Zagrebu i Istri i Kvarneru.

MOST ima vise birača među mladima u Dalmaciji, ali i Zagrebu i okolici. Domovinski pokret ima vise birača medu skupinom od 31 do 40 godina, onima s osnovnom školom te iz Slavonije.

Od ostalih stranaka najbliže izbornom pragu je HSU s 3.1 posto, Ključ Hrvatske, odnosno bivši Živi zid sada ima 1.9 posto, a HNS je na 1.8 posto. HSS mjesec završava s 1.6, SDSS 1.6, IDS 1.5 te CENTAR s 1.2. Ostale stranke ispod čine zajedno 4.7 posto, a neodlučnih je 12.6 posto.

Napomena:

Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. u mjesecu na 976 građana metodom osobnog razgovora.

Maksimalna pogreška +/- 3,3 posto te +/- 3,6 posto za stranke.

 

Hrvatska

Vlada odlučila: Od utorka jeftinije gorivo

Objavljeno

-

By

Vlada je u subotu donijela novu uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, prema kojoj će od utorka cijena litre benzina biti manja za 11 lipa, a dizela za dvije lipe.

Cijene naftnih derivata određene na temelju te uredbe dodatno će se sniziti u odnosu na sada važeće, pa će od utorka litra benzina stajati 11,19 kn po litri, što je smanjenje za 11 lipa, dizel 12,12 kuna po litri, što je smanjenje za dvije lipe i plavi dizel 8,49 kn po litri, odnosno lipu manje.

Da nema mjera Vlade, benzin bi bio 13,06 kn po litri, dizel 14,57 kn po litri, a plavi dizel 9,38 kn po litri, priopćila je Vlada koja je uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata donijela na telefonskoj sjednici održanoj u subotu.

Dosadašnji način izračuna najviših cijena sukladno uredbi primjenjuje se i za sljedećih sedam dana, pa se najviša cijena utvrđuje prema formuli jednako za sva maloprodajna mjesta u Hrvatskoj, na temelju sedmodnevnog obračunskog razdoblja, s ograničenom maržom od 0,65 kuna po litri za benzin i dizel, a za plavi dizel 0,40 kuna po litri, napominju iz Vlade.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pojavljuje se sve više prevara putem telefonskih poziva, evo kako se zaštititi

Objavljeno

-

By

Lažnih poziva i telefonskih prevara sve je više. Policija i operateri upozoravaju – ne javljajte se. Reporterka Matea Ćorić istražila je u prilogu za Dnevnik Nove TV koliki je stvaran opseg ovakvih prevara, i kako se protiv njih zaštititi.

Kad vas zovu nepoznati brojevi iz inozemstva, najpametnije je ne javljati se.

Evo što bi bilo da se javite ili da je povratno nazvoete strani broj: Od osobe se želi da je povratno nazove, pa se u slučaju povratnog poziva taj poziv skupo naplati. Ima prevara gdje se u slučaju javljanja na telefon osobu nagovara da investira u projekt, platformu ili se obećava neka brza zarada, a naravno cilj je da osoba koja se javi izgubi taj novac, rekao je CARNET-ov inženjer za računalnu sigurnost Mislav Major, piše Dnevnik.hr.

Iz policije potvrđuju da je takvih prijava sve više. Lažno se znaju predstavljati i kao bankari, policajci, mobilni-operateri. Građane pokušavaju zaplašiti ili privući lažnim izjavama kako bi od njih prikupili osobne podatke ili ih naveli da obave uplatu na inozemne bankovne račune, poručili su iz MUP-a.

Operateri kažu da su svjesni problema i traže rješenja. Ljudima savjetuju da se ne javljaju na pozive i ne otvaraju nepoznate linkove i poruke. Treba naglasiti da se neki pozivi na mobitel automatski označavaju kao neželjeni – pojavi se krug s uskličnikom kako bi ljudi znali da je riječ o prevari.

Problem leži u tome što su nam danas brojevi dostupniji nego ikada prije. Pa mi nekad svoje telefonske brojeve i podatke lako ostavljamo na raznim web stranicama i aplikacijama, a kada te stranice budu hakirane onda iscure telefonski brojevi, dodao je Major.

Koliko često ostavljamo broj mobitela i za kakve namjene pokazuje nam slučaj iz Srbije. Žena je naručivala hranu, a dobila udvarača. Ne znamo je li joj se svidjela hrana. Ali znamo da poruka nije. Prijavila ga je, i dobio je otkaz, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatsku od početka rata došlo više Rusa nego ukrajinskih izbjeglica

Objavljeno

-

By

Od početka rata u Ukrajini koji je inicirala Moskva, u Hrvatskoj je boravilo gotovo 50 tisuća ruskih državljana a i sada, prema izračunima, kod nas boravi njih više od 7000, piše u petak Večernji list.

Broj ruskih državljana nešto je niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali dolasci ne samo da nisu stali, već su i relativno brojni. U sjeni rata u Ukrajini, ostao je velik broj ruskih turista koji, manje-više, nastavljaju normalan život, uz brojna putovanja, turistička i privatna.

S druge strane, ovoliki broj Rusa u Hrvatskoj pokazuje još nešto – unatoč tomu što službena Moskva proglašava Hrvatsku neprijateljskom državom, “obični” Rusi za to malo mare i dolaze. U tome im, očito, tek malo smeta to što nema letova iz Rusije ni u jedno odredište u EU pa dolaze zrakoplovima ili preko Srbije ili Turske. Moglo bi se reći i da je u Hrvatsku od početka ruske agresije na Ukrajinu došlo više Rusa nego ukrajinskih izbjeglica, kojih je oko 20.000.

Treba naglasiti da Rusi – osim onih koji su na crnoj listi i koji su pod sankcijama EU – mogu normalno putovati diljem Unije, turistički ili zbog nekog drugog razloga, i koristiti svoju imovinu koju imaju i u Hrvatskoj. Potrebna im je valjana viza koju izdaju sve EU države, pa tako i hrvatski konzulat u Rusiji, što su potvrdili iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Kako je Hrvatska, iako u manjem broju, ostala destinacija na koju dolaze Rusi, tako su njihova turistička odredišta i u drugim EU zemljama. Kako se doznaje, pitanje o ruskim vizama i turističkim posjetima bit će tema sastanka ministara vanjskih poslova krajem ovog mjeseca u Češkoj, državi koja predsjeda Vijećem EU, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu